Obavezna predškola i pravo na pristup odgoju i obrazovanju – izazovi lokalne samouprave

Značaj obvezne predškole

U Republici Hrvatskoj program predškole obvezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu, a predstavlja prvi korak u svijet obrazovanja. Predškola nije isto što i vrtić – riječ je o posebnom programu koji se provodi u trajanju od najmanje 250 sati godišnje, najčešće kroz nekoliko mjeseci prije početka školske godine. Predškolski odgoj ima ključnu ulogu u razvoju svakog djeteta, jer je temelj za njegov kasniji uspjeh u obrazovanju i životu. Tijekom predškolskog razdoblja, djeca razvijaju osnovne socijalne, emocionalne i kognitivne vještine koje će oblikovati njihov budući intelektualni i društveni razvoj. Predškola pruža sigurno okruženje u kojem djeca mogu učiti kroz igru, razvijati kreativnost, učiti o međuljudskim odnosima te stjecati osnovna znanja koja će im biti korisna u osnovnoj školi, a njezina obvezatnost jamči svakom djetetu jednake šanse i mogućnosti kako bi se pravilno pripremili za školu. Navedene vještine ne samo da im pomažu u svakodnevnom životu, već ih također pripremaju za uspješno funkcioniranje u školi i društvu. Kognitivni razvoj u predškoli također ima dugoročan utjecaj. Aktivnosti poput čitanja, brojanja, pjevanja, rješavanja jednostavnih zadataka i igre s materijalima za stvaranje pomažu djeci u razvoju osnovnih akademskih vještina. Razvijajući sposobnosti poput koncentracije, rješavanja problema i kritičkog razmišljanja, djeca dobivaju čvrste temelje za buduće obrazovanje. Predškola nije samo mjesto za obrazovanje, već i za emocionalni razvoj. Kroz interakciju s vršnjacima i odgajateljima, djeca se uče kako prepoznati i kontrolirati vlastite emocije, razvijaju samopouzdanje i osjećaj sigurnosti. Ovaj aspekt predškolskog odgoja pomaže djeci da postanu samostalna i emocionalno stabilna osoba. U konačnici, predškola je mjesto gdje djeca ne samo da uče, već i uživaju u procesu učenja.

O programu provedbe obvezne predškole

Program predškole provodi se od 1. listopada tekuće godine do 31. svibnja sljedeće godine i traje 250 sati godišnje za djecu koja nisu polaznici redovitoga programa dječjeg vrtića. Program predškole može se provoditi i u kraćem trajanju (ali ne kraćem od 150 sati), ako ne postoji mogućnost provođenja 250-satnog programa zbog iznimno malog broja djece - do petero djece, otežanih uvjeta dolaska ili boravka djece te zbog nekih drugih objektivnih teškoća.¹Program predškole je obvezni program odgojno-obrazovnog rada s djecom u godini dana prije polaska u osnovnu školi i dio je sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.²

Program predškole mora osigurati svakom djetetu u godini dana prije polaska u osnovnu školu optimalne uvjete za razvijanje i unaprjeđivanje vještina, navika i kompetencija te stjecanje spoznaja i zadovoljavanje interesa koji će mu pomoći u prilagodbi na nove uvjete života, rasta i razvoja u školskom okruženju.³ Kompetencije koje dijete u godini dana prije polaska u osnovnu školu treba steći i/ili unaprijediti odnose se na komunikaciju na materinskom jeziku, elementarnu komunikaciju na stranim jezicima, matematičke kompetencije i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalne kompetencije, učiti kako učiti, socijalne i građanske kompetencije, inicijativnost i poduzetništvo, kulturnu svijest i izražavanje te motoričke kompetencije primjerene dobi.⁴ Organizatori programa predškole za djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu koja su uključena u redovite programe u dječjim vrtićima sadržaje programa predškole provodit će u sklopu redovitog programa.⁵ Dijete – predškolarac  koji ne pohađa dječji vrtić upisuje program predškole u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi najbližima njegovom mjestu stanovanja koji provode program predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić⁶. U slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić, na način da osigura prijevoz djece do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole, ako se ne radi o udaljenosti većoj od 20 kilometara u odnosu na mjesto stanovanja djeteta.⁷ Program predškole je besplatan za roditelje, a sredstva za provedbu programa predškole osiguravaju se iz državnog proračuna i iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.⁸ Ulaganja u vrtiće počela su još 2024. godine na 248 projekata dogradnje i izgradnje vrtića.

