„Kako javnibilježnik nije trgovac u smislu čl. 1. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br.: 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 111/12., 152/11., 68/13., 110/15.) jer prema st. 2. navedene zakonske odredbe osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu tog Zakona samo ako je u tim propisima to određeno, a Zakon o javnom bilježništvu (Narodne novine br.: 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16.) ne sadrži odredbu prema kojoj bi se javnibilježnici smatrali trgovcima. Prema čl. 14. st. 2. ZOO-a
„Pozivanje tuženice na presude Suda Europske unije u Luxembourgu i na Priopćenje br. 25/17 nije primjenjivo u konkretnom slučaju. Javnibilježnici ovlašteni su donositi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojnih isprava u okviru ovlasti koje su im povjerene nacionalnim pravom u ovršnim postupcima, dok se na temelju rješenja o ovrsi javnihbilježnika ne može izdati potvrda o europskom ovršnom naslovu primjenom Uredbe (EZ) br. 805/2004 i Uredbe (EU) br. 1215/2012. Stoga je javnibilježnik bio ovlašten primjenom mjerodavnog domaćeg prava donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dok će
bilježnika nakon što je javnibilježnik već donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, smatrajući da u toj fazi postupka sud više nije bio ovlašten ocjenjivati mjesnu nadležnost javnogbilježnika. Međutim, o ovom pravnom pitanju na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 29. ožujka 2018. godine zauzet je jednoglasni pravni stav da pitanje nadležnosti javnihbilježnika može biti predmet sudskog preispitivanja nakon što javnibilježnik donese rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a isti stav iznesen je i u
„Presude Suda Europske unije broj C-484/15 i C-551/15. na koje se poziva tuženik utvrđuju da se javnibilježnici u Republici Hrvatskoj kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave ne mogu smatrati sudom u smislu Uredbe o uvođenju Europskog naloga za izvršenje nesporne tražbine i Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima u situacijama kada se traži ovrha protiv ovršenika s ... obje stranke domaća fizička i pravna osoba pa se ima primijeniti hrvatsko materijalno pravo i s tim u vezi i nadležnost javnihbilježnika za donošenje
“Kako je nesporno da ovršenica nema prebivalište niti boravište na području Republike Hrvatske, to ne postoji niti nadležnost javnogbilježnika u ... o ovrsi javnogbilježnika i odbacio ovršni prijedlog ovrhovoditelja. Istovjetno pravno shvaćanje izraženo je i u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske ... održan 29. ožujka 2018. godine u Zagrebu, zauzeto je pravno shvaćanje prema kojemu javnibilježnik nije nadležan za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako ovršenik nema prebivalište na području Republike Hrvatske, kao i pravno shvaćanje da pitanje nadležnosti javnogbilježnika može biti
„Međutim, javnibilježnik obzirom da ovršenica nema prijavljeno prebivalište ni boravište na području Republike Hrvatske, nije bio ovlašten donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave već je i smislu čl.281. st.2. OZ-a bio dužan spis uputiti nadležnom sudu radi donošenja odluke, konkretno, na temelju čl.279. st.3. OZ-a, rješenje kojim odbacuje prijedlog za ovrhu.
Oglasivši se apsolutno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari prvostupanjski sud pogrešno je primijenio materijalno pravo i to čl.16. st.1. ZPP-a u vezi čl.21. st.1.OZ-a, pa je posljedično u tom dijelu valjalo prihvatiti
bilježnika nakon što je javnibilježnik već donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, smatrajući da u toj fazi postupka sud više nije bio ovlašten ocjenjivati mjesnu nadležnost javnogbilježnika.
Međutim, o ovom pravnom pitanju sud prvog stupnja zauzeo je pravilan pravni stav da se može ocjenjivati mjesna nadležnost javnihbilježnika nakon što je javnibilježnik već donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, koji stav je suglasan ... 2018. godine.
Na tom sastanku zauzet je jednoglasni pravni stav da pitanje nadležnosti javnihbilježnika može biti predmet sudskog preispitivanja nakon
„Nadležnost javnihbilježnika u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave utvrđena je OZ-om koji predstavlja lex specialis. Prema odredbi čl. 279. st. 1. OZ-a, za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu mjesno je nadležan javnibilježnik čije sjedište je u jedinici područne (regionalne) samouprave ... ovrhe isključivo mjesno nadležan javnibilježnik mjesta prebivališta ili sjedišta ovršenika.
