Neovisno o tome jeste li pobornik novijih modela prijevoznih sredstava, zasigurno ste primijetili kako je posljednjih godina sve veća prisutnost električnih romobila i monocikala te električnih automobila na hrvatskim prometnicama i nogostupima. Dok su jedni oduševljeni novim mogućnostima prijevoza, drugi pomalo zaziru od potencijalnih opasnosti, osobito kada su u pitanju vozači električnih romobila koji se mogu kretati javnim površinama prvenstveno namijenjenima kretanju pješaka (trgovi, nogostupi, pločnici, pješačke staze, pješački prolazi i dr.). Prisutnost ovih električnih prijevoznih sredstava neizbježno je nametnula potrebu izmjene zakonodavnog okvira radi pravne regulacije novih kategorija vozila i to kako u području sigurnosti prometa, tako i u odnosu na obvezna osiguranja u prometu.
Od početka 2023. godine temeljem izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama uveden je termin - osobna prijevozna sredstva. Upravo u kategoriju osobnih prijevoznih sredstava ulaze monocikli i romobili s električnim pogonom. Zakonom propisane karakteristike osobnog prijevoznog sredstva u bitnome se odnose na to da ona ne mogu razviti brzinu veću od 25 km/h.
Međutim, vjerojatno Vam nije potrebno znanje prometnog stručnjaka kako biste izveli zaključak o tome da i takva brzina od 25 km/h može u okolnostima gradske gužve (primjerice one karakteristične za „subotnje špice“) biti značajan doprinos ili uzrok nastanku štetnog događaja.
Postojeći Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ne poznaje termin osobna prijevozna sredstva, dok bi upravo predložene izmjene i dopune ovog Zakona imale za cilj urediti pitanje osobnih prijevoznih sredstava, osobito u odnosu na obvezu sklapanja ugovora o osiguranju. Ako bi Vam vozač električnog romobila uzrokovao štetu upravljajući takvim osobnim prijevoznim sredstvom, prema postojećem zakonodavnodavnom okviru ne bi postojala mogućnost da naknadu štete potražujete izravno od osiguratelja kao u slučaju osobnih automobila za koje su vlasnici zakonom obvezni sklopiti policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.
Predložene izmjene i dopune Zakona o obveznim osiguranjima u prometu također ne predviđaju obvezu vlasnika električnih romobila za sklapanje ugovora o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom ovog prijevoznog sredstva mogu nanijeti trećim osobama. Naime, spomenute izmjene i dopune predviđaju osobna prijevozna sredstva kao izuzetak od obveze vlasnika vozila na sklapanje obveznog osiguranja. Naravno, vlasnici osobnih prijevoznih sredstava imaju mogućnost sklapanja dobrovoljnog ugovora o osiguranju. U tom slučaju, zasebno pitanje predstavlja adekvatnost ponuda osiguravajućih kuća kada je riječ o osiguranjima vezanima uz uporabu električnih romobila i drugih osobnih prijevoznih sredstava.
U nekim zemljama članicama Europske Unije, kao primjerice u Njemačkoj, utvrđena je obveznost osiguranje električnih romobila. Sukladno njemačkim propisima na električnim romobilima mora biti istaknuta oznaka osiguranja koja potvrđuje da je takvo prijevozno sredstvo valjano osigurano.
