„U odnosu na tvrdnju kako je tuženik M. K. nastavio otplaćivati stan nakon prestanka bračne zajednice, treba reći da isto nije od utjecaja na utvrđenje da je navedeni stan bračnastečevina, a tuženik M. K. ima pravo od tužiteljice zatražiti povrat ½ uplaćenog iznosa po osnovi kupovnine s obzirom da je nakon razvoda braka nastavio otplaćivati mjesečne obroke iz svoje vlastite imovine.“
zajednice ili potječe iz te imovine predstavlja bračnustečevinu u smislu odredbe čl. 248. Obiteljskog zakona (NN 116/03) koji je bio na snazi u vrijeme ... stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. Jedino imovina koju je bračni drug imao u trenutku sklapanja braka, kao i imovina koju je bračni drug stekao tijekom ... sadržaju spisa potječu iz radnog odnosa i odobrenih kredita radi se o bračnojstečevini u kojoj su bračni drugovi suvlasnici na jednake dijelove.“
... pokrenula brakorazvodnu parnicu), pa je potpuno nebitno u kojem omjeru je koji od bračnih drugova sudjelovao u otplati kredita jer su oboje ostvarivali
„Prema recentnoj pravnoj praksi (Odluka Ustavnog suda U-III/2008 od 14. lipnja 2011., presudi Vrhovnog suda RH broj Rev-1867/12 od 29. listopada 2013.) proizlazi da raspolaganje nekretninom koja predstavlja bračnustečevinu samo po jednom bračnom drugu ne znači da se radi o apsolutnoj ništetnosti takvog pravnog posla već se u svakom pojedinom slučaju valjanost pravnog posla mora procjenjivati ovisno o ponašanju, savjesnosti i dobroj vjeri svih sudionika određenog pravnog posla uključujući i bračnog druga koji nije bio sudionik tog posla.
U konkretnom slučaju sud je utvrđivao savjesnost i dobru vjeru svih
trajanja braka te da ga je ona isplatila iz svoje plaće ne znači da ta sredstva predstavljaju njezinu vlastitu imovinu, a ne bračnustečevinu.
Naime, bračnu ... bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnojstečevini ukoliko nisu drugačije ugovorili.
Valja naglasiti da iznos kredita uzet po jednom ... element za nastanak bračnestečevine i to svaki rad kojim se stvara vrijednost odnosno koji je jedan od bračnih drugova upotrijebio za stvaranje imovine pa ... „V.“, da je bio suvlasnik firme „M.“.
Prema tome preostali dio predmetnog stana iznad 9286/10000 dijelova predstavlja bračnustečevinu u kojoj su
„Za istaknuti je i da obzirom na vrijeme izvršenih ulaganja te činjenicu da su parnične stranke u tom razdoblju bile u braku a da prema čl. 249.st. 1 Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, br. 116/03., 17/04., 136/04.) mjerodavnog u tom razdoblju bračni su drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnojstečevini, tužitelj ne obrazlaže razlog zbog kojeg potražuje od tužene cjelokupni iznos za koji tvrdi da je uložen u adaptaciju niti pruža bilo kakve dokaze da su uložena sredstva bila njegova posebna imovina, to tim više što obje parnične stranke iskazuju da su određena plaćanja vršena po trgovačkom
uzdržavanju, normirano da je bračnastečevina imovina koju su bračni drugovi stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok su prema čl. 249. st. 1. tog Zakona, bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnojstečevini ako nisu drukčije ugovorili, to je i uz pravilnu ... utvrđenje prvostupanjskog suda da su parnične stranke zajedničkim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, i to izvršavanjem obveza iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju, stekle nekretnine iz tog ugovora, koje kao takve predstavljaju njihovu bračnustečevinu u jednakim dijelovima.“
. 248. i 249. st. 1. OBZ-a, a kojim odredbama je propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnojstečevini, ako nisu drugačije ugovorili, te da je bračnastečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.