Kako ovršenica nema prebivalište na području Republike Hrvatske, ne postoji niti nadležnost javnogbilježnika u Republici Hrvatskoj za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv
bilježnika nakon što je javnibilježnik već donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, smatrajući da u toj fazi postupka sud više nije bio ovlašten ocjenjivati mjesnu nadležnost javnogbilježnika. Međutim, o ovom pravnom pitanju na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 29. ožujka 2018. godine zauzet je jednoglasni pravni stav da pitanje nadležnosti javnihbilježnika može biti predmet sudskog preispitivanja nakon što javnibilježnik donese rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a isti stav iznesen je i u
„Prvostupanjski sud donio je pobijano rješenje jer je utvrdio da ovršenik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, već se radi o državljaninu Republike Njemačke sa prebivalištem u Republici Njemačkoj i da u takvom slučaju javnibilježnik temeljem odredbe čl. 279. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne ... nadležnost javnogbilježnika utvrđena ukoliko na njegovom području ovršenik ima prebivalište ili sjedište, a prema odredbi čl. 38. OZ-a uređena nadležnost ... nalog i odbacio ovršni prijedlog jer se radi o apsolutnoj nenadležnosti hrvatskog suda i hrvatskog javnogbilježnika za donošenje platnog naloga protiv
„Odredbom čl. 278. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 93/14, 73/17 - dalje: OZ) je propisano da javnibilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama tog Zakona, a čl. 279. st. 1. OZ-a da je za određivanje ovrhe mjesno nadležan javnibilježnik čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika. Dakle, javnibilježnik je bio nadležan i ovlašten za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave pa nije osnovan zaključak prvostupanjskog suda da je javnibilježnik M. J. bio apsolutno
, 55/16 i 73/17 - dalje u tekstu: OZ) te na čl. 16. st. 1. i 3. i čl. 455. ZPP-a.
U obrazloženju odluke navedeno je da je javnibilježnik apsolutno nenadležan za donošenje rješenja o ovrsi protiv strane državljanke, budući da je za određivanje ovrhe mjesno nadležan javnibilježnik čije sjedište je u ... županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 29. ožujka 2018. godine u Zagrebu donesen je zaključak da javnibilježnik nije
„Kada je adresa prebivališta ovršenika jasna i navedena u SR Njemačkoj, no međutim dostava nije uspjela, tada definitivno ovršenik nema prebivalište niti boravište u Republici Hrvatskoj nego ima poznato prebivalište u SR Njemačkoj i stoga nema uvjeta za postavljanje privremenog zastupnika u smislu odredbe čl. 84. st. 4. ZPP-a budući se radi upravo o situaciji nenadležnosti javnogbilježnika u smislu odredbe čl. 279. st. 3. OZ-a u kojoj će, ukoliko to nije učinio javnibilježnik sud prijedlog odbaciti jer se radi o nenadležnosti javnogbilježnika u Republici Hrvatskoj.“
„Prvostupanjski sud se u obrazloženju rješenja pozvao i na zaključak sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-245/2019-3 od 27. studenog 2019. iz kojeg proizlazi da je sud ovlašten na temelju čl. 16. st. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a po službenoj dužnosti, tj. bez da je protiv rješenja o ovrsi podnesen prigovor, ukinuti rješenje o ovrsi javnogbilježnika i odbaciti prijedlog za ovrhu u slučaju kada je rješenje o ovrsi doneseno protiv ovršenika koji u vrijeme pokretanja ovršnog postupka nije imao prebivalište
„Na vrlo opširnu žalbu ovrhovoditelja i iznesene žalbene navode kojima se usprkos u uvodu žalbe pozivanja na sve zakonom propisane žalbene razloge normirane čl. 353. st. 1 ZPP- a, obrazlaže jedino žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava valja odgovoriti da je nadležnost javnihbilježnika u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave uređena mjerodavnim Ovršnim zakonom koji predstavlja lex specialis u odnosu na ostale procesne zakone kojima se uređuje pitanje nadležnosti u postupcima radi isplate.“
