), koji se primjenjuje na odnose između stranaka, raniji brak jednog od bračnih drugova negativna pretpostavka za sklapanje braka, pa niti na temelju izvanbračne veze, za vrijeme trajanja braka jednog iz takve veze ne mogu nastati imovinski odnosi na principima stjecanja bračneimovine (ne može doći do ... , temeljem zakonske odredbe, smatraju zajedničkom imovinom stranaka.
No, u svakom slučaju, radilo bi se o zajedničkoj imovini ukoliko su stranke zajednički ... života stranaka u izvanbračnoj zajednici, budući da je tužitelj u to vrijeme živio u bračnoj zajednici sa svojom ženom, od koje se nije imao namjeru
. br. P 1427/01 od 17. listopada 2001. utvrđeno je da je predmetni stan zajednička imovina tužiteljice i sada pok. M. P. na ravne dijelove i stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice (od 1983. do 1995.). Nadalje, ocjenjujući da tuženik tijekom postupka nije niti osporio status predmetne nekretnine kao zajedničke imovine bivših bračnih drugova kao i veličinu doprinosa tužiteljice prilikom stjecanja te imovine, primjenom odredaba čl. 287. Zakona o braku ... imovini stranaka, odnosno bivših bračnih drugova.“
imovinu stranaka već njegovu posebnu imovinu tuženik obrazlaže tvrdnjom da su u kupnju stana uložena njegova ušteđevina prije sklapanja braka te ušteđevina od plaće za vrijeme trajanja braka na koje žalbene navode tuženiku treba odgovoriti da plaće bračnih drugova u nedostatku pismeno sklopljenog ugovora u smislu odredbe čl. 279. ZBPO-a da njihove zarade budu posebna imovina svakog bračnog druga predstavljaju zajedničku imovinubračnih drugova iz čl. 277. tog ... „S tim u vezi potpuno su promašene tvrdnje tuženika da bi predmetni stan predstavljao njegovu posebnu imovinu kupljenu od ušteđevine koju je unio u
materijalnog prava pravni režim imovinebračnih drugova prosuđuje se prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine, što je u konkretnom slučaju ZBPO-a. 7. Prema odredbi članka 277. ZBPO-a imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina. 5.1. Nadalje, prema odredbi članka 278. stavka 1. ZBPO-a imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ... odnosima (»Narodne novine«, broj 11/1978., 27/1978., 45/1989., 59/1990., 25/1994., dalje: ZBPO), koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine, po
„Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja, a ne prihvativši prigovor tuženika o nepostojanju pravnog interesa za utvrđenje bračne stečevine zbog toga što su u vrijeme podnošenja tužbe stranke još uvijek bile u braku, a iz razloga što Obiteljski zakon kao pretpostavku za utvrđenje bračne stečevine ne predviđa da brak između stranaka bude razveden, odnosno da ista nije uvjet za utvrđenje da je jedna od stranaka suvlasnik na zajedničkoj imovinibračnih drugova stečenoj zajedničkim radom za vrijeme trajanja braka, a isto tako ocijenivši neuvjerljivim navode kao i iskaz tuženika o prestanku bračne
nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu stranaka. Radi se naime o imovini koju su stranke kao bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice, pri čemu činjenica da se na imovinu uknjižio tuženik za cijelo ne dovodi u pitanje pravno svojstvo ove imovine niti dovodi u pitanje suvlasnički udjel tužiteljice na toj imovini (1/2 dijela) propisan čl. 249. OZ, a kod nesporne činjenice da stranke to nisu drugačije ugovorile.“
... života stranaka prekinuta u travnju 2006., - da je brak stranaka razveden 20. veljače 2007., da su stranke u tijeku trajanja bračne zajednice radom stekle
samo ulaganje rada i sredstava koje to opravdava, a što na strani tužiteljice uključujući i njenog bračnog druga u konkretnom slučaju nije dokazano, već i postojanje sporazuma, odnosno bar očitovanja volje o zajedničkoj gradnji i stjecanju imovine u zajednici, što također nije utvrđeno.
Tek u slučaju postojanja ... Zakonu o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj 11/78, 45/89 i 59/00 – dalje: ZBPO) u pogledu dijela suvlasništva koji bi pripadao bračnim drugovima raspravljati o njihovoj zajedničkoj imovini i s time u vezi utvrđivati suvlasničke dijelove i provoditi diobu u smislu čl. 270.-287. ZBPO.
Zbog
/100 dijela.
Prema odredbi čl. 287. st. 1. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj 11/78, 27/78, 45/89, 51/89) udio bračnog druga u suvlasničkoj imovini se utvrđuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, a prema odredbi st. 2. toga članka – u slučaju spora sud utvrđuje koliko je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku (plaći) i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome u radu i domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u
postojala ekonomska i bračna zajednica stranaka, da tužitelj za odštetu nije ni znao (znao je samo da tuženica vodi sudski spor s poslodavcem kod kojeg je radila) te zaključuju da odšteta koju je tužiteljica primila ne predstavlja imovinu koju su bračni drugovi stekli za vrijeme bračne zajednice.
Pritom ... stjecanja prava na naknadu tuženici bilo propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ... , visina ostvarene naknade koja zavisi od duljine trajanja radnog odnosa tuženice kroz razdoblje trajanja bračne i ekonomske zajednice stranaka mogla
„Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda na kojima temelji svoje materijalnopravo stajalište o predmetnoj nekretnini kao bračnoj stečevini ... , navedene u žalbi iznesene činjenice nisu od nikakvog značaja, a posebno ne od odlučujućeg značaja za ocjenu predmetne nekretnine bračnom stečevinom parničnih stranaka u smislu odredbe čl. 248. OBZ-a, pa ih stoga prvostupanjski sud osnovano nije ni posebno cijenio utvrđujući predmetnu nekretninu bračnom stečevinom ... materijalno pravo na utvrđene činjenice kao nesporne - da je stara kuća sagrađena na nekretnini kao posebnoj imovini tužitelja gotovo u cijelosti porušena
čl. 277. određuje da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine, njihova zajednička imovina, u kojoj se udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (čl. 287. st. 1. ZBPO-a).
Stoga, polazeći od ... tužiteljica kada tvrdi da je sud prvog stupnja pogrešno krenuo od presumpcije o jednakim doprinosima bračnih drugova stjecanju zajedničke imovine sukladno odredbi čl. 287. st. 1. ZBPO-a, a tek potom udio svakog od bračnih drugova u zajedničkoj imovini.
Kako je u konkretnom slučaju sud prvog stupnja propustio
„Obzirom na vrijeme stjecanja za imovinu koju su bračni drugovi (tužitelj i prvotužena) stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice mjerodavne su odredbe tada važećeg Zakona o braku i porodičnim odnosima prema kojem takva imovina predstavlja zajedničku imovinubračnih drugova, sukladno odredbi ... Zakona o obveznim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Radi se o zajedničkoj imovinibračnih drugova kojom u smislu odredbe čl. 61. st ... stekla drugotužena ne utječe na status te imovine kao zajedničke imovine tužitelja i prvotužene (bivših bračnih drugova) u smislu odredaba Zakona o braku
- dalje: ZBPO), kojim je u čl. 283. st. 1. i 2. propisano da zajedničkom imovinombračni drugovi raspolažu sporazumno, te da svojim udjelom u zajedničkoj imovini, jedan bračni drug ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima.
Stoga III-tuženik nije mogao protivno prisilnim ... i zajedničkim sredstvima, zbog čega se radi o njihovoj zajedničkoj imovini, kojom imovinom je samostalno raspolagao III-tuženik, pa su tužbeni zahtjev ocijenili ... stjecanja imovine (čl. 363. st. 2. Obiteljskog zakona (NN br. 162/98).
i obveze koje taj zakon uređuje a koja su nastala do 1. srpnja 1999., pa budući da u odnosu na imovinu koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice nije učinjena iznimka od tog pravila, pravni režim te imovine prosuđuje se prema zakonu koji je važio u vrijeme njezinog stjecanja.
U konkretnom slučaju zajednička imovinabračnih drugova stečena je do 1994., pa se primjenjuje Zakon o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj 11/78, 45/89 i 59/90 – dalje: ZBPO). Prema odredbi čl. 271. ZBPO imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice
tuženika, sud prvog stupnja utvrđuje da predmetni stan predstavlja posebnu imovinu tuženika, sukladno odredbi čl. 278 st. 2 ZBPO-a. U ovoj pravnoj stvari ... invalida, dakle, osobno pravo tuženika, zbog čega predmetni stan predstavlja posebnu imovinu tuženika, sukladno odredbi čl. 278 st. 2 ZBPO-a, a ne zajedničku imovinu stranaka u smislu odredbe čl. 276 ZBPO-a.
Naime, nema sumnje da je pravo na kupnju stana tuženik stekao temeljem Zakona o pravima hrvatskih ... tuženika, zbog čega predmetni stan predstavlja posebnu imovinu tuženika, sukladno odredbi čl. 278 st. 2 ZBPO-a, a ne zajedničku imovinu stranaka u smislu
zakona mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Kako je prema sadržaju provedenog dokaznog postupka predmetnu nekretninu tužena stekla darovanjem ... prihvaća.
Kako je tužena predmetnu nekretninu stekla darovanjem za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, radi se o njezinoj vlastitoj imovini, a ne o imovini koju su izvanbračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja te zajednice. Točno je da u smislu odredbe čl. 258. Obiteljskog zakona izvanbračna ... odredbe ovog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.
U konkretnom slučaju radi se o izvanbračnoj zajednici koja je trajala oko 20 godina, kako je to
prodavatelja, od kojeg je taj stan stečen (iz posebne imovine tužitelja, za trajanja bračne zajednice).
Prema tome, temeljem angažmana svoje posebne imovine ... „Naime, valja istaći da je tuženik dao novac ostvaren prodajom naslijeđene imovine, kojim je temeljem sklopljenog predugovora isplaćen veći dio ... kredit, a da je tužiteljica tužbu u ovom predmetu radi utvrđenja bračne stečevine, podnijela 3. srpnja 2002.g. (kada još uvijek na naplatu nije dospjela ... naslijeđene imovine.
Preostali iznos kupoprodajne cijene osigurao je kreditom koji je sam osigurao davanjem u fiducijarno vlasništvo predmetnog stana
nekretnini dovršena 1988.g., to je za rješenje predmetnog spora između stranaka bilo potrebno primijeniti odredbu čl.277. ZBPO-a, gdje je propisano da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, je njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički dio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (čl. 287. st. 1. ZBPO-a).“
... i dužnosti stečene po prijašnjim propisima, pa se to odnosi i na imovinu stečenu do dana primjene Obiteljskog zakona, tj. do 1. srpnja 1999.g., što je u skladu
“19. Prema pravnom stajalištu ovog suda, a koji se temelji na stavovima sudske prakse (VSRH, odluka Rev-2929/1992, Rev-2999/1992-2 od 3. lipnja 1993.) bračni drug koji ulaže u posebnu imovinu drugog bračnog druga, nema u pravilu pravo na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu, već mu preostaje ... bitne ekonomske promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine jednog od bračnih drugova, bračni drug ima pravo i na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu. 20. Kako iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da nije postojala volja vlasnika nekretnine da tužiteljica stekne suvlasništvo nekretnine
o konfiskaciji imovine njezinog tada supruga, pok. V.B., nije zatražila izlučenje imovine, odnosno, postavila izlučni zahtjev, a u odnosu na imovinu koju je ... , temeljem odredaba čl. 252. i 253. Obiteljskog zakona (NN 162/98, dalje: OBZ), a to utemeljeno tada na odredbama čl. 20. i 21. Zakona o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije (Službeni list FNRJ br. 61/46).
U vrijeme kada je provedena konfiskacija imovine pok. V.B., a koja je predmetom i ovog postupka, bio je na snazi Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije čijom odredbom čl. 20. st. 1. je propisano da prilikom sprovođenja konfiskacije mogu
koji reguliraju stjecanje imovine u braku stranka, mjerodavan omjer doprinosa stranka u stjecanju zajedničke imovine, što znači da se imovinabračnih drugova u sustavu ZBPO-a smatrala skupnom imovinom, u kojoj je tek potrebno utvrditi suvlasničke omjere, dakle, nije prihvatljiva žalbena formulacija da bi se činjenica da je gradilište upisano na jednake dijelove „mogla tretirati kao sporazum o stjecanju zajedničke imovine na jednake dijelove“. Pri tome ... valjanu činjeničnu i dokaznu osnovu za zaključak da je takvom upisu prethodio sporazum stranaka o diobi zajedničke imovine u smislu odredbe čl. 284. ZBPO-a
odredbama Zakona o braku i porodičnim odnosima imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme bračne zajednice ili potječe iz te imovine zajednička je imovina (čl. 277. OBZ-a), dok sukladno čl. 283. st. 2. istog Zakona je određeno da svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan bračni drug ne može samostalno ... njih zajedničkoj imovini.
Tek kad budu i to prema doprinosu svakog bračnog druga određeni udjeli ova zajednička imovina a u veličini utvrđenih udjela ... tužbenog zahtjeva jer tužitelj ničim ne dokazuje da su predmetne nekretnine bračna stečevina obiju tuženih a još manje svakog u ½ dijela, također stava da je
odnosima imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme bračne zajednice ili potječe iz te imovine zajednička je imovina (čl. 277. OBZ-a), dok sukladno čl. 283. st. 2. istog zakona je određeno da svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan bračni drug ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti ... način diobe zajedničke imovinebračnih drugova i to bilo sporazumom za vrijeme trajanja braka, bilo tužbom nakon prestanka braka se može zahtijevati da sud utvrdi koliki je dio svakog od njih u zajedničkoj imovini.
Tek kad budu i to prema doprinosu svakog bračnog druga određeni udjeli ova zajednička
ugovorili, te da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.
Plaća, zarada bilo koje vrste, osim ako potječe iz posebne imovine nekog od bračnih drugova ili je dobivena darovanjem ili po drugom osnovu, pa tako i ušteđevina ... za vrijeme važenja Osnovnog Zakona o braku (Službeni list SFRJ 28/65), koji je u odredbi čl. 9. i 10. propisao da imovina, koju jedan bračni drug ima u vrijeme ... , je njihova zajednička imovina.
Koliki je udio svakog bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje u slučaju spora sud prema njihovom doprinosu
namirenje iz dijela drugotuženičine plaće (koja, po njegovoj tvrdnji, predstavlja prvotuženikov udio u zajedničkoj imovinibračnih drugova), a samo bi se u ... zakona bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine (dakle, zakonom je ... imovinubračnih drugova. Osobito se po zahtjevu trećih ne može unaprijed regulirati taj odnos.
Dakle, u konkretnom slučaju nisu ostvarene procesne ... Tužitelj u konkretnom slučaju ne navodi da je pokušao namirenje na imovini koju je prvotuženik stekao putem prihoda koji su u tu imovinu ušli, a
bračni drug ima u času zaključenja braka, kao i imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.) različitoj od osnove navedene u čl. 277. istog Zakona. Zajedničku imovinubračnih drugova predstavlja imovina koju su stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine (čl. 277. ZBPO).
U konkretnom slučaju radi se o ugovoru o doživotnom ... i jednog bračnog druga, koji je u takvom slučaju temelj stjecanja imovine koja je predmet tog ugovora. Stoga se ne može prihvatiti pravilnim stajalište
„Naime, polazeći od odredbe čl.248. Obiteljskog zakona prema kojoj je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine te čl.249. istog Zakona koja propisuje da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj ... utrošen na vraćanje ranije pozajmice i podmirenje troškova vjenčanja i bračnog putovanja, nisu imovina koje bi bračni drugovi bili suvlasnici svaki u ½ dijela jer tim sredstvima nije ni stečena nikakva imovina koja bi postojala u vrijeme prestanka bračne zajednice (istovjetno stajalište izraženo je i u
, izvrši određenu pozitivnu ili negativnu činidbu) predstavlja bračnu stečevinu. Međutim, bračna stečevina je odredbom čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona (NN br. 103/15 i 98/19; dalje: ObZ) definirana kao imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te ... deklaratornom presudom utvrdi da određena imovina predstavlja bračnu stečevinu, već da određena obveza predstavlja bračnu stečevinu, a to je protivno citiranoj ... zahtjeva je utvrđenje da obveza vraćanja kredita predstavlja bračnu stečevinu za koju tužiteljica i tuženik odgovaraju na jednake dijelove, dakle da određena
prihode iz radnog odnosa, a nije bitna niti visina ostvarenih prihoda tužiteljice jer imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine predstavlja bračnu stečevinu u smislu odredbe čl. 248. Obiteljskog zakona (NN 116/03) koji je bio na snazi u vrijeme ... stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. Jedino imovina koju je bračni drug imao u trenutku sklapanja braka, kao i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenog u čl. 248. toga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.) predstavlja vlastitu imovinu toga
), bračna stečevina je ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom ili koja potječe iz imovine stečene radom, pod uvjetom da je stečena za vrijeme ... primjenjuje na imovinubračnih drugova stečenu do 1. srpnja 1999. godine, ne poznaje termin bračne stečevine, već umjesto toga uređuje zajedničku stečevinu bračnih drugova, i to drukčije nego što to čine sada važeći Obiteljski zakon. Naime, ZBPO u članu 277. određuje da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina. Bračni drugovi mogu sporazumno podijeliti zajedničku
„Zaključak prvostupanjskog suda da su novčana sredstva u iznosu od 129.420,00 USD ostavinska imovina pok. A. Z., samo zbog činjenice da je taj novac ... . Naime, činjenica da je novac položen na računu jednog od supružnika, sama po sebi ne znači da se radi isključivo o njegovoj (posebnoj) imovini, jer taj novac može biti (i) bračna stečevina, na što se nasljednica E. Z. pozivala u postupku, a što tvrdi i sada u žalbi. Također se za sada ne može prihvatiti ... imovina pok. A. Z.“
imovina tog trgovačkog društva. Predlagateljici je priznato pravo suvlasništva u ½ dijela na poslovnom udjelu H. A. po osnovu bračne stečevine, pa ona sa ... zajednice na nekretnini koja je imovina trgovačkog društva kao samostalne pravne osobe odvojene od fizičkih osoba koje su vlasnici poslovnih udjela u tom
i dužnosti stečena po prijašnjim propisima, sud prvog stupnja smatra da se pitanje stjecanja (i doprinosa stranaka u stjecanju) zajedničke imovine kao bračne ... drugotuženika (prema odredbi čl. 278. st. 2. ZBPO-a), dok su stambeni – i gospodarski objekt zajednička imovinabračnih drugova stečena radom tijekom trajanja ... upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine) i OBZ-om (presumpcija da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako ... zajedničke imovine tužiteljice i drugotuženika – dakle u pogledu stambenog objekta na zemljištu u pogledu kojega je prvostupanjski sud zaključio da se radi
utječu na pravilnost i zakonitost pobijane presude. 13. Člankom 36. stavak 1. Obz je propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice, a ne braka, pa trajanje braka nije od utjecaja za stjecanje imovine koja bi se mogla smatrati bračnom stečevinom, već je ... imovina, koju je tuženica stekla temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, nije bračna stečevina tužitelja i tuženice. 15. Prvostupanjski sud je na utvrđeno ... "11. Suprotno tim žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je bračna zajednica između tužitelja i tuženice prekinuta prije
„Povezujući zakonsku definiciju bračne stečevine s teorijskom definicijom imovine, proizlazi da u bračnu stečevinu uz stvarna prava poput vlasništva i drugih stvarnih prava ulaze i prava na tražbine koja izviru iz obveznopravnih odnosa u koju je stupio ili se našao jedan od bračnih drugova.
Tužiteljica u ... bračni drugovi bili suvlasnici svaki u ½ dijela jer tim sredstvima nije ni stečena nikakva imovina koja bi postojala u vrijeme prestanka bračne zajednice u ... sklopio prije ili za vrijeme trajanja bračne zajednice te ih u cijelosti ili djelomično otplatio za vrijeme trajanja bračne zajednice iz svoje plaće
trajanja radnog odnosa tuženice kroz razdoblje bračne i ekonomske zajednice stranaka mogla predstavljati bračnu stečevinu zato, što je Zakonom o braku i porodičnim odnosima, koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja prava na naknadu tuženice, bilo propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice“.
Nadalje, Vrhovni sud RH navodi i da tuženica nije niti tvrdila da bi isplata naknade bila rezultat ... posebne imovinebračnog druga (nasljeđivanje, darovanje i sl.).
Bračni drugovi mogu ugovoriti da zarada bude posebna imovina, no tada trebaju sklopiti
imovina tuženika, to da nema pravo na stvarno pravni zahtjev prema tuženiku. Tužiteljica svoj zahtjev za utvrđenje prava vlasništva temelji na presumpciji iz Obiteljskog zakona prema kojoj su bračni drugovi (izvanbračni) suvlasnici u jednakim dijelovima u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili. Međutim, na bračnu stečevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obveznog prava, ako Zakonom nije drukčije određeno (čl. 254. OBZ-a). Kako je prvostupanjski sudu utvrdio da se radi o nekretnini koja je posebna imovina tuženika, a tužiteljica nije dokazala da je između nje i tuženika kao vlasnika nekretnine u
navedenom Zakonu, ugovor, prema tome i navodni sporazum stranaka o tome da sporni stan bude posebna imovina tuženika, obzirom da se radi o stanu stečenom za vrijeme braka koji predstavlja zajedničku imovinu stranaka (jer su oboje stekli stanarsko pravo) morao biti zaključen u pismenom obliku a potpisi bračnih ... se tiče doprinosa u stjecanju zajedničke imovine, u ovom postupku nakon utvrđenja iznosa koji je u njegovo stjecanje uložio tuženik kao svoju posebnu imovinu, prvostupanjski sud kod vrednovanja stanarskog prava kao imovinskog prava na kojem se stjecalo pravo vlasništva nije ni imao osnove utvrđivati
uzdržavanju, normirano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok su prema čl. 249. st. 1. tog Zakona, bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili, to je i uz pravilnu ... utvrđenje prvostupanjskog suda da su parnične stranke zajedničkim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, i to izvršavanjem obveza iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju, stekle nekretnine iz tog ugovora, koje kao takve predstavljaju njihovu bračnu stečevinu u jednakim dijelovima.“
„Za istaknuti je i da obzirom na vrijeme izvršenih ulaganja te činjenicu da su parnične stranke u tom razdoblju bile u braku a da prema čl. 249.st. 1 Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, br. 116/03., 17/04., 136/04.) mjerodavnog u tom razdoblju bračni su drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj ... da su uložena sredstva bila njegova posebna imovina, to tim više što obje parnične stranke iskazuju da su određena plaćanja vršena po trgovačkom ... tužitelja iz njegove posebne imovine jer TD ima svoju samostalnu pravnu osobnost neovisnu od vlasništva fizičke osobe u istom.“
(samo) jednom bračnom drugu, čiji je predmet zajednička imovinabračnih drugova, uslijed koje (ništavosti) kod takvih raspolaganja ne vrijedi (derogira se ... 2004. i U-III-821/2007 od 18. lipnja 2008., prema kojoj je pravni posao izvanredne uprave kojim se raspolaže bračnom stečevinom suprotno odredbi čl. 37. st. 2. Obiteljskog zakona (NN br. 103/15), dakle, bez suglasnosti drugog bračnog druga, apsolutno ništav.
Naime, Ustavni sud Republike Hrvatske je u ... odnosa, uključujući i bračnog druga koji (eventualno) nije bio sudionik tog odnosa.“
, 61/2011) koji se primjenjivao u vrijeme trajanja bračne zajednice parničnih stranaka, bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, te da su prema čl. 249. st.1. tog Zakona, bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u ... . Naime, povezujući zakonsku definiciju bračne stečevine s definicijom imovine, proizlazi da u bračnu stečevinu uz stvarna prava poput vlasništva i drugih ... „Prema navedenom, imajući u vidu da su parnične stranke novčani iznos kredita utrošile nesporno za zajedničke potrebe za vrijeme trajanja bračne
„Kako je odredbom čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/2015, dalje: ObZ) propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a st. 3. istog članka da su bračni drugovi u jednakim dijelovima ... bračne zajednice odnosno da potječe iz te imovine.
Obzirom da je tužiteljica svoj tužbeni zahtjev utemeljila samo na zakonskoj presumpciji iz čl. 36. ObZ ... za vrijeme trajanja bračne zajednice odnosno da potječe iz te imovine (tužiteljica je predložila saslušanje stranaka, no međutim niti tužiteljica niti tuženik
„Prema odredbi čl. 36. st. 1. OBZ-a bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Prema st. 3. čl. 36. OBZ-a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine ako nisu drukčije ugovorili. Primjenom ove odredbe na spor stranaka, a pokraj nesporno utvrđene činjenice da je navedeni automobil kupljen u braku stranaka te da je kredit realiziran 2006. godine za kupnju motornog vozila, dakle u vrijeme trajanja braka stranaka, ima se uzeti utvrđenim da je tužiteljica suvlasnica navedenog automobila u
daljnjem tekstu: ObZ) koja propisuje da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine i čl. 249. st. 1. ObZ-a koja propisuje da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili, osnovano utvrdio da oba poslovna udjela u ½ dijela čine bračnu stečevinu tužiteljice, koja je suovlaštenica po tom osnovu u poslovnim udjelima ... da udjeli predstavljaju njegovu vlastitu imovinu, da su stranke zajednički vodile poslovanje društva u kojem je tužiteljica bila zaposlena te u kojem
bračne zajednice parničnih stranaka, bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, te da su prema čl.249. st.1. tog Zakona, bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini (ako nisu drukčije ugovorili), to su ... „Imajući u vidu da su parnične stranke novčani iznos zajma utrošile za zajedničke potrebe za vrijeme trajanja bračne zajednice, to je neotplaćeni iznos kredita nakon prestanka bračne zajednice teret bračne stečevine koji teret snose obje parnične stranke kao bivši bračni drugovi na jednake dijelove
trajanja braka te da ga je ona isplatila iz svoje plaće ne znači da ta sredstva predstavljaju njezinu vlastitu imovinu, a ne bračnu stečevinu.
Naime, bračnu ... koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a odredba čl.253. st.1 istog Zakona propisuje da su ... bračnom drugu ne može predstavljati posebnu imovinu jednog bračnog druga već jedino ukoliko je nakon razvoda braka isključivo jedan bračni drug otplaćivao ... vrijeme trajanja bračne zajednice ne može predstavljati vlastitu imovinu tužene iz razloga što je tužena otplaćujući kredit kako i sama navodi iz svoje
naknade koja zavisi od duljine trajanja radnog odnosa tužiteljice kroz razdoblje trajanja bračne i ekonomske zajednice, moglo predstavljati bračnu stečevinu, budući je tada važećim Zakonom o braku i porodičnim odnosima (NN. 11/78; 45/89 i 59/90 – dalje ZBPO) bilo propisano da je bračna stečevina imovina koju su ... predstavlja bračnu stečevinu parničnih stranaka ili pak posebnu imovinu tužiteljicu.“
... otpremnina predstavlja njezinu posebnu imovinu, ne može još uvijek prihvatiti pravilnim, budući da nije utvrđeno je li ostvarena naknada – otpremnina pripala
i prvotuženica nisu zaključili ugovor o podjeli bračne stečevine niti su postigli dogovor o podjeli bračne stečevine. Tužitelj nije član društva E. d.o.o ... prvotuženicu. 7. Predmet ovog postupka je tužiteljev zahtjev da se utvrdi da su poslovni udjeli u trgovačkom društvu E. d.o.o. bračna stečevina…. Prvotuženica ... udjeli u društvu E. d.o.o. njezina vlastita imovina. 8. Prvotuženica je poslovni udjel u društvu E. d.o.o. stekla Ugovorom o prodaji i prijenosu poslovnog ... prvotuženici dao 15.000,00 USD za kupnju poslovnog udjela, a posljedično tome niti da poslovni udjeli u društvu E. d.o.o. čine bračnu stečevinu, a prvotuženica
poslovanja tog obrta tužiteljice.
Budući su vlasništvo obrta kao i predmeti koji služe za obavljanje djelatnosti obrta bračna stečevina u smislu čl.248. Obiteljskog zakona u kojoj su bračni drugovi, kako to određuje čl.249. st.1. Obiteljskog zakona, suvlasnici u jednakim dijelovima, to su jednako tako i obveze proizašle iz obavljanja obrtničke djelatnosti kao i radi stjecanja imovine za obavljanje te djelatnosti, teret bračne stečevine koji teret snose obje parnične ... 2003.g., te da joj je Grad K. odobrio dugoročni kredit za „ulaganje u dugotrajnu materijalnu imovinu i trajna obrta sredstva“ (Ugovor o kreditu od