Plaća ... koja proizlazi iz ostvarene zarade, predstavlja bračnustečevinu i predmjeva se prema OBZ-u da su bračni drugovi suvlasnici svaki u ½ dijela ... obzira na pozivanje na pogrešni Zakon, a kojim je na isti način uređeno pitanje bračnestečevine i utvrđivanje doprinosa bračnih drugova u stjecanju
„Povezujući zakonsku definiciju bračnestečevine s teorijskom definicijom imovine, proizlazi da u bračnustečevinu uz stvarna prava poput vlasništva i drugih stvarnih prava ulaze i prava na tražbine koja izviru iz obveznopravnih odnosa u koju je stupio ili se našao jedan od bračnih drugova.
Tužiteljica u ... motocikla. U tom slučaju tužiteljica može stvarnopravnim zahtjevom zahtijevati utvrđenje svojeg prava vlasništva na tom motociklu kao bračnojstečevini u 1/2 ... sklopio prije ili za vrijeme trajanja bračne zajednice te ih u cijelosti ili djelomično otplatio za vrijeme trajanja bračne zajednice iz svoje plaće
„Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja, a ne prihvativši prigovor tuženika o nepostojanju pravnog interesa za utvrđenje bračnestečevine zbog toga što su u vrijeme podnošenja tužbe stranke još uvijek bile u braku, a iz razloga što Obiteljski zakon kao pretpostavku za utvrđenje bračnestečevine ... bračnih drugova stečenoj zajedničkim radom za vrijeme trajanja braka, a isto tako ocijenivši neuvjerljivim navode kao i iskaz tuženika o prestanku bračne ... i zemljišnoknjižnih izvadaka za predmetne nekretnine utvrdio drugačije trajanje bračne zajednice stranaka, taj sud je zaključio da su nekretnine koje su predmetom ovoga
„Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda na kojima temelji svoje materijalnopravo stajalište o predmetnoj nekretnini kao bračnojstečevini ... , navedene u žalbi iznesene činjenice nisu od nikakvog značaja, a posebno ne od odlučujućeg značaja za ocjenu predmetne nekretnine bračnomstečevinom parničnih stranaka u smislu odredbe čl. 248. OBZ-a, pa ih stoga prvostupanjski sud osnovano nije ni posebno cijenio utvrđujući predmetnu nekretninu bračnomstečevinom ... primjeni odredbe čl. 156. st.1 ZV-a, te da je nova kuća građena radom i novčanim sredstvima parničnih stranaka stečenih za vrijeme trajanja bračne zajednice
zajednice, to je neotplaćeni iznos kredita nakon prestanka bračne zajednice teret bračnestečevine koji teret snose obje parnične stranke kao bivši bračni ... , 61/2011) koji se primjenjivao u vrijeme trajanja bračne zajednice parničnih stranaka, bračnastečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom ... bračnojstečevini (ako nisu drukčije ugovorili), to su bračni drugovi i u obvezi vratiti dugove s osnova sklopljenog ugovora o kreditu, izvjesno utrošenog ... . Naime, povezujući zakonsku definiciju bračnestečevine s definicijom imovine, proizlazi da u bračnustečevinu uz stvarna prava poput vlasništva i drugih
naknade koja zavisi od duljine trajanja radnog odnosa tužiteljice kroz razdoblje trajanja bračne i ekonomske zajednice, moglo predstavljati bračnustečevinu, budući je tada važećim Zakonom o braku i porodičnim odnosima (NN. 11/78; 45/89 i 59/90 – dalje ZBPO) bilo propisano da je bračnastečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice.
Kako je, obzirom na navedenu revizijsku odluku, otpalo utvrđenje suda prvoga stupnja da ... predstavlja bračnustečevinu parničnih stranaka ili pak posebnu imovinu tužiteljicu.“
stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 1. srpnja 1999. godine, kao dana početka primjene OBZ-a, primjenjuju se odredbe ranijeg ZBPO-a, kojim se u čl. 277. određuje da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine, njihova zajednička imovina, u kojoj se udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (čl. 287. st. 1. ZBPO-a).