„Nadležnost javnihbilježnika u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave uređena je mjerodavnim Ovršnim zakonom (Narodne novine, broj: 112 ... javnibilježnik mjesta prebivališta ovršenika, a budući da ovršenik nema prebivalište na području Republike Hrvatske ne postoji niti nadležnost javnog ... predmetnom stadiju postupka ovlašten odbaciti prijedlog za ovrhu podnesen mjesno nenadležnom javnombilježniku („…U ovoj fazi postupka, kada sud već nije odbacio prijedlog za ovrhu što bi morao učiniti ako ovršenik nema prebivalište na području županije gdje javnibilježnik ima sjedište…“), ovaj sud prihvaća
„No pogrešno je stajalište prvostupanjskog suda o njegovoj vlastitoj nenadležnosti koje temelji na odredbi čl.16.stav.3. ZPP-a obzirom da je predmetni postupak, ponavlja se - ovršni postupak i da je postupanje suda, kao ovršnog suda u ovršnom postupku determinirano specijalnim odredbama sadržanim u čl.287. OZ-a, a ne odredbama o njegovoj stvarnoj i mjesnoj nadležnosti sadržanim u ZPP-u te da se radi o pitanju nenadležnosti javnogbilježnika, a ne suda.“
„Ovrhovoditelj je u pravu da iz odredaba OZ-a ne proizlazi da je javnibilježnik ovlašten pozivati ovrhovoditelja na dopunu ovršnog prijedloga ukoliko isti ne sadrži sve što je propisano odredbom čl. 39. OZ-a; time da je točno da je navedenom odredbom određeno da prijedlog za ovrhu mora sadržavati između ostalog i ime i prezime zakonskog zastupnika i punomoćnika ako ih stranke imaju i njihovu adresu i osobni identifikacijski broj; već je na to ovlašten sud nakon što mu javnibilježnik iz navedenog razloga proslijedi prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.“
„Iz navedenog je razvidno da neplaćanje predujma naknade javnogbilježnika nije obuhvaćen citiranom zakonskom odredbom kao pretpostavka temeljem koje javnibilježnik spis prosljeđuje sudu. To nastavno znači da spis u tom slučaju ostaje kod javnogbilježnika jer ne postoji zakonska osnova da se spis proslijedi sudu, kao niti zakonska osnova za postupanje suda u situaciji kada nisu predujmljeni troškovi javnogbilježnika. Obzirom na navedeno nije u ovlasti suda niti utvrđivati je li ovrhovoditelj predujmio javnobilježnički trošak za koji dostavlja potvrdu o provedenoj transakciji uplate iznosa od 187,50 kn
„Na iznesene žalbene navode ovrhovoditelja kojima obrazlaže jedino žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava valja odgovoriti da je nadležnost javnihbilježnika u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave uređena mjerodavnim Ovršnim zakonom koji predstavlja lex specialis u odnosu ... , za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu isključivo je mjesno nadležan javnibilježnik mjesta prebivališta ovršenika, a budući da ovršenik nema prebivalište na području Republike Hrvatske, ne postoji niti nadležnost javnogbilježnika u Republici Hrvatskoj za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne
„U izreci citiranim rješenjem stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi javnogbilježnika T.M. iz Z., broj Ovrv-5174/2015 od 01. prosinca 2015 ... rješenja o ovrsi istakla da je to rješenje donio mjesno nenadležni javnibilježnik.
Doduše, osnovanost njezinih navoda da nikada nije imala prebivalište u Z ... . OZ-a doista je za određivanje ovrhe mjesno nadležan javnibilježnik sa sjedištem na području V.-p. županije u kojoj se nalazi prebivalište ovršenice, a ne javnibilježnik sa sjedištem u Z. Međutim, povodom pravodobna, dopuštena i obrazložena prigovora ovršenice sud je u smislu čl. 282. st. 3. OZ-a
„Sukladno odredbi čl. 279. stav. 1. OZ u vezi s odredbom čl. 38. OZ, za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu isključivo je mjesno nadležan javnibilježnik mjesta prebivališta ovršenika, a budući da ovršenik nema prebivalište na području Republike Hrvatske to ne postoji ni nadležnost javnogbilježnika u Republici Hrvatskoj za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv nje.