Obzirom da se električni romobili najčešće uspoređuju s biciklima, postavilo se pitanje je li u suglasnosti s Ustavom RH odredba čl. 114. st. 2. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja propisuje obvezu vozača osobnih prijevoznih sredstava za nošenjem zaštitne kacige za vrijeme vožnje. Naime, usporedbom zakonskih odredbi proizlazi kako svi vozači električnih romobila i drugih osobnih prijevoznih sredstava imaju obvezu nošenja zaštitne kacige, dok se ista obveza odnosi na vozače bicikla uz propisano dobno ograničenje. Naime, zaštitnu kacigu moraju tijekom vožnje bicikla nositi oni vozači koji su mlađi od 16 godina, kao i osobe koje se na biciklu prevoze, a mlađe su od 16 godina (čl. 114. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama). Ustavni sud u svojoj odluci U-I/4681/2022, od 20.12.2022. nije prihvatio takav prijedlog ocjene suglasnosti navedenih zakonskih odredbi s Ustavom pozivajući se na očitovanje Ministarstva unutarnjih poslova RH koje ukazuje na povećane opasnosti koje prijete vozačima električnih romobila (drukčiji položaj vozača, različitost sustava kočenja, veličina kotača koja onemogućava učinkovito savladavanje prepreka i dr.).
Uvažavajući stajalište nadležnog ministarstva da određene karakteristike električnog romobila kao i uspravan položaj vozača tijekom vožnje predstavljaju određene povećane opasnosti zbog kojih nije moguće potpuno izjednačavanje osobnog prijevoznog sredstva i bicikla, nameće se ptanje bi li u tom slučaju bilo opravdano uvođenje zakonske obveze osiguranja električnih romobila.
Obzirom na sve veću prisutnost raznih električnih vozila, nije teško zamisliti situaciju u kojoj dolazi do prometne nezgode u kojoj su sudjelovali električni romobil i električni automobili. Što ako je krivac za izazivanje takvog štetnog događaja vlasnik električnog romobila koji nije odlučio sklopiti policu dobrovoljnog siguranja od odgovornosti? Ako bi u takvoj dinamici nezgode na električnom automobilu nastala značajnija imovinska šteta, za očekivati je da bi račun popravka predstavljao veći financijski teret za osobu koja je štetu obvezna nadoknaditi. Prema podacima jedne osiguravajuće kuće popravak električnih automobila nakon sudjelovanja u prometnim nezgodama, može biti i do 30% skuplji nego što je to popravak vozila s dizelskim ili benzinskim motorom.
Stoga pozornost svakako zaokuplja predložena izmjena čl. 44. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Radi se o tome da se u čl. 44. st. 1. ovog Zakona kojim se propisuju obveze Garancijskog fonda Hrvatskog ureda za osiguranje, predlaže dodati točka 12. kojom ima biti propisano da je Garancijski fond imovina Hrvatskog ureda za osiguranje namijenjena izvršenju obveza po osnovi šteta nastalih od upotrebe vozila za koja vlasnik vozila nije dužan sklopiti ugovor o osiguranju sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima o prometu.
Ako pogledamo izmijenjeni čl. 22. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu proizlazi kako vlasnik vozila nije dužan sklopiti ugovor o osiguranju u odnosu na osobna prijevozna sredstava.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu prošao je kroz stadij javnog savjetovanja, a upravo je naznačena odredba prema kojoj proizlazi kako bi bilo moguće iz Garancijskog fonda Hrvatskog ureda za osiguranje namirivati štete nastale od strane osobnih prijevoznih sredstava za koja ne postoji zakonska obveza osiguranja - izazvala prijepore.
Garancijski fond Hrvatskog ureda za osiguranje je onaj fond čija sredstva služe namirenju obveza šteta nastalih od strane neosiguranih prijevoznih sredstava, od strane vozila inozemnih registarskih oznaka, nepoznatih vozila (i drugih obveza za koje to propisuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu). Za odgovor na pitanje hoće li se doista sredstva Garancijskog fonda koristiti i za namirenje obveze šteta nastalih od upotrebe električnih romobila ili je predložena izmjena zaista nedorečena, odnosno neusklađena s drugim odredbama zakona, kako se to prigovaralo u stadiju javnog savjetovanja, ne preostaje drugo nego pričekati donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
U svakom slučaju, jasno je kako su prijevozna sredstva s predznakom „električna“ unijela promjene, ne samo u domeni prometa, već i u području obveznih osiguranja.
Marija Palić, mag.iur., odvjetnica u Zagrebu