Stoga, polazeći od ... tužiteljica kada tvrdi da je sud prvog stupnja pogrešno krenuo od presumpcije o jednakim doprinosima bračnih drugova stjecanju zajedničke imovine sukladno
„Obzirom na vrijeme stjecanja za imovinu koju su bračni drugovi (tužitelj i prvotužena) stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice mjerodavne su odredbe tada važećeg Zakona o braku i porodičnim odnosima prema kojem takva imovina predstavlja zajedničku imovinu bračnih drugova, sukladno odredbi ... Zakona o obveznim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Radi se o zajedničkoj imovini bračnih drugova kojom u smislu odredbe čl. 61. st. 1. ZV bračni drugovi raspolažu zajednički, a iznimno radi zaštite povjerenja u pravnom prometu treća osoba može na temelju pravnog posla koji nije
zakona bračnastečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine (dakle, zakonom je ... namirenje iz dijela drugotuženičine plaće (koja, po njegovoj tvrdnji, predstavlja prvotuženikov udio u zajedničkoj imovini bračnih drugova), a samo bi se u ... imovinskih odnosa tuženika (sadržaj njihovih imovinskih odnosa), pa niti sudska presuda ne može regulirati budući sadržaj takvih odnosa bračnih drugova, koji ... imovinu bračnih drugova. Osobito se po zahtjevu trećih ne može unaprijed regulirati taj odnos.
Dakle, u konkretnom slučaju nisu ostvarene procesne
„Stanarsko pravo kojeg je nositeljica bila i tužiteljica je po svojoj naravi imovinsko pravo, koje je svojeg nositelja ovlašćivalo na otkup stana na kojem je imao stanarsko pravo i da na tom pravnom temelju stekne pravo vlasništva tog stana. Dakle polazeći od toga da je pravo na otkup stana bilo imovinsko pravo koje je ovlašćivalo imatelje tog prava na otkup stana i jer su i tužiteljica i prednik tuženika bili nosioci stanarskog prava, a pravo na otkup samo jednog od njih je bilo uvjetovano suglasnošću drugog bračnog druga to se u konkretnom slučaju radi o bračnojstečevini. Takvo stajalište
„U vezi stjecanja prava (su)vlasništva prvotuženika, pravilan je pravni pristup prvostupanjskog suda koji primjenjuje relevantne odredbe OBZ-a, jer se radi o bračnojstečevini.
Naprotiv, promašeno je pozivanje tužiteljice na odredbe čl. 153. i 154. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ... stjecanja vlasništva (na nekretnini) građenjem.
Naime, kada je jedan supružnik prije početka bračne zajednice bio vlasnik neke nekretnine, a potom su u tu nekretninu supružnici tijekom bračne zajednice ulagali sredstva bračnestečevine i time povećali njezinu vrijednost, dosljedno stajalište sudske prakse jest da
iz Obiteljskog zakona prema kojoj su bračni drugovi (izvanbračni) suvlasnici u jednakim dijelovima u bračnojstečevini, ako nisu drugačije ugovorili. Međutim, na bračnustečevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obveznog prava, ako Zakonom nije drukčije određeno (čl. 254. OBZ-a). Kako je prvostupanjski
bračni drug ima u času zaključenja braka, kao i imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.) različitoj od osnove navedene u čl. 277. istog Zakona. Zajedničku imovinu bračnih drugova predstavlja imovina koju su stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine (čl. 277. ZBPO).