Problemi u praksi

Nedovoljan broj mjesta u vrtićima te manjak odgojitelja predstavlja krucijalan problem u praksi provođenja obvezne predškole. Mnoge općine i gradovi nemaju dovoljno mjesta za svu djecu koja trebaju pohađati obveznu predškolu. Poseban je problem u ruralnim krajevima i na otocima, gdje vrtići često ni ne postoje, a alternativni oblici programa su rijetki i teško dostupni. Osim toga, mnogi objekti koji provode programe nisu adekvatno opremljeni, što utječe na kvalitetu rada i sigurnost djece. U nekim ustanovama jedan odgojitelj radi s većim brojem djece nego što to struka preporučuje, što negativno utječe na individualizirani pristup i kvalitetu programa. Također, nedostaje dodatnog stručnog osoblja poput logopeda, psihologa i edukacijskih rehabilitatora, osobito kada je riječ o djeci s teškoćama u razvoju. Ministarstvo znanosti i obrazovanja potiče zapošljavanja odgojitelja te omogućuju da se i učitelji razredne nastave uz prekvalifikaciju mogu zaposliti u ustanovama koje provode rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Za djecu koja su polaznici dječjega vrtića, program predškole integriran je u redoviti program, a za djecu koja nisu polaznici uglavnom se organizira u poslijepodnevnim satima. U Zagrebu se program predškole trenutačno provodi u 35 vrtića za 800 djece koja nisu u redovnom boravku. Iako je program obvezan, nadzor nad njegovom provedbom nije dovoljno učinkovit. Postoje slučajevi gdje djeca ne pohađaju predškolu bez posljedica za roditelje, osobito u sredinama gdje se ne provodi sustavna kontrola. Također, roditelji često nisu dovoljno informirani o obvezi i značaju ovog programa. Poseban izazov predstavlja uključivanje djece iz socijalno osjetljivih skupina i romskih zajednica, koje su često isključene iz obrazovnog sustava već od najranije dobi. Iako je predškola formalno besplatna, način financiranja varira od jedinice lokalne samouprave do jedinice. Neki gradovi i općine u potpunosti financiraju program, dok drugi dio troškova prebacuju na roditelje. To stvara nejednakosti i otežava pristup predškoli za djecu iz siromašnijih obitelji.

Zaključak

Obvezna predškola ima potencijal biti snažan alat za osiguranje jednakih obrazovnih šansi za svu djecu. No, da bi se to ostvarilo, nužno je sustavno rješavati postojeće probleme – od infrastrukturnih i kadrovskih, do organizacijskih i financijskih. Poboljšanja bi trebala uključivati ulaganje u objekte i opremu, zapošljavanje dodatnog stručnog kadra, standardizaciju programa, osiguravanje dostupnosti u svim dijelovima Hrvatske te jačanje podrške roditeljima. Samo tako predškola može postati istinski univerzalna, kvalitetna i dostupna svim budućim prvašićima – bez iznimke. Ulaganje u vrtiće je počelo, no pozdravljamo financiranje ovako važnog projekta u većem omjeru kako bi se sve mjere uspješno provodile u cijeloj Republici Hrvatskoj. Vlada je na sjednici usvojila Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je da je Nacionalni plan  strateški dokument na temelju kojega će se osigurati kontinuitet provođenja politika na tržištu rada za sedmogodišnje razdoblje, a usklađen je s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine⁹. Njime se u razdoblju od 2021. do 2027. godine, naglasio je, planira utrošiti više od milijardu eura ulaganjem u vrtiće i predškolsko obrazovanje.