Isplata dijela obiteljske mirovine

Kako bi se korisnicima mirovina povećala ukupna mirovinska primanja od 1. siječnja 2023. godine istima je dana mogućnost podnošenja zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine koje nije vremenski ograničeno, ali su propisani uvjeti za isplatu dijela obiteljske mirovine, kao i datum od kada pripada isplata.

Da bi korisnik mogao ostvariti pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine moraju mu biti priznata oba prava, odnosno, pravo na osobnu mirovinu – starosnu ili prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i pravo na obiteljsku mirovinu pa se tako korisnke mirovina koji ostavruju paravo na isplatu dijela obiteljske mirovine može podijeliti u tri kategorije, i to:

- korisnike kojima su već ranije priznata oba prava,

- korisnike kojima je priznato pravo na obiteljsku mirovinu i

- korisnike kojima je priznato pravo na osobnu mirovinu.

Podnošenje zahtjeva

Podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine nije vremenski ograničeno. Uz zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine nije potrebno dostavljati drugu dokumentaciju. Zahtjevi se podnose područnoj službi ili uredu HZMO-a prema prebivalištu, a moguće ga je podnijeti i putem sustava e-Građani, usmenim putem na zapisnik, putem pošte ili u Mirovinskim informativnim centrima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci.

Korisnici kojima su već ranije priznata oba prava, odnosno pravo na osobnu mirovinu (starosnu ili prijevremenu starosnu ili invalidsku) i pravo na obiteljsku mirovinu, trebaju podnijeti samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.

Korisnici kojima je priznato pravo na obiteljsku mirovinu, trebaju podnijeti zahtjev za priznavanje prava na osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku) i zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.

Korisnici kojima je priznato pravo na osobnu mirovinu, trebaju podnijeti zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu i zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.

Uvjeti

U skladu s člankom 74.a stavak 1. i 2. ZMO-a, udovica, odnosno udovac koji je korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i ispunjava uvjete za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu može koristiti i dio obiteljske mirovine pod sljedećim uvjetima:

1. ako je jedini korisnik obiteljske mirovine, uz iznimka ako je pravo na obiteljsku mirovinu ostvario član obitelji kojemu je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti/opća nesposobnost za rad ili dijete sa statusom osobe s invaliditetom (stavak 7.)

2. ako je navršio 65 godina života i

3. ako mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine, odnosno 868,80 eura.

Nadalje, kako je već naprijed rečeno, da bi korisnik (u ovom slučaju misli se na udovicu ili udovca starije životne dobi koji čine najveći broj korisnika obiteljskih mirovina) imao pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine, prvo mora imati utvrđeno pravo na obiteljsku mirovinu, odnosno ukoliko nema mora uz zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine podnijeti i zahtjev za utvrđivanje prava na obiteljsku mirovinu pa tek kada mu se utvrdi pravo na obiteljsku mirovinu odlučuje se o zahtjevu za isplatu dijela obiteljske mirovine.

Naime, člankom 67. ZMO-a propisani su uvjeti za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu udovice ili udovca pa tako udovica/udovac imaju pravo na obiteljsku mirovinu, ako su do smrti bračnog druga, po kojemu im to pravo pripada, navršili 50 godina života ili ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po umrlom roditelji, a udovica/udovac obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica/udovac kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. Nadalje, udovica/udovac koji do smrti bračnog druga nisu navršili 50, ali su imali navršenih 45 godina života, imaju pravo na obiteljsku mirovinu kada navrše 50 godina života, dok udovica/udovac koji su tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, navršili 50 godina života, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako udovici/udovcu to pravo prestane prije navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, može pravo ponovno ostvariti kada navrši 50 godina života.

U odnosu na navedenu odredbu Zakona, jasno je kada udovica/udovac stječe pravo na obiteljsku mirovinu, no postavlja se pitanje koliko su u ravnopravnom položaju osobe koje su prije 45. godine života ostale bez bračnog druga!?

Uzmimo za primjer situaciju u kojoj nakon 18 godina braka u dobi od 44. godine, premine jedan bračni drug koji iza sebe ostavlja supružnika s napunjene 43. godine života i dvoje malodobne djece, malodobna djeca ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu koju po završetku redovnog školovanja gube, ali živući supružnik koji je u trenutku smrti u radnom odnosu nema uvjete za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu. Nakon što je živući supružnik napunio 65. godina života odlazi u starosnu mirovinu i u skladu s odredbama ZMO podnosi zahtjev za obiteljsku mirovinu kako bi potom mogao zatražiti isplatu dijela obiteljske mirovine. Međutim, njegov zahtjev je odbijen jer u skladu s odredbama članka 67. ZMO-a ne ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu budući je u trenutku smrti bračnog druga imao 43. godine života, a ne 45. godina što je Zakonom propisano kao dobna granica. S druge strane imamo osobu koja je sklopila brak u 67. godini života i koja ima utvrđeno pravo na starosnu mirovinu, međutim supružnik dobi 87. godina, nakon 3 mjeseca braka premine, ona podnosi zahtjev za utvrđivanje prava na obiteljsku mirovinu kojem je udovoljeno, a potom joj je utvrđeno i pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine.

