U Republici Hrvatskoj maloljetne osobe imaju posebnu pravnu zaštitu zajamčenu Ustavom i relevantnim zakonskim propisima. Maloljetnim osobama dopušta se rad, ali pod strogo propisanim uvjetima kojih se treba pridržavati, i to posebice radi njihove zaštite u radnom - pravnom odnosu. Naime, maloljetnim redovitim učenicima je omogućeno da tijekom obrazovanja mogu obavljati povremene poslove, odnosno privremeno se zaposliti i to za vrijeme školskih praznika. Iako se ti povremeni poslovi obavljaju za vrijeme školskih praznika pri tome ne dolazi do prekida redovitog obrazovanja. Za reguliranje rada redovitih učenika značajno je nekoliko zakonskih i podzakonskih propisa, od kojih izdvajamo Zakon o radu, Zakon o tržištu rada, Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik, Pravilnik o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem. Shodno tome, u nastavku teksta, bit će više riječi o radu redovitih učenika tijekom školskih praznika.
1. Posredovanje srednjoškolskih ustanova
Srednjoškolske ustanove dužne su prije početka obavljanja djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, odnosno poslova posredovanja za povremeni rad redovitih učenika, upisati se u odgovarajuću evidenciju Ministarstva nadležnog za rad. Prijava u evidenciju se podnosi u pisanom ili elektroničkom obliku, uz dokaz o registraciji prema posebnom propisu.
O prijavi u evidenciju Ministarstvo nadležno za rad izdaje potvrdu koja sadrži broj pod kojim je srednjoškolska ustanova upisana, te datum upisa u evidenciju. Nakon toga potvrda se dostavlja Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Srednjoškolske ustanove mogu obavljati poslove posredovanja za povremeni rad svojih redovitih učenika u zemlji, a iznimno i za redovite učenike drugih srednjoškolskih ustanova sa sjedištem u istoj županiji, na temelju pisanog Sporazuma kojeg su dužne dostaviti Ministarstvu nadležnom za rad u roku od 30 dana od dana sklapanja sporazuma.
Da bi srednjoškolske ustanove mogle posredovati za rad maloljetnog redovitog učenika moraju ispunjavati određene zakonske uvjete, odnosno moraju imati pisanu suglasnost njegova zakonskog zastupnika ili skrbnika, a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost nadležnog inspektora rada.
Zahtjev za pisanu suglasnost nadležnog inspektora rada podnosi zakonski zastupnik ili skrbnik učenika mlađeg od 15 godina, a suglasnost se izdaje u roku od deset dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. O tom zahtjevu se odlučuje na temelju rješenja.
Skrenuli bi pozornost na to da su srednjoškolske ustanove dužne djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, odnosno posredovanje za povremeni rad redovitih učenika obavljati tako da ne izazovu poremećaje na tržištu rada. Što znači, da se za vrijeme školskih praznika ne mogu angažirati redoviti učenici za rad na pojedinim poslovima, ako za obavljanje tih poslova na tržištu rada postoje kvalificirani nezaposleni radnici prijavljeni na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također, srednjoškolske ustanove ne mogu obavljati djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, odnosno posredovati za povremeni rad redovitih učenika za poslodavca kod kojeg je u tijeku štrajk.
2. Rad redovitih učenika
Poslodavci imaju mogućnost angažirati redovite učenike za obavljanje povremenih poslova za vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih školskih praznika. Prema tome, maloljetni redoviti učenici ne mogu obavljati povremene poslove izvan vremena školskih praznika. Stoga je za učenike važno pratiti kalendar školskih praznika koje svake školske godine donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Tako je ljetni odmor za učenike počeo 19. lipnja 2025. i traje do 7. rujna 2025. godine. Zimski odmor počinje 24. prosinca 2025. i traje do 9. siječnja 2026. godine. Proljetni odmor počinje 30. ožujka 2026. i završava 6. travnja 2026. godine, s tim da ljetni odmor počinje 15. lipnja 2026. godine.1
Što se tiče ljetnog odmora, on počinje kasnije za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi, kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu, što se utvrđuje godišnjim planom i programom rada škole.
Redoviti učenici koji se hoće povremeno zaposliti to mogu ostvariti putem posredovanja srednjoškolskih ustanova, odnosno učeničkih servisa. Srednjoškolske ustanove dužne su svim redovitim učenicima za koje posreduju za povremeni rad izdati člansku iskaznicu.
3. Ugovor o povremenom radu redovitog učenika
O povremenom radu redovitog učenika sklapa se ugovor koji nosi naziv „Ugovor o povremenom radu redovitog učenika“ (u nastavku teksta: ugovor).