U konkretnom slučaju radi se o ugovoru o doživotnom ... i jednog bračnog druga, koji je u takvom slučaju temelj stjecanja imovine koja je predmet tog ugovora. Stoga se ne može prihvatiti pravilnim stajalište
tužbenog zahtjeva jer tužitelj ničim ne dokazuje da su predmetne nekretnine bračnastečevina obiju tuženih a još manje svakog u ½ dijela, također stava da je ... “ temelji se na zakonskoj presumpciji da obzirom su predmetne nekretnine stečene tijekom braka I i II tuženog jesu i bračnastečevina u kojoj su bračni ... spornih nekretnina o bračnojstečevini oboje tuženih oni bi nad istom imali pravo zajedničkog vlasništva a ne suvlasništva u nekim točno određenim omjerima ... prvostupanjski sud pogrešno zaključio da predmetne nekretnine ne predstavljaju bračnustečevinu tuženih iako istovremeno tijekom cijelog prvostupanjskog postupka
koje su stečene tijekom trajanja braka I i II tuženoga stoga smatram da je nešto morao pridonijeti i I-tuženi kao bračni drug“ temelji se na zakonskoj presumpciji da obzirom su predmetne nekretnine stečene tijekom braka I i II tuženog jesu bračnastečevina u kojoj su bračni drugovi suvlasnici u jednakim ... tome čak kada bi se i radilo u pogledu spornih nekretnina o bračnojstečevini oboje tuženih oni bi nad istom imali pravo zajedničkog vlasništva a ne ... imovinske odnose bračnih drugova, a ovo temeljem čl. 361. st. 2. Obiteljskog zakona, tužbeni zahtjev bazira na zakonskoj presumpciji iz čl. 249. Obiteljskog
„Imajući u vidu da su parnične stranke novčani iznos zajma utrošile za zajedničke potrebe za vrijeme trajanja bračne zajednice, to je neotplaćeni iznos kredita nakon prestanka bračne zajednice teret bračnestečevine koji teret snose obje parnične stranke kao bivši bračni drugovi na jednake dijelove ... bračne zajednice parničnih stranaka, bračnastečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, te da su prema čl.249. st.1. tog Zakona, bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnojstečevini (ako nisu drukčije ugovorili), to su
poslovanja tog obrta tužiteljice.
Budući su vlasništvo obrta kao i predmeti koji služe za obavljanje djelatnosti obrta bračnastečevina u smislu čl.248. Obiteljskog zakona u kojoj su bračni drugovi, kako to određuje čl.249. st.1. Obiteljskog zakona, suvlasnici u jednakim dijelovima, to su jednako tako i obveze proizašle iz obavljanja obrtničke djelatnosti kao i radi stjecanja imovine za obavljanje te djelatnosti, teret bračnestečevine koji teret snose obje parnične stranke kao bivši bračni drugovi na jednake dijelove.“
nekretnine predstavljaju bračnustečevinu stranaka. Radi se naime o imovini koju su stranke kao bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja njihove bračne ... „Prema utvrđenjima nižestupanjskih sudova proizlazi: - da su stranke sklopile brak 21. rujna 1972. u kojem su rodili dvoje djece, - da je zajednica života stranaka prekinuta u travnju 2006., - da je brak stranaka razveden 20. veljače 2007., da su stranke u tijeku trajanja bračne zajednice radom stekle sporne nekretnine na kojima se tuženik uknjižio kao vlasnik za cijelo u zemljišnim knjigama. Temeljem prednjih utvrđenja, a polazeći od odredbe čl. 248
„Naime, da bi se u smislu mjerodavnih odredaba čl. 24., 25. i 26. Zakona o vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 9/92 i 77/92 – dalje: ZOVO), na osnovu građenja na tuđem zemljištu, u pogledu sporne kuće koju podižu srodnici tužiteljice moglo steći pravo suvlasništva, potrebno je ne samo ulaganje rada i sredstava koje to opravdava, a što na strani tužiteljice uključujući i njenog bračnog druga u konkretnom slučaju nije dokazano, već ... Zakonu o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj 11/78, 45/89 i 59/00 – dalje: ZBPO) u pogledu dijela suvlasništva koji bi pripadao bračnim
predstavljati bračnustečevinu. Ovo zato što je Zakonom o braku i porodičnim odnosima (NN br. 11/78, 45/89 i 59/90 – dalje: ZBPO) koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja prava na naknadu tuženici bilo propisano da je bračnastečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ... postojala ekonomska i bračna zajednica stranaka, da tužitelj za odštetu nije ni znao (znao je samo da tuženica vodi sudski spor s poslodavcem kod kojeg je radila) te zaključuju da odšteta koju je tužiteljica primila ne predstavlja imovinu koju su bračni drugovi stekli za vrijeme bračne zajednice.