Polazeći od stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske ... što javnibilježnik donese rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kao i da javnibilježnik nije nadležan za donošenje rješenja o ovrsi ako
bilježnika nakon što je javnibilježnik već donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, smatrajući da u toj fazi postupka sud više nije bio ovlašten ocjenjivati mjesnu nadležnost javnogbilježnika.
Međutim, o ovom pravnom pitanju na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 29. ožujka 2018. godine zauzet je jednoglasni pravni stav da pitanje nadležnosti javnihbilježnika može biti predmet sudskog preispitivanja nakon što javnibilježnik donese rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a isti stav iznesen je i u
, neovisno o pitanju mjesne nadležnosti javnogbilježnika, dužan primjenom čl. 58. st. 3. OZ donijeti odluku koja će biti osnova za nastavno vođenje parničnog
„Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da sud može odbaciti prijedlog za ovrhu koji je podnesen nenadležnom javnombilježniku samo prije nego što je javnibilježnik donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Nakon što mjesno nenadležni javnibilježnik donese rješenje o ovrsi na ... nenadležnom javnombilježniku. Stoga prvostupanjski sud nije mogao donijeti pobijano rješenje već je trebao uzeti u razmatranje ovršeničin prigovor protiv rješenja o ovrsi javnogbilježnika i o njemu donijeti odgovarajuće odluke.“
„Naime, prema odredbi čl. 279.stav.1. Ovršnog zakona (dalje:OZ - NN u 112/12, 25/13 i 93/14) za određivanje ovrhe mjesno je nadležan javnibilježnik čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika. Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen mjesno nenadležnom javnombilježniku, nadležan sud će prijedlog za ovrhu odbaciti.
Obzirom da je istovjetni prigovor (isključive mjesne ... rješenje o ovrsi doneseno po mjesno nenadležnom javnombilježniku i odbaciti prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja upućenog mjesno nenadležnom javnombilježniku.“
„Vezano uz žalbene navode u kojima ovršenik ističe da iz ukidnog rješenja ovoga suda nije jasno tko je ovlašten odbaciti prijedlog za ovrhu valja istaći da je postupanje suda u povodu prijedloga za ovrhu podnesenog javnombilježniku propisano odredbom čl. 281. st. 3. OZ-a u situaciji kada javnibilježnik ocjeni da prijedlog za ovrhu nije dopušten, uredan (čl. 39. st. 3. OZ-a) ili osnovan (st.2.), kao i odredbom čl. 279. st. 3. OZ-a kada je prijedlog za ovrhu podnesen mjesno nenadležnom javnombilježniku, dok je ovlaštenje suda za postupanje povodom prigovora ovršenika kada je javnibilježnik (pa i onaj
„Prema čl. 279. st. 1. OZ-a za određivanje ovrhe mjesno je nadležan javnibilježnik čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika. U smislu ove zakonske odredbe za određivanje ovrhe mjesno su nadležni javnibilježnici na području cijele županije u kojoj ovršenik ima prebivalište pa je za određivanje ovrhe prema mjestu prebivališta ovršenice u Velikoj Gorici mjesno nadležan i javnibilježnik u Dugom selu. Naime, prema čl. 4. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 86/06., 125/06. - ispravak, 16/07
„Prema odredbi čl. 36. st. 5. OZ-a javnibilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava, pa prema tome ovu potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti koju je izdao Općinski građanski sud u Zagrebu, potrebno je ukinuti i iz razloga što je tu potvrdu izdalo neovlašteno tijelo, jer općinski sud nije ovlašten izdavati potvrde o ovršnosti isprava javnihbilježnika, već su tu potvrdu temeljem naprijed citiranog zakonskog propisa ovlašteni izdati isključivo javnibilježnici.“
. Nakon što je javnibilježnik donio rješenje o ovrsi, pa i u slučaju kada je rješenje o ovrsi doneseno od strane javnogbilježnika koji nije bio mjesno ... ne proizlazi iz odredaba OZ-a kojima je propisano postupanje suda povodom pravodobnog i dopuštenog prigovora na rješenje o ovrsi javnogbilježnika na temelju vjerodostojne isprave kada je po istom spis proslijeđen nadležnom sudu radi provedbe postupka povodom prigovora. Obzirom je javnibilježnik ... čl. 281. st. 1. OZ-a, protiv kojeg je ovršenik podnio prigovor temeljem čl. 282. st. 1. OZ-a i koji je javnibilježnik ocijenio pravodobnim