Uz posredovanje srednjoškolske ustanove maloljetni redoviti učenik sklapa ugovor s naručiteljem posla (poslodavcem) uz supotpis svojeg zakonskog zastupnika ili skrbnika. Za učenika mlađeg od 15 godina potrebna je i pisana suglasnost nadležnog inspektora rada. Ugovor se sklapa u tri istovjetna primjerka, pri čemu svaka od ugovornih strana zadržava po jedan primjerak.
Ugovor mora sadržavati sljedeće podatke: broj pod kojim su srednjoškolske ustanove upisane u evidenciju ministarstva nadležnog za rad, ime i prezime učenika, datum i mjesto rođenja učenika, OIB učenika, broj članske isprave, puni naziv i sjedište naručitelja posla, podatke o vrsti poslova, broju radnih sati, cijeni sata rada i iznosu primitka. Treba naglasiti da se ugovor mora uručiti učeniku prije početka rada.
Za srednjoškolsku ustanovu ugovor o povremenom radu redovitog učenika predstavlja vjerodostojnu ispravu za obračun i naplatu: primitka za obavljeni rad redovitog učenika, doprinosa po osnovi obveznih osiguranja u određenim i posebnim okolnostima prema posebnim propisima i naknade srednjoškolskoj ustanovi koja ne može biti veća od 10 % od iznosa učenikova primitka.
Potonja naknada može se naplatiti samo od poslodavca i služi u svrhu poboljšanja učeničkog standarda u srednjoškolskim ustanovama.
4. Radno vrijeme i odmori učenika
U svrhu zaštite maloljetnika, propisana su određena zakonska ograničenja vezana za radno vrijeme i odmore.
Tako puno radno vrijeme maloljetnog redovitog učenika ne smije biti duže od 7 sati dnevno i 35 sati tjedno, s tim da iznimno, puno radno vrijeme maloljetnog redovitog učenika koji je navršio 15 godina života može biti 8 sati dnevno i 40 sati tjedno.
Maloljetni redoviti učenik koji dnevno radi više od 4,5 sata, ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta. Između dva uzastopna radna dana, maloljetni redoviti učenik ima pravo na odmor (dnevni odmor) od najmanje 14 sati neprekidno. Također, ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 48 sati neprekidno.
Treba istaknuti da je zabranjen noćni rad maloljetnog redovitog učenika u razdoblju između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana.
Naime, zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici, u kojem slučaju maloljetnik ne smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro, niti smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću. U slučaju noćnog rada, poslodavac je dužan osigurati da se takav rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.
5. Poslovi na kojima ne smiju raditi učenici
Maloljetni učenici ne mogu raditi na svim poslovima, odnosno ne smiju se zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njihovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj. Naime, Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik2 propisano je da se maloljetnik ne smije zaposliti na poslovima u kockarnicama, salonima za igre na sreću, disko klubovima, noćnim barovima i noćnim klubovima, kao i na drugim poslovima koji bi mogli ugroziti njegovo ćudoređe. Također, ne mogu se zaposliti na poslovima gdje postoji štetno izlaganje fizikalnim, biološkim i kemijskim štetnostima, kod kojih postoji opasnost za život zbog izloženosti ekstremnoj hladnoći ili toplini, kod kojih postoji opasnost od buke ili vibracija štetnih po zdravlje, poslovima proizvodnje i rukovanja napravama, pirotehničkim sredstvima i drugim predmetima koji sadrže eksplozive, klanja životinja u industrijskim razmjerima, poslovima kod kojih postoji opasnost od građenja...
6. Zarada redovitih učenika
Za obavljeni povremeni rad za vrijeme školskih praznika, redoviti učenici imaju pravo na zaradu.
Zadnjim izmjenama Zakona o tržištu rada3 uvedena je minimalna učenička satnica, a koja se izračunava na način da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj prema posebnom propisu podijeli sa 160.4 U 2025. godini minimalna bruto plaća utvrđena je u iznosu od 970,00 eura. Prema tome, minimalna učenička satnica u 2025. godini iznosi 6,06 eura.
Tako se učenička minimalna satnica izjednačava sa studentskom minimalnom satnicom, a koja je uvedena 2018. godine, te se postupno povećavala s rastom minimalne bruto plaće. Uvođenjem minimalne učeničke satnice pruža se veća razina financijske zaštite učenicima, te su primjerenije plaćeni za svoj rad.
Minimalna učenička satnica uvećava se za 50% za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, te za 2025. godinu iznosi 9,09 eura.