Pritom
prema suglasnim iskazima obiju parničnih stranaka učinjena odnosno stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice jer stambeni krediti koje su stranke zaključivale predstavljaju bračnustečevinu s time da onaj bračni drug koji je nakon prestanka bračne zajednice eventualno nastavio samostalno otplaćivati kredit uzet tijekom braka ima pravo jedino na obveznopravni zahtjev prema drugom bivšem bračnom drugu, ali ne na veći suvlasnički omjer u bračnojstečevini
- dalje: ZBPO), kojim je u čl. 283. st. 1. i 2. propisano da zajedničkom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumno, te da svojim udjelom u zajedničkoj imovini, jedan bračni drug ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima.
Stoga III-tuženik nije mogao protivno prisilnim
„Naime, polazeći od odredbe čl.248. Obiteljskog zakona prema kojoj je bračnastečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine te čl.249. istog Zakona koja propisuje da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnojstečevini, ako nisu drukčije ugovorili, to evidentno da za vrijeme trajanja braka utrošena sredstva iz zarade - plaće tužitelja za podmirenje kredita koji je utrošen na vraćanje ranije pozajmice i podmirenje troškova vjenčanja i bračnog putovanja, nisu imovina koje bi bračni drugovi bili suvlasnici svaki u
/100 dijela.
Prema odredbi čl. 287. st. 1. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj 11/78, 27/78, 45/89, 51/89) udio bračnog druga u ... doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku (plaći) i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome u radu i domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u
„Prema odredbi čl. 36. st. 1. OBZ-a bračnastečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Prema st. 3. čl. 36. OBZ-a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračnestečevine ako nisu drukčije ugovorili. Primjenom ove odredbe na spor stranaka, a pokraj nesporno utvrđene činjenice da je navedeni automobil kupljen u braku stranaka te da je kredit realiziran 2006. godine za kupnju motornog vozila, dakle u vrijeme trajanja braka stranaka, ima se uzeti utvrđenim da je tužiteljica suvlasnica navedenog automobila u
nekretnini s osnova bračnestečevine – ¼ dijela.
Žalbeno stajalište o ostvarenoj bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a posljedica je očitog nerazumijevanja načina utvrđivanja udjela u bračnojstečevini, u situaciji kada se stjecanje nekretnine čkbr. __ koju u ... su na potpuno različite načine normirali institut bračnestečevine i to ZBPO (doprinos se određuje uvažavanjem visine svih primanja, pomoći jednog ... upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine) i OBZ-om (presumpcija da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnojstečevini, ako
odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova. Međutim, bračni drugovi u smislu odredbe čl. 247. Obiteljskog zakona mogu imati bračnustečevinu i vlastitu imovinu. Kako je prema sadržaju provedenog dokaznog postupka predmetnu nekretninu tužena stekla darovanjem ... odredbe ovog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.