„Naime, čl. 14. st. 9., 10. i 11. OZ-a izričito propisuje pravo javnogbilježnika na naknadu troškova kada postupa po prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave i dužnost ovrhovoditelja predujmiti troškove po pozivu javnogbilježnika, kao i posljedicu ukoliko predujam troškova ne bude plaćen. Kako je odredbom čl. 14. st. 11. OZ-a propisano da ako ovrhovoditelj u određenom roku ne predujmi troškove javnogbilježnika o kojima ovisi poduzimanje neke radnje, a nije sporno da ovrhovoditelj po pozivu javnogbilježnika nije predujmio troškove bilježnika u svezi donošenja rješenja o ovrsi, nije bilo zakonskih
„Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja odbacuje prijedlog ovrhovoditelja za izdavanje rješenja o ovrsi, zaprimljen dana 13. prosinca 2006. godine, pozivom na odredbu čl.252.h st.1. OZ-a, uz obrazloženje da ovrhovoditelj u konkretnom slučaju nije bio ovlašten tražiti donošenje novog rješenja o ovrsi već da je mogao samo tražiti provedbu ovrhe na temelju po javnombilježniku već donesenog i pravomoćnog rješenja o ovrsi i to kod suda nadležnog u smislu ... broj Ovrv-1894/2006 od 26. rujna 2006. godine, koje je donio javnibilježnik M. G. iz Z.
Međutim, iz prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne
bilježnika u postupku ovrhe te je odredbom čl.252. d st.1 istog Zakona normirano da ukoliko javnibilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu koji je podnijet ... radi donošenja odluke, a na navedeni način javnibilježnik postupa i kada je protiv rješenja o ovrsi kojeg je donio izjavljen pravni lijek i to bez obzira da li se radi o pravodobnom i dopuštenom prigovoru (čl.252. e st.2 i 3 OZ-a). U konkretnom slučaju a kako je javnibilježnik donio rješenje o ovrsi ... vjerodostojne isprave. Dakle, javnibilježnik nakon što donese rješenje o ovrsi isto više ne može dopunjavati, ispravljati, odnosno nema više nikakve ovlasti u
"8. Prvostupanjski sud je utvrdio da ovršenica ima domicil u Republici Njemačkoj, kao i da je prijedlog za ovrhu podnesen javnombilježniku čije se sjedište nalazi u P., pa je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da javnibilježnik u P. nije nadležan za postupanje po predmetnom prijedlogu za ovrhu ... vjerodostojne isprave po javnombilježniku, može biti predmet sudskog preispitivanja, a javnibilježnik nije nadležan za donošenje rješenja o ovrsi ako ovršenici ... da ovršenica ima domicil u R. Nj. i da je prijedlog za ovrhu podnesen nenadležnom javnombilježniku, donio pobijano rješenje."
“11. Sukladno odredbi iz čl. 289. st. 1. OZ-a, za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javnibilježnici imaju pravo ... bilježniku dio troška ovrhe. 12. S obzirom na to da javnibilježnici za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave imaju pravo na naknadu koja je dio troškova ovrhe, da je ovrhovoditelj dužan po pozivu javnogbilježnika predujmiti troškove ovrhe o kojima ovisi poduzimanje neke radnje i to u roku koji odredi javnibilježnik, a da ovrhovoditelj nije uplatio predujam za troškove javnogbilježnika u roku koji mu je za to određen, pravilno
„Odluku o prijedlogu ovršenika za ukidanje potvrde ovršnosti javnogbilježnika ovlašten je donijeti samo prvostupanjski ovršni sud kako to proizlazi ... . OZ-a koji propisuje da o zahtjevu za ukidanje potvrde o ovršnosti koju je dao javnibilježnik na svojoj ispravi ili odluci, podnesenom izvan ovršnog postupka, odlučuje u izvanparničnom postupku općinski sud na čijem je području sjedište javnogbilježnika. Dakle, ako u takvom slučaju o tome odlučuje ... prvostupanjski sud koji je u konkretnom slučaju samo zatražio očitovanje od javnogbilježnika, ali nakon toga nije donio odluku o zahtjevu ovršenika za ukidanje
"Prema odredbi čl. 279. st. 1. OZ u svezi s odredbom čl. 38. OZ, za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu isključivo je mjesno nadležan javnibilježnik mjesta prebivališta ovršenika. Kako ovršenica nema prijavljeno prebivalište na području Republike Hrvatske, to ne postoji niti nadležnost javnihbilježnika u Republici Hrvatskoj za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenika. Nadalje, prema odredbi čl. 16. st. 3. ZPP, koja se primjenjuje na odgovarajući način, sukladno odredbi čl. 21. st. 1. OZ, kada sud u tijeku postupka, do pravomoćnosti ovrhe utvrdi kako
“7. Člankom 14. stavak 9. OZ-a propisano je da za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javnibilježnici imaju pravo ... bilježnik. Naime, odredbom članka 278. stavak 1. OZ-a je propisano da javnibilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u ... bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi javnibilježnik i da ako u roku ne budu predujmljeni troškovi se radnja neće poduzeti. 8. U navodima žalbe ovrhovoditelj ne osporava da je od strane javnogbilježnika bio pozvan da predujmi troškove ovrhe i da to
“8. Nadalje, odredbama članka 289. stavaka 1. i 2. OZ-a propisano je da za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javnibilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako tim zakonom nije drugačije propisano, a da je naknada koju ovrhovoditelj plati javnombilježniku dio troška ovrhe. 9. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je, dakle, prvostupanjski sud primijenio citirane odredbe OZ-a kad je, utvrdivši da predujam nije plaćen ... javnogbilježnika, javnibilježnik kao povjerenik suda dužan je predmet proslijediti sudu, a sud nema ovlasti ponovno pozvati ovrhovoditelja na plaćanje
„Na iznesene žalbene navode ovrhovoditelja kojima obrazlaže jedino žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava valja odgovoriti da je nadležnost javnihbilježnika u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave uređena mjerodavnim Ovršnim zakonom koji predstavlja lex specialis u odnosu ... , za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu isključivo je mjesno nadležan javnibilježnik mjesta prebivališta ovršenika, a budući da ovršenik nema prebivalište na području Republike Hrvatske, ne postoji niti nadležnost javnogbilježnika u Republici Hrvatskoj za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne
„Iz navedenih presuda, protivno shvaćanju tuženice, ne može se zaključiti da je ovrha koju određuju javnibilježnici na temelju vjerodostojnih isprava protivna Ustavu Republike Hrvatske i nacionalnom pravu. Sudjelovanje javnihbilježnika u postupcima određivanja ovrhe na temelju vjerodostojne ... u Ovršni zakon (Narodne novine br.: 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04.) dodane odredbe koje propisuju nadležnost javnihbilježnika u donošenju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, te je nadležnost javnihbilježnika propisana i danas važećim Ovršnim zakonom (Narodne novine br
„Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja odbacuje prijedlog ovrhovoditelja jer utvrđuje da rješenjem o ovrsi javnogbilježnika nije određena ovrha na ... o ovrsi javnogbilježnika broj Ovrv-2147/10 doneseno dana 19.08.2010. godine u ovom predmetu je doista trebalo primijeniti odredbe Ovršnog zakona (NN57/96 ... je predložio provedbu rješenja o ovrsi javnogbilježnika na motornom vozilu ovršeniku, pri čemu se ovrhovoditelj poziva na primjenu odredbe čl.252.h st ... je rješenjem o ovrsi javnogbilježnika ovrha određena na pokretninama ovršenika pa na temelju istoga, i pozivom na naprijed navedenu odredbu
„Prvostupanjski sud je pravilno primijenio i odredbu čl. 252.e. st. 2. OZ-a kojom je propisano da javnibilježnik kojem je podnijet nepravodoban prigovor protiv rješenja koje je on izdao, prosljeđuje spis radi donošenja odluke u povodu takvog prigovora nadležnom sudu koji i donosi rješenje o odbacivanju takvog prigovora.
Prema tome, prvostupanjski sud odbacivši prigovor ovršenika koji je nesporno podnijet izvan zakonom propisanog roka od 8 dana u potpunosti je pravilno primijenio odredbe OZ-a.“
„Sud drugog stupnja ispitao je pobijano rješenje primjenom čl. 46. st. 5. Ovršnog zakona (Narodne novine br.57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje:OZ) te utvrdio da prvostupanjski sud nije pravilno primijenio materijalno pravo kada je odredio predloženu ovrhu.