Iz navednog primjera jasno je kako zakonodavac nije vodio računa o svim kategorijama korisnika, Zakonom nije propisano trajanje braka pa se usuđujem reči da je stjecanje prava na obiteljsku mirovinu podložno manipulacijama. Treba li kažnjavati osobe koje spletom životnih okolnosti nisu, u skladu sa zakonskim odredbama u trenutku smrti supružnika, napunile dovoljan broj godina za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu?

Isplata dijela obiteljske mirovine

Korisnik kojemu su već ranije priznata oba prava, pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i pravo na obiteljsku mirovinu, a koji zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine podnese najkasnije do 31. prosinca 2023. dio obiteljske mirovine pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 12 mjeseci unatrag, a najranije od 1. siječnja 2023.

Korisnik kojem je priznato pravo na obiteljsku mirovinu, ali nije ostvario pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, isplata dijela obiteljske mirovine pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za starosnu ili prijevremenu starosnu.

Korisnik kojem je priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu, ali još nema utvrđeno pravo na obiteljsku mirovinu, ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu (članak 74.b ZMO-a).

Dio obiteljske mirovine određuje se u iznosu od 27 % od pripadajuće svote obiteljske mirovine određene za jednog člana obitelji (članak 74.a stavak 3. ZMO-a).

Na praktičnom primjeru to bi izgledalo ovako,  ako bi umrli da je živ primao mirovinu u iznosu od 450,00 eura, od tog iznosa mirovine izračunava se obiteljska mirovina za jednog člana obitelji, 450 x 77%, što iznosi 346,50 eura te se od tog iznosa određuje 27% obiteljske mirovine, 346,50 x 27%, odnosno u ovom primjeru mjesečni iznos dijela obiteljske mirovine koji bi se isplaćivao uz starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu iznosio bi 93,56 eura.

Nadalje, ako je dio obiteljske mirovine niži od iznosa tri aktualne vrijednosti mirovine, isplaćivat će se iznos od tri aktualne vrijednosti mirovine, ali ne više od 50 % pripadajuće svote obiteljske mirovine (članak 74.a stavak 4. ZMO-a). Naime, Odlukom o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. siječnja 2023. („Narodne novine“, broj: 27/23.), određena je aktualna vrijednost mirovine za jedan osobni bod u iznosu od 1. siječnja 2023. iznosi 10,86 EUR/81,82 kn (usklađuje se dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja).

Konkretno, 3 x 10,86 = 32,58 eura, koliko iznosi najniži dio obiteljske mirovine, međutim ako obiteljska mirovina iznosi 70,00 eura, tada bi 27% od 70,00 eura iznosilo 18,90 eura mjesečno, ali kako je minimalan iznos 32,58 eura, dio obiteljske mirovine neće se odrediti u visini od 18,90 eura, nego u visini najnižeg dijela obiteljske mirovine od 32,58 eura mjesečno, što u skladu sa navedenom odredbom ne prelazi 50 % pripadajuće svote obiteljske mirovine (50% od 70 eura iznosi 35 eura).

Također, ako zbrojene mirovine, starosna, prijevremena starosna ili invalidska mirovina i dio obiteljske mirovine, iznose više od 80 aktualnih vrijednosti mirovine, dio obiteljske mirovine isplaćivat će se u visini razlike do 80 aktualnih vrijednosti mirovine (članak 74.a stavak 5. ZMO).

Kako je već navedeno, aktualna vrijednost mirovine za jedan osobni bod iznosi 10,86 eura, odnosno 80 x 10,86 = 868,80 eura. Ako bi korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine imao veću mirovinu od 868,80 eura mjesečno, ne može ostvariti pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine. No, korisnik koji prima osobnu mirovinu u iznosu od 780 eura mjesečno, a dio obiteljske mirovine bi iznosio 100 eura, neće primati 880 eura mjesečno nego 868,80 eura koliko iznosi maksimalnih 80 aktualnih vrijednosti mirovine (primati će svoju osobnu mirovinu u iznosu od 780 eura i dio obiteljske mirovine u iznosu razlike od 88,80 eura do visine iznosa od 868,80 eura).

Za napomenuti je da su prava iz mirovinskog osiguranja osobna prava, za svakog osiguranika vodi se upravni postupak u kojem se utvrđuje što je za osiguranika povoljnije. Po službenoj dužnosti vodi se briga o tome da stranka ostvari sva prava koja joj po zakonu pripadaju i da ostvareno pravo bude najpovoljnije za korisnika pa tako u slučaju mogućnosti izbora dvije opcije (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine ili samo obiteljske mirovine) HZMO vodi računa da u isplatu stavi najpovoljniju svotu mirovine za korisnika.

Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.