U konkretnom slučaju radi se o izvanbračnoj zajednici koja je trajala oko 20 godina, kako je to ... o izvanbračnoj stečevini, jer je predmetnu nekretninu tužena stekla darovanjem, a tužitelj darovanje nije opozvao, ne pripada mu pravo na isplatu vrijednosti
nekretnine, tuženici stekli radom za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice u vremenu do 1994. te su primjenom odredbe čl. 253. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 116/03, 17/04, 136/04 – dalje: OBZ) zaključili da su oni suvlasnici u toj bračnojstečevini i sukladno tome tužbeni zahtjev ocijenili ... čl. 248. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 162/98 – dalje: OBZ) kojom je određeno da su bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima u bračnojstečevini, ako nisu drugačije ugovorili. Odredbom čl. 363. st. 2. istog zakona, koji je bio u primjeni od 1. srpnja 1999., propisano je da
i prvotuženica nisu zaključili ugovor o podjeli bračnestečevine niti su postigli dogovor o podjeli bračnestečevine. Tužitelj nije član društva E. d.o.o ... prvotuženicu. 7. Predmet ovog postupka je tužiteljev zahtjev da se utvrdi da su poslovni udjeli u trgovačkom društvu E. d.o.o. bračnastečevina…. Prvotuženica ... prvotuženici dao 15.000,00 USD za kupnju poslovnog udjela, a posljedično tome niti da poslovni udjeli u društvu E. d.o.o. čine bračnustečevinu, a prvotuženica
utječu na pravilnost i zakonitost pobijane presude. 13. Člankom 36. stavak 1. Obz je propisano da je bračnastečevina imovina koju su bračni drugovi stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice, a ne braka, pa trajanje braka nije od utjecaja za stjecanje imovine koja bi se mogla smatrati bračnomstečevinom, već je za bračnustečevinu odlučno postojanje bračne zajednice. 14. Kako je bračna zajednica između tužitelja i tuženice prestala u vrijeme zaključenja Ugovora ... imovina, koju je tuženica stekla temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, nije bračnastečevina tužitelja i tuženice. 15. Prvostupanjski sud je na utvrđeno
„U konkretnom slučaju kredit čiju isplatu tužitelj traži od tužene i to u ½ dijela po njemu samostalno plaćenih obroka kredita nakon prestanka bračne zajednice kao i jednokratnu isplatu ½ svih još ne otplaćenih i nedospjelih obroka kredita nije dio bračnestečevine kako to neosnovano u žalbi ističe tužitelj, već isto predstavlja dug, teret bračnestečevine. Iako je tužitelj jedini obvezan i odgovoran za vraćanje kredita jer ugovorni odnos postoji samo ... podmirenju istog kao duga bračnestečevine, pa tek ispunjenjem obveze po tužitelju (isplatom vjerovniku) on dolazi u mogućnost da od tužene traži povrat
trajanja radnog odnosa tuženice kroz razdoblje bračne i ekonomske zajednice stranaka mogla predstavljati bračnustečevinu zato, što je Zakonom o braku i porodičnim odnosima, koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja prava na naknadu tuženice, bilo propisano da je bračnastečevina imovina koju su bračni drugovi ... kriterij da se predmetna isplata u cijelosti ili dijelom treba smatrati bračnomstečevinom.
Pri tome treba imati u vidu da se u konkretnom slučaju ... , prizna s naslova bračnestečevine.
Nedovoljno je jasna i materijalno pravna argumentacija prvostupanjskog suda kojom se predmetnom primitku odriče
„Za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnojstečevini, mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja (Odluka ... ), bračnastečevina je ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom ili koja potječe iz imovine stečene radom, pod uvjetom da je stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice s time da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračnestečevine. Zakon o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje na imovinu bračnih drugova stečenu do 1. srpnja 1999. godine, ne poznaje termin bračnestečevine, već umjesto toga uređuje zajedničku stečevinu
„Kako je odredbom čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/2015, dalje: ObZ) propisano da je bračnastečevina imovina koju su bračni ... suvlasnici bračnestečevine, ako nisu drugačije ugovorili, to je tužiteljica bila dužna dokazati da je predmetna nekretnina stečena radom za vrijeme trajanja ... D. K. na tri uredna poziva suda nisu pristupili na ročište radi saslušanja), već svoje tvrdnje da predmetna nekretnina predstavlja bračnustečevinu ... sud zaključio da tužiteljica nije dokazala da bi predmetna nekretnina predstavljala bračnustečevinu, slijedom čega je pravilnom primjenom materijalnog
daljnjem tekstu: ObZ) koja propisuje da je bračnastečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine i čl. 249. st. 1. ObZ-a koja propisuje da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnojstečevini, ako nisu drugačije ugovorili, osnovano utvrdio da oba poslovna udjela u ½ dijela čine bračnustečevinu tužiteljice, koja je suovlaštenica po tom osnovu u poslovnim udjelima
„Po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za upis zabilježbe pokretanja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice. Ovo iz razloga što upisani vlasnik nije sudionik postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice, predlagateljica nije upisana suvlasnica na predmetnoj nekretnini, a niti se razvrgnuće suvlasničke zajednica na poslovnim udjelima u trgovačkom društvu G. d.o.o. može vršiti na način da se prodaje ili dijeli pojedina imovina tog trgovačkog društva. Predlagateljici je priznato pravo suvlasništva u ½ dijela na poslovnom udjelu H. A. po osnovu bračnestečevine, pa ona sa
„Zaključak prvostupanjskog suda da su novčana sredstva u iznosu od 129.420,00 USD ostavinska imovina pok. A. Z., samo zbog činjenice da je taj novac u trenutku njegove smrti bio položen na računu koji je glasio na njegovo ime kod Banke G. u Luksemburgu, za sada se ne može prihvatiti kao pravilan. Naime, činjenica da je novac položen na računu jednog od supružnika, sama po sebi ne znači da se radi isključivo o njegovoj (posebnoj) imovini, jer taj novac može biti (i) bračnastečevina, na što se nasljednica E. Z. pozivala u postupku, a što tvrdi i sada u žalbi. Također se za sada ne može prihvatiti
zahtjeva je utvrđenje da obveza vraćanja kredita predstavlja bračnustečevinu za koju tužiteljica i tuženik odgovaraju na jednake dijelove, dakle da određena ... , izvrši određenu pozitivnu ili negativnu činidbu) predstavlja bračnustečevinu. Međutim, bračnastečevina je odredbom čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona (NN br. 103/15 i 98/19; dalje: ObZ) definirana kao imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te ... deklaratornom presudom utvrdi da određena imovina predstavlja bračnustečevinu, već da određena obveza predstavlja bračnustečevinu, a to je protivno citiranoj
za vrijeme braka koji predstavlja zajedničku imovinu stranaka (jer su oboje stekli stanarsko pravo) morao biti zaključen u pismenom obliku a potpisi bračnih ... doprinos svakog bračnog druga u stjecanju tog prava s obzirom na izričitu odredbu čl. 64. st. 1. toč. 2. Zakona o stambenim odnosima (NN 52/85, 42/86, 22/92 ... da stanarsko pravo stječe i bračni drug osobe kojoj se stan daje na korištenje ukoliko zajednički stanuju.
Ni jednim propisom nije bilo moguće stanarsko pravo bračnih drugova stjecati na način da je svaki od bračnih drugova imao neki određeni udio u tom pravu. Niti žalbeni navod o kako se u žalbi
2004. i U-III-821/2007 od 18. lipnja 2008., prema kojoj je pravni posao izvanredne uprave kojim se raspolaže bračnomstečevinom suprotno odredbi čl. 37. st. 2. Obiteljskog zakona (NN br. 103/15), dakle, bez suglasnosti drugog bračnog druga, apsolutno ništav.
Naime, Ustavni sud Republike Hrvatske je u ... (samo) jednom bračnom drugu, čiji je predmet zajednička imovina bračnih drugova, uslijed koje (ništavosti) kod takvih raspolaganja ne vrijedi (derogira se ... odnosa, uključujući i bračnog druga koji (eventualno) nije bio sudionik tog odnosa.“
U ovoj fazi postupka sporno je između parničnih stranaka je li stan koji se nalazi u Splitu predstavlja bračnustečevinu.
Izrečena utvrđenja suda ... tužitelj 60%-tni ratni invalid i da mu je stan dodijeljen baš zbog činjenice da je nositelj partizanske spomenice nisu od značaja za utvrđenje bračnestečevine.
Naime, bez obzira što je kao nositelj stanarskog prava utvrđen L.R., prema odredbi članka 64. stavak 2. Zakona o stambenim odnosima („Narodne ... nositelj stanarskog prava ili nije.
Kako je sporni stan stečen radom stranaka za vrijeme trajanja bračne zajednice važenja Zakona o braku i porodičnim