Naime, ovršna isprava, a na temelju koje je predložena ovrha u ovom predmetu je rješenje o ovrsi doneseno na temelju vjerodostojne isprave javnogbilježnika M. Č. iz D. broj Ovrv-257/10 od 19. 7. 2010. godine, te je ovrha određena na cjelokupnoj imovini ovršenika. U prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj nije
19. srpnja 2006. godine smatra se danom predaje javnojbilježnici D. D. pa je prigovor ovršenika pravodoban.
Ovršenik je po drugi put uputio prigovor javnojbilježnici 4. rujna 2006. godine tj. nakon njenog povratka s godišnjeg odmora.
Javnibilježnici obavljaju javnu službu i dužni su organizirati svoj rad tako da stranke mogu u zakonskim rokovima podnositi pravne lijekove protiv odluka koje donose javnibilježnici kao povjerenici suda. Javni ... -nastavno: SP) određuje da se radno vrijeme sudova raspoređuje u pet radnih dana (članak 40. stavak 1. SP-a) što znači da i javnibilježnici moraju
„Naime, u situaciji kada se pravilnost dostave više ne može preispitati, pogrešno je teret dokaza stavljati na teret ovršeniku koji bi trebao dokazati negativnu činjenicu da nikada (kao što tvrdi) nije primio rješenje o ovrsi javnogbilježnika I.H. Ž., poslovni broj: Ovrv-__/07 od 25. rujna 2007 ... -odluka US RH; 70/19 i 80/22; dalje: ZPP), na koju se ovršenik poziva u žalbi. Nastavno, iako je točno da je javnibilježnik kao ovlaštena osoba izdao potvrdu pravomoćnosti i da ta potvrda ima dokaznu snagu javne isprave, sukladno odredbi čl. 230. st. 3. ZPP-a dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi
Hrvatskog sabora od 19. studenoga 2020. navedeno je da se radi jačanja zaštite ovršenika tim Zakonom predlaže rješenje u kojem će javnibilježnik kada zaprimi ... prijedlog za ovrhu, javnibilježnik će donijeti rješenje o ovrsi te isto dostaviti strankama. Dakle, intencija zakonodavca uvođenjem citirane zakonske odredbe ... ovršenik, koji je postupio po obavijesti javnogbilježnika i platio dug u roku, trebao platiti još i troškove ovršnog postupka, kakva zaštita ovršenika u ničemu nije ostvarena, jer su u tom slučaju za ovršenika troškovi isti kao da i nije postupio po obavijesti javnogbilježnika i ta odredba ovršnog zakona
javnibilježnici sami daju potvrde ovršnosti svojih isprava, i da u povodu pravnog lijeka ovršenika, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ... stjecanje tog svojstva.
Konačno odredbom čl. 36. st. 6. OZ/08 je propisano da o zahtjevu za ukidanje potvrde o ovršnosti koju je dao javnibilježnik na svojoj ispravi, podnesenom izvan ovršnog postupka, odlučuje u izvanparničnom postupku općinski sud na čijem je području sjedište javnogbilježnika.
Iz stanja predmetnog spisa proizlazi da ovršenica nije protiv rješenja o ovrsi javnogbilježnika izjavila pravni lijek u kojem bi ustvrdila da navedeno
"6. Po ocjeni ovoga suda pravilno ovrhovoditeljica u žalbi navodi da je pobijano rješenje prvostupanjskog suda nezakonito. 7. Prema članku 281. stavku 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 - dalje: OZ) ako javnibilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten ili uredan, proslijedit će predmet nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. ovoga Zakona, radi donošenja odluke. 8. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da javnibilježnik nije bio ovlašten temeljem članka 109. stavka 1. ZPP-a pozivati punomoćnika
“14. Prema odredbi članka 322. stavak 7. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.), ako protivnik osiguranja ne postupi prema odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka, odnosno ako javnibilježnik ne uspije prodati predmet osiguranja u skladu s ... predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava (stavak 7.) ovlašten je tražiti, na temelju potvrde javnogbilježnika o tome ... hipoteke na toj nekretnini upisane u skladu s odredbama članka 319. ovoga Zakona, na temelju potvrde javnogbilježnika da je postao punopravni vlasnik