Učenici moraju voditi računa i o poreznom tretmanu svojih primitaka. Naime, poreznim propisima postavljen je limit do kojeg njihovi primici ne podliježu oporezivanju. Od 1. siječnja 2025. godine ukupan neoporezivi iznos primitaka učenika iznosi 10.800,00 eura. Ako učenici zarađuju više od tog iznosa, tada podliježu oporezivanju, odnosno postaju obveznici plaćanja poreza na dohodak.
Poslodavac je dužan isplatiti primitak za obavljeni rad redovitog učenika, doprinose i naknadu srednjoškolskoj ustanovi5 najkasnije 15 dana od završetka rada učenika.
Srednjoškolska ustanova dužna je pri isplati primitka učeniku za obavljeni rad obračunati i uplatiti porez na dohodak, ako postoji obveza poreza na dohodak prema posebnom propisu o oporezivanju dohotka, izvršiti isplatu na račun učenika, te obračunati i uplatiti propisane doprinose u roku od tri radna dana od dana uplate sredstava na račun srednjoškolske ustanove.
7. Obveza poslodavca o vođenju evidencije o redovitim učenicima
Sukladno članku 10. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca,6 poslodavac je dužan voditi posebnu evidenciju podataka o redovitim učenicima koji kod poslodavca obavljaju povremeni rad posredstvom ovlaštenih srednjoškolskih ustanova u skladu s posebnim propisom. Naime, poslodavac je dužan voditi podatke od dana početka rada redovitog učenika do dana prestanka rada redovitog učenika.
Svaku promjenu podataka koji se upisuju u evidenciju, a koju poslodavac unosi na temelju izjave, obavijesti, drugih isprava, dokumenata i sl., redoviti učenik je dužan prijaviti poslodavcu odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.
Uz to, poslodavac je dužan voditi i evidenciju o radnom vremenu redovitih učenika. Dužnost vođenja evidencije o radnom vremenu redovitog učenika započinje danom početka rada redovitog učenika, te prestaje danom prestanka rada redovitog učenika.
Poslodavac koji ne vodi ažurne podatke o radnicima i o radnom vremenu, u ovom slučaju redovitim učenicima čini jedan od najtežih prekršaja prema odredbama Zakona o radu. Prema tome, ako poslodavac pravna osoba ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 8090,00 do 13.270,00 eura. Za navedeni prekršaj kaznit će se i poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe, novčanom kaznom u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura. Ako je taj prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.
8. Prekršajne sankcije
Poslodavac za nepridržavanje zakonskih normi vezano za zapošljavanje redovitih učenika snosi i prekršajne sankcije, odnosno novčane kazne.
Tako će se poslodavac pravna osoba kazniti novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura u sljedećim slučajevima: koristi se radom učenika izvan odmora čije trajanje za svaku školsku godinu odlukom određuje ministar nadležan za obrazovanje, koristi se radom učenika bez sklopljenog ugovora o povremenom radu redovitog učenika, izvrši isplatu primitka u iznosu manjem od minimalnog učenikova primitka po satu, ne izvrši isplatu uvećanog primitka za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, ne izvrši isplatu primitka, doprinosa i naknadu srednjoškolskoj ustanovi najkasnije 15 dana od završetka rada učenika. Za navedeni prekršaj, poslodavac fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, te odgovorna osoba pravne osobe kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 3980,00 eura.
Zaključno
Vrijeme školskih praznika učenici mogu iskoristiti za predah, odnosno odmor od svakodnevnih školskih zadataka, ali s druge strane i za povremeni rad kako bi poboljšali svoj školski džeparac. Tu je svakako potrebno napraviti odgovarajući balans, a kako se ne bi dogodilo da učenici nakon završetka školskih praznika nisu psihofizički spremni za nove školske izazove. Unatoč dobrim zakonskim normama koje omogućavaju zaštitu učenika tijekom povremenog rada, može doći i do iskorištavanja učenika u radnom odnosu, što treba pravovremeno prepoznati, te najoštrije sankcionirati, posebice jer se radi o maloljetnim osobama koji uživaju posebnu pravnu zaštitu u hrvatskom pravnom sustavu. U konačnici, roditelji učenika imaju ključnu ulogu u njihovom angažiranju na povremenom radu, te bi njihovo zapošljavanje trebalo biti samo u nužnoj potrebi.
^ 2 Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik ("Narodne novine" br. 89/15., 94/16., 109/19.)
^ 3 Zakon o tržištu rada ("Narodne novine" br. 118/18., 32/20., 18/22., 156/23., 152/24.)
^ 4 Uredba o visini minimalne plaće za 2025. godinu ("Narodne novine" br. 124/24.)
^ 5 naknada srednjoškolskoj ustanovi ne može biti veća od 10 % od iznosa učenikova primitka
^ 6 Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca ("Narodne novine" br. 55/24.)
