Europsko jamstvo za djecu

Uvod

Europsko jamstvo za djecu predstavlja niz smjernica i alata koje EU koristi kako bi zaštitila djecu koja su izložena riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Cilj je prekinuti ciklus siromaštva i nepovoljnog položaja kroz generacije te osigurati da svako dijete u Europi ima pristup ključnim uslugama i podršci koja im je potrebna za uspjeh u životu.

Zaštita djece uključuje osiguranje besplatnog obrazovanja i skrbi, besplatne zdravstvene skrbi te osiguranje barem jednog besplatnog zdravog obroka svakog školskog dana za djecu koja su izložena riziku od siromaštva. Također, važno je osigurati zdravu prehranu i odgovarajući smještaj za tu djecu. Djeca kojoj je potrebna posebna podrška su također obuhvaćena ovim jamstvom, uključujući djecu beskućnike, djecu s invaliditetom ili poteškoćama s mentalnim zdravljem, djecu migrantskog ili manjinskog etničkog podrijetla (posebno Romi), djecu u alternativnoj (posebno institucijskoj) skrbi i djecu u nesigurnim obiteljskim situacijama.

Zemlje članice EU-a trebaju uspostaviti ciljane nacionalne akcijske planove za Europsko jamstvo za djecu kako bi se osigurala ciljana potpora i briga za svako dijete kojemu je to potrebno. To uključuje ulaganje u budućnost djece kroz pravednu raspodjelu sredstava iz nacionalnih i EU fondova, poput Europskog socijalnog fonda plus, Europskog fonda za regionalni razvoj, REACT-EU, InvestEU i Mehanizma za oporavak i otpornost. Za provođenje Nacionalnog akcijskog plana za provedbu preporuke Vijeća Europske unije o uspostavi europskog jamstva za djecu u Republici Hrvatskoj donesen je policy dokument Dubinska analiza politika, programa, usluga, izvora financiranja te mehanizama usmjerenih suzbijanju siromaštva i socijalne isključenosti djece u Hrvatskoj.

Dubinske analize osmišljene su kako bi pružile informacije i dokaze koji su potrebni vladama za razvoj nacionalnih akcijskih planova Europskog jamstva za djecu utemeljenih na dokazima. Opći cilj ove dubinske analize je podržati Hrvatsku u osmišljavanju, provedbi i evaluaciji nacionalnih aktivnosti u sklopu Europskog jamstva za djecu. Istraživanje analizira politike, usluge, proračune i mehanizme za rješavanje prepreka pristupu dječjim uslugama i nezadovoljenih potreba u tematskim područjima Europskog jamstva za djecu: obrazovanje i skrb u ranom djetinjstvu, obrazovanje, prehrana, zdravstvena skrb i adekvatno stanovanje. Hrvatska dubinska analiza identificira 6 konkretnih područja brige o djeci u kojima postoje prepreke za bolju socijalnu uključenost i inkluzivnost.

1.       Pristup ranom i predškolskom odgoju

Sustav ranog i predškolskog odgoja u RH je decentraliziran, s odgovornošću za financiranje i pružanje programa na lokalnoj razini, što dovodi do velikih regionalnih nejednakosti u dostupnosti, priuštivosti i kvaliteti programa. Djeca u riziku, kao što su djeca nezaposlenih roditelja, djeca u siromaštvu, djeca romske nacionalne manjine, djeca u ruralnim područjima i djeca s teškoćama u razvoju, suočavaju se s različitim preprekama, uključujući nedovoljno mjesta u dječjim vrtićