. U momentu zaprimanja prijedloga predlagatelja za upis njegova prava vlasništva, glede predmetnih nekretnina bilo je upisano društvenovlasništvo sa ... .
Naprijed navedeni Zakon o pretvorbi DPO, u svojem čl. 2. izričito propisuje da danom stupanja na snagu tog Zakona nekretnine u društvenomvlasništvu na ... „Navedeni upis prava vlasništva zatražen je temeljem odredbe čl.390.st.2 ZV i čl.2. Zakona o pretvorbi DPO.
Prvostupanjski sud je postupajući po navedenom prijedlogu za uknjižbu prava vlasništva pravilno utvrdio relevantne činjenice, i pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odredio zatraženi
nositelj prava korištenja na predmetnoj nekretnini koja je uknjižena kao društvenovlasništvo.
Naime, sukladno čl. 390. ZV-a, odredbe čl. 360. - 365. ZV-a ... društvenomvlasništvu sa sjedištem na prije okupiranom, a sada oslobođenom području Republike Hrvatske, te se pretvorba prava upravljanja, korištenja ... društvenomvlasništvu, postali su stupanjem na snagu tog Zakona, vlasništvo Republike Hrvatske, pa je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je odbio prijedlog predlagatelja za brisanje društvenogvlasništva i prava korištenja, te upisa prava vlasništva na toj nekretnini u korist predlagatelja.
Netočan je
momentu zaprimanja prijedloga predlagatelja za upis njegova prava vlasništva, glede predmetnih nekretnina bilo je upisano društvenovlasništvo sa pravom korištenja Socijalističke stranke Hrvatske, Općinske organizacije Č., tj. pravnog slijednika bivše društveno političke organizacije Općinske konferencije ... prvostupanjski sud da se na konkretan slučaj pretvorbe prava korištenja u pravo vlasništva imaju primijeniti odredbe Zakona o pretvorbi DPO.
Odredbom čl. 2. Zakona o pretvorbi DPO propisano je da danom stupanja na snagu tog Zakona nekretnine u društvenomvlasništvu na kojima su bivše društveno političke
da se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenogvlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem ... propisano je da se smatra da je vlasnik nekretnine u društvenomvlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja ... u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenomvlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenog ... knjigama nije upisan nositelj prava društvenogvlasništva niti je upisan nositelj prava upravljanja, raspolaganja, korištenja odnosno prvenstvenog prava
. i 53/90. dalje:ZGZ) koji je prestao važiti stupanjem na snagu ZV-a, ne predstavlja jedno od prava koje čine društvenovlasništvo (pravo raspolaganja ... „Osnovano žaliteljica u žalbi ukazuje da s obzirom da je predmetna čkbr. ___/85 - pašnjak sa 5049913 m2, kuća br. __ sa 129 m2, garaža sa 40 m 2 , gospodarska zgrada sa 113 m2, gospodarska zgrada sa 175 m2, (sveukupno 5050370 m2) upisana kao općenarodna imovina dok je Narodni odbor Općine u S. upisan kao organ upravljanja, prilozi uz prijedlog predlagatelja za upis zajedničkog vlasništva predlagatelja i Republike Hrvatske na toj nekretnini temeljenog na čl
„Predlagatelj je predložio uknjižbu prava vlasništva u korist Republike Hrvatske temeljem odredbe čl. 360. i čl. 362. st. 3. u vezi sa čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a temeljem odredbe čl. 1. Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica, te krajiških ... ), te uredovna svjedodžba (list 29. i 30), punomoć (list 31) i izvadak (list 33-34), vidljivo je da je zemljište koje je predmet uknjižbe prava vlasništva ... osnovan prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, temeljem odredbe čl. 1. Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica, te krajiških
, korištenja i raspolaganja na nekretninama u društvenomvlasništvu odnosno prava korištenja ili prvenstvenog prava korištenja na neizgrađenom građevinskom ... korist osobe u čiju je korist bilo upisano pravo na nekretnini u društvenomvlasništvu (čl. 360. st. 4., čl. 361. st. 3. ZV).
Uz takav će se upis na ... izvatka u zemljišnoj knjizi nije bio izvršen. Da bi došlo do brisanja društvenogvlasništva potrebno je da bude podnesen prijedlog za brisanje društvenog ... „S druge pak strane žalitelj tvrdi da je navedeni prijedlog bio nepotreban, jer da je vlasništvo već priznato u zk. izvacima izdanim 2001. godine. U
zemljišnim knjigama, prvostupanjski sud smatra da predmetne nekretnine nisu dobile status društvenogvlasništva, odnosno općenarodne imovine i da u vrijeme ... se prvostupanjski sud poziva na odredbe Zakona o uknjižbi nekretnina u društvenomvlasništvu i Zakona o pravima i dužnostima organa društveno-političkih zajednica u pogledu sredstava u društvenomvlasništvu koja oni koriste, koji su određivali obvezu uknjižbe prava korištenja nekretnina u društvenom ... , prvenstveno odredbu čl. 6. st. 1.c., zaključak prvostupanjskog suda da predmetne nekretnine nisu dobile status društvenogvlasništva, odnosno općenarodne
. formalnopravno bilo pravovaljano, nekretnine koje u trenutku sastavljanja Uvjerenja nisu bile u njegovom vlasništvu već u društvenomvlasništvu nije mogao ... odredaba čl. 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji i samo je ovo pravo mogao prenositi ali ne i pravo vlasništva. „
je određeno da zgrade, dijelovi zgrada i građevinska zemljišta koja su nacionalizirana tim Zakonom postaju društvenovlasništvo danom stupanja na snagu ... bez naknade, no iz prednje odredbe nikako ne slijedi da nekretnina na kojoj je prestalo vlasništvo bivšeg vlasnika i koja je postala društveno ... o nacionalizaciji utvrđuje koji su objekti nacionalizirani predmetnim zakonom.
Prema tome vlasništvo B.R. koji što i nije sporno je bio isključivi vlasnik spornih ... čl. 8. st. 2. Zakona o nacionalizaciji, imale značaj odluka deklaratornog (utvrđujućeg) karaktera jer je pravo vlasništva B.R. prestalo stupanjem na
predlagatelja. S pozivom na odredbu čl. 9. ZV-a te čl. 19. st. 1. i 4. ZZK-a prvostupanjski sud ocjenjuje da bi za brisanje društvenogvlasništva u zemljišnoknjižnom ulošku u kojem je upisano više zemljišnoknjižnih tijela trebalo formirati čestice odgovarajućeg nositelja prava vlasništva koje bi se otpisale u ... dostavio odgovarajući prijavni list s parcelacijskim elaboratom, a kojim bi se u svrhu brisanja društvenogvlasništva formirale zasebne zemljišnoknjižne
„Suprotno žalbenim navodima, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da se uknjižba prava vlasništva Republike Hrvatske može dopustiti isključivo ... za obavljanje turističko-ugostiteljske djelatnosti, a koje turističko zemljište čija vrijednost u cijelosti nije procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije je vlasništvo Republike Hrvatske (čl. 6. st. 1.). Obzirom da iz prijedlogu priloženih isprava ne proizlazi da predmetna nekretnina u naravi predstavlja kamp to je prvostupanjski sud pravilno zaključio da prijedlogu priložene isprave ne daju osnova za uknjižbu prava vlasništva u
„Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi da je rješenjem zemljišnoknjižnog referenta od 28. svibnja 2015. g. odbijen prijedlog predlagatelja za brisanje društvenogvlasništva i uknjižbu prava vlasništva na nekretninama upisanim u z.k.ul. __k.o. N. protiv kojeg je predlagatelj izjavio ... interes za brisanje društvenogvlasništva i uknjižbu prava vlasništva u korist tuženika iz navedene parnice (M. i B. B.), odnosno vlasnika nekretnine da bi ... vlasništva uz napomenu da osoba koja u ime drugog podnosi prijedlog za upis mora biti za to ovlaštena, a svoje ovlaštenje mora dokazati posebnom ispravom
s upisanim pravom korištenja pravnog prednika tužitelja. 12. Člankom 362. ZV-a, koji se nalazi u glavi Glavi 1 pretvorba društvenogvlasništva, regulirane su predmnjeve. Prema članku 362. stavku 1. smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenomvlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana ... osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenomvlasništvu, odnosno nositelj ... Republike Hrvatske sve stvari iz društvenogvlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva
korištenja prodavatelja) trebao uzeti kao upis prava vlasništva prodavatelja i dopustiti upis vlasništva predlagateljice na nekretninama navedenim u prijedlogu za upis prava vlasništva od 16. svibnja 2013., jer iz stanja spisa jasno proizlazi da niti predlagateljica niti prodavatelji kao upisani nositelji prava korištenja nisu zemljišnoknjižnom sudu podnijeli zahtjev iz čl. 365. st. 2. ZV-a, a zemljišnoknjižni sud nije dužan brisanje društvenogvlasništva i prava korištenja te upis prava vlasništva u korist osobe koja je bila upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj prava korištenja provesti po službenoj dužnosti.“
prešle u društvenovlasništvo; a to je bilo tek 18. prosinca 1954. (kako pravilno navodi i sud prvog stupnja) jer, a što slijedi i iz rješenja od 23 ... i Republike Italije od 3. srpnja 1965. godine. Dakle, Ugovorom o miru od 10. veljače 1947. imovina optanata nije postala društvenovlasništvo, već osnovom ... "14. Glede pitanja optanata i talijanske imovine sud prvog stupnja je pravilno obrazložio zašto M. S. nije bila optant. Osim toga, imovina optanata (G. S.) je ona koja je bila u njihovom vlasništvu na dan 15. rujna 1947. godine (Ugovor o miru s Italijom od 15. rujna 1947.); ali su optanti s istom
„Obzirom na navedeno, tužiteljica je imala mogućnost od dana upisa odnosno 18. prosinca 1975. saznati za prijenos navedenih nekretnina u društvenovlasništvo pa su od tog datuma počeli teći i rokovi za ulaganje pravnih lijekova odnosno za podnošenje navedenog prijedloga za obnovu postupka, koji prijedlog je tužiteljica podnijela tek 12. veljače 2002. dakle izvan propisanog objektivnog roka za obnovu postupka od 5 godina, pa su prigovori tužiteljice neosnovani“.
u ocjeni osnovanosti prijedloga valjalo primijeniti odredbu iz čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: ZVDSP), jer se radi o nekretninama u društvenomvlasništvu glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu. Ovi navodi žalbe nisu osnovani, jer prema stanju zemljišne knjige u času kada je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnom ... „Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog za upis prava vlasništva predlagateljice Republike Hrvatske na nekretninama upisanim u zk.ul.br
u ocjeni osnovanosti prijedloga valjalo primijeniti odredbu iz čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: ZVDSP), jer se radi o nekretninama u društvenomvlasništvu glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu. Ovi navodi žalbe nisu osnovani, jer prema stanju zemljišne knjige u času kada je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnom ... „Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog za upis prava vlasništva predlagateljice Republike Hrvatske na nekretninama upisanim u zk.ul.br
zemljištu, tj. nekretnine, koja da je bila u društvenomvlasništvu, to da se na istoj nekretnini nije moglo stjecati pravo korištenja ili (su)vlasništva ... prostorija, koju tužena tijekom vremena da je nadogradila, svojevremeno bila upisana kao društvenovlasništvo i u tom smislu da je, temeljem članka 388. stavka ... nekretnine, obzirom na činjenicu da je na istoj nekretnini u zemljišnim knjigama do 1990. bilo upisano društvenovlasništvo. Međutim, okolnost što je u ... savjesnost posjeda, kada ostale okolnosti konkretnog slučaja ukazuju da je posjed bio savjestan. U odnosu na upis društvenogvlasništva u zemljišnim knjigama
društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenogavlasništva, vlasnik nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile: - društvenovlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i - koje su mogle biti predmet ... ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta kojim se prijedlog za brisanje društvenogvlasništva i uknjižbu prava vlasništva u korist predlagatelja odbija, budući nisu ispunjene zakonske pretpostavke za pretvorbu društvenogvlasništva i uknjižbu prava vlasništva u koristi predlagatelja na predmetnim nekretninama
. stekla pravo korištenja tih nekretnina, jer dosjelošću nekretnina na kojoj postoji pravo vlasništva može prijeći u društvenovlasništvo. Takvim ... i šumskog zemljišta, i to društvenogvlasništva od strane privrednih organizacija koje su upravljale šumama u društvenomvlasništvu, i privatnog vlasništva ... FNRJ i saveznim organima vlasti od 13. 1. 1953. godine (Sl. FNRJ 3/53 i Ispr. 4/53) transformirana općenarodna imovina u društvenovlasništvo, slijedi ... ) dosjelošću iz privatnog vlasništva prešle u društvenovlasništvo.
Nadalje, prema ocjeni ovoga suda, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja iz kojeg proizlazi
dosjedanja nekretnina u društvenomvlasništvo do 8. listopada 1991. i zbog toga što predmetne nekretnine prilikom pretvorbe nisu unesene u vrijednost ... „18. U konkretnom slučaju sud osnovano zaključuje da budući da predmetne nekretnine nisu procijenjene i unesene u vrijednost društvenog kapitala ... za privatizaciju, u smislu čl. 42. Zakona o privatizaciji („Narodne novine“ broj 21/96 i 73/00), nije bilo mjesta da se tužitelju prizna pravo vlasništva dosjelošću temeljem čl. 159. ZV-a i odrediti upis prava vlasništva tužitelja. Tuženica je predmetne nekretnine stekla već po sili zakona sukladno čl. 49. ZUDI-a te je
stječe pravo vlasništva. Naime, okolnost da su predmetne nekretnine procijenjene u kapital društva u postupku pretvorbe, samo je jedna od tri pretpostavke propisane odredbom članka 390.a ZV-a koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi tužitelj po završenoj pretvorbi vlasništva, postao vlasnikom predmetnih nekretnina. Uz navedenu pretpostavku potrebno je da se radi o nekretninama koje su bile u društvenomvlasništvu i na kojima je prednik tužitelja imao pravo ... i raspolaganja koje bi u smislu odredba članka 360. stavak 1. ZV-a pretvorbom nositelja toga prava postalo pravo vlasništva. Na žalbene navode tužitelja
radi o nekretnini koja je bila u režimu društvenogvlasništva, bez upisanog prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, pa djeluje predmnijeva vlasništva u korist Republike Hrvatske, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati po odredbi članka 362. stavka 3. ZV-a."
„Prema tome, pretvorba prava korištenja neizgrađenoga građevinskog zemljišta u pravo vlasništva dotadašnjeg nositelja toga prava izvršena je samim stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji zakon je povoljniji za nositelja prava korištenja“.
broj: 53/91 i 92/94, dalje ZOVO) na nekretninama u društvenomvlasništvu nije se moglo steći vlasništvo dosjelošću. Ovaj propis je ukinut 08. listopada 1991., a 1. siječnja 1997. stupio je na snagu (novi) propis iz čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96; ZV) koji je propisao da u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopad 1991. bile u društvenomvlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih ... stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenomvlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme
("Službeni list SFRJ" br. 6/80 i 36/90, u daljnjem tekstu: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. godine, na nekretninama u društvenomvlasništvu se ... društvenomvlasništvu dosjelošću.
Donošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, u daljnjem tekstu: ZV/96), koji je ... stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenomvlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana ... 2001. godine, i to odredbom čl. 2., određeno je da se na nekretninama koje su na dan 8. listopada 2001. godine bile u društvenomvlasništvu u vrijeme
„Te se nekretnine prema priloženim zemljišno-knjižnim izvacima nalaze u vlasništvu fizičkih osoba, pa iste prema tome, ne mogu biti predmet povrata prema citiranom Zakonu, a prigovori tužiteljice su u tom dijelu neosnovani. Naime, nekretnine nisu prenesene u društvenovlasništvo niti ih je oduzimala jugoslavenska komunistička vlast“.
imovinskopravno raspolaganje, o svom trošku proveo prenamjenu zajedničke prostorije u zgradi u društvenomvlasništvu u stan ili drugu samostalnu prostoriju, stekao ... na stanu tada u društvenomvlasništvu, a niti je tužitelj u okviru svojih zakonskih ovlasti mogao raspolagati dijelovima stana na kojima je postojalo ... radilo se upravo o zajedničkim prostorijama zgrade u društvenomvlasništvu. Ne može se ni prihvatiti pravna ocjena iz pobijane presude da isprave na ... kojem je tuženiku odobrena rekonstrukcija i prenamjena spornog prostora kao zajedničkog prostora u društvenomvlasništvu s pravom korištenja pravnog
„Iako to iz predmetnog podneska od 26. srpnja 2001. ne proizlazi odnosno iz istog nije vidljivo da je tužiteljica podnijela zahtjev temeljen na tom Zakonu, ukoliko je to i mislila, napominje se da je 1. siječnja 1997. stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, - 141/06) u kojem je odredbom članka 394. stavak 2. propisao da njegovim stupanjem na snagu prestaje važiti Zakon o građevinskom zemljištu, a postupci započeti po odredbama toga Zakona, dovršit će se po odredbama ovoga Zakona, ako su povoljniji za nositelja prava korištenja“.
„Stoga su prema mišljenju ovog Suda, K. Grada Z. bez obzira na okolnost što se u zemljišne knjige nisu uknjižile kao vlasnik predmetnog poslovnog prostora, s obzirom na okolnost su to mogle učiniti jer u to vrijeme nije bio zabranjen pravni promet nekretninama u društvenomvlasništvu, stekle pravo vlasništva na tom poslovnom prostoru, te slijedom toga povrat tih nekretnina u naravi nije moguć, a prigovori tužitelja su neosnovani“.
- društvenovlasništvo u općoj upotrebi. Prema skici izmjere od 17. travnja 2009. g. kroz dio iste nekretnine i sada se proteže vidljivi šljunčani put, dok je ... steći pravo služnosti jer se u razdoblju od 06. travnja 1941.g. pa sve do 08. listopada 1991.g. nije moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću (na koji pravni osnov se tužitelj jedino i poziva) na nekretninama koje su bile u društvenomvlasništvu, što je nesporno bila i čkbr.__ a do 90-ih godina se u ... uzurpirani dio čkbr.__ nije prestao biti javno dobro u općoj upotrebi, a niti je tuženik stekao vlasništvo na tom uzurpiranom dijelu jer je prijeporna
„Prema tome, u konkretnom slučaju ne radi se o prelasku imovine fizičkih osoba u društvenovlasništvo, već o prelasku te imovine u vlasništvo fizičkih osoba, a rečeni Zakon o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja nije osnov za povrat navedene imovine po odredbama citiranog Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Stoga su prigovori tužitelja neosnovani i ne mogu se uvažiti“.
„ 13. U čl. 360. st. 1. ZVDSP-a je propisano da pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvarima u društvenomvlasništvu postalo je ... prema odredbi stavka 2. istog zakonskog članka pravo upravljanja odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenomvlasništvu osobe koja se do ... društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenogvlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti ... društvenog kapitala, pa nisu postale vlasništvo trgovačkog društva nastalog pretvorbom. 14. Dakle, procjena vrijednosti nekretnine u društveni kapital je nužna
prvostupanjskog suda da je uknjiženo pravo vlasništva tuženikovog pravnog prednika), uknjiženo društvenovlasništvo, a kao nositeljica prava korištenja uknjižena je ... od 22. studenog 2005. jasno obrazložio da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni instituta pretvorbe društvenogvlasništva prema odredbama Devetog ... 79/06) kojom je određeno da trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenogavlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile (kumulativno): - društvenovlasništvo s pravom
„Također prema odredbi čl. 390.a ZV-a trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenogvlasništva ... kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva. Stoga, trgovačko društvo koje je pravni slijednik društvenog poduzeća koje je provelo pretvorbu društvenog kapitala ne može postati vlasnik nekretnina koje nisu procijenjene u kapital prilikom pretvorbe. Procjena vrijednosti nekretnine u društveni kapital je nužna pretpostavka bez koje nema mogućnosti stjecanja prava vlasništva, te nije prihvatljivo da bilo koje trgovačko društvo
vlasništvo na svim nekretninama koje su bile u režimu društvenogvlasništva ako pretvorba društvenogvlasništva nije bila uređena posebnim zakonima. Tako ... "U odnosu na navod žalbe da je tužitelj izgradnjom zgrade na zemljištu na kojem je prethodno imao pravo korištenja, stekao pravo vlasništva, treba ... korištenja, a ne vlasništva, pa je kao korisnik upisan u zemljišnoknjižnom ulošku…
U odnosu na daljnju tvrdnju da nekretnina (njena procijenjena vrijednost ... vrijednost nekretnine bude procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe tužitelja iz društvenog poduzeća u društvo kapitala, a što nije učinjeno
da se radilo o nekretnini upisanoj kao društvenovlasništvo sa upisanim pravom upravljanja Narodnog odbora općine P.,
jer navedeno pravo upravljanja zemljištem u društvenomvlasništvu koje su imale Općine nije jedno od prava koje čine društvenovlasništvo već se radi samo o pravu na gospodarenje tim ... na snagu stekao pravo vlasništva prijepora jer da se radi o neprocijenjenoj imovini koja nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala II-tuženika ... „Iako je točna žalbena tvrdnja tužitelja da je upis prava vlasništva na nekretnini na kojoj se nalazi prijeporni poslovni prostor prije provođenja zk
„Prema tome za primjenu članka 77. u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti jer se ne radi o nekretnini koja je prenesena u društvenovlasništvo, već je upisana kao vlasništvo fizičke osobe, kako prije tako i sada“.
) na stvarima u društvenomvlasništvuvlasništvo nije moglo steći dosjelošću. Ovaj propis je ukinut 8. listopada 1991., a 1. siječnja 1997. stupio je na ... 1991. bile u društvenomvlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga ... (poljoprivredno i šumsko zemljište u društvenomvlasništvu), potrebno je ispuniti rokove izvanrednog dosjedanja, odnosno 40 godina. Između 1945. (od kada su ... su 52 godine, što znači da je ova pretpostavka ispunjena, sve i ako se radilo o nekretnini u društvenomvlasništvu. Za stjecanje dosjelošću nekretnina
-a, dakle 40 godina. S obzirom da su predmetne nekretnine u zemljišne knjige upisane kao društvenovlasništvo ili vlasništvo Republike Hrvatske potrebno je utvrditi da li se vrijeme posjedovanja predmetnih nekretnina računa i za vrijeme dok su te nekretnine bile u režimu društvenogvlasništva, dakle ... odlučivao u predmetima protiv Republike Hrvatske koji su se ticali stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenomvlasništvu ... „Naime, predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama vode se kao vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave zbog
zgrade ima pravo korištenja na zemljištu u društvenomvlasništvu na kojem se ta zgrada nalazi. Pravo korištenja zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ... je izgrađena na zemljištu u društvenomvlasništvu. Dakle, kada je etažno vlasništvo na posebnom dijelu zgrade stečeno prema prijašnjim propisima ... “Polazište za utvrđivanje odgovarajućega suvlasničkog dijela je veličina odnosno vrijednost posebnoga dijela u etažnom vlasništvu u odnosu prema vrijednosti cijele nekretnine (suprotno od osnivanja etažnog vlasništva ubuduće). Dok ne dođe do primjene pravila ZV-a o veličini odgovarajućega suvlasničkoga
„Prvostupanjski sud je utvrdio da je predlagatelj dostavio prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini iz razloga što predmetna nekretnina nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe pravnog slijednika, a temeljem odredbe čl. 47. Zakona o privatizaciji propisano je da se dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o privatizaciji prenose Fondu za privatizaciju, dakle vlasništvo predmetne nekretnine je ex lege prešlo na Republiku Hrvatsku, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju i to
„Iz navedenog proizlazi da su u konačnici predmetne nekretnine postale općenarodna imovina na temelju Ugovora o miru sa Italijom, čime je otpala konfiskacija kao pravni osnov prelaska u društvenovlasništvo. Kako se Zakon o prijelazu talijanske imovine na teritoriju FNRJ po Ugovoru o miru s Italijom ne spominje u čl. 2. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine kao mogući temelj na temelju kojeg bi se mogao zahtijevati povrat predmetnih nekretnina, to otpada mogućnost da Republika Hrvatska temeljem čl. 77. istog zakona može steći vlasništvo predmetnih nekretnina.“
„Dakle, za odlučivanje o prijedlogu u zemljišnoknjižnom postupku isključivo je mjerodavno stanje zemljišne knjige u času kad je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnom sudu. Obzirom na stanje upisa u zemljišnoj knjizi iz kojeg proizlazi da Narodni odbor općine Z. kao prednik predlagatelja nije upisan kao nositelj prava upravljanja predmetnom nekretninom osnovano je prvostupanjski sud potvrdio rješenje zemljišnoknjižnog referenta kojim je odbijen prijedlog za uknjižbu prava vlasništva u korist predlagatelja.
Prema stanju spisa nekretnina koja je predmet uknjižbe upisana je kao društvenovlasništvo u
„Kako u konkretnom slučaju prijašnji vlasnik nije podnio zahtjev za naknadu oduzete imovine, koja je prenesena u društvenovlasništvo (općenarodnu imovinu) s upisom organa upravljanja Narodni odbor 2, temeljem propisa iz članka 2. Zakona o naknadi, te imajući u vidu da se radi o imovini koju je tužitelj preuzeo na temelju Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, ovaj Sud nalazi da je, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski upravni sud u upravnom sporu pravilno utvrdio činjenično stanje, te na isto pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo“.
i pašnjak upisano u z.k.ul. ____ k.o. Grad Zagreb sa 6 rali i 486,4 hvati odnosno 36227 m2 - z.k.tijelo I/1 upisano kao društvenovlasništvo, te s pravom ... „Zbog toga ovaj sud glede pravnog puta tužiteljice za ostvarenje prava vlasništva na predmetnim nekretninama smatra potrebnim podnošenje najprije ... realizacijom bi ista prestala postojati, te se uspostavilo pravo vlasništva na točno određenim dijelovima pojedinog vlasnika, kako to ispravno izlaže i prvostupanjski sud u razlozima presude. Tužiteljica tužbom nije zahtijevala priznanje prava vlasništva na suvlasničkom dijelu jednog od suvlasnika (sukorisnika
„Budući da se predmetna nekretnina upisana kao društvenovlasništvo sa upisanim pravom korištenja za korist predlagatelja na dan 24. srpnja 1991. g ... radi čega su se prema ocjeni ovog suda ispunile pretpostavke iz. čl. 362.st.1.i 2. ZV-a za upis vlasništva u njegovu korist.
Naime, predmnjeva da je vlasnik nekretnine u društvenomvlasništvu Republika Hrvatska iz čl. 362.st.3. ZV-a na koju se odredbu poziva prvostupanjski sud odnosi se na situaciju kada se radi o zemljištu u društvenomvlasništvu u odnosu na koje nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva iz st. 1. i 2. tog članka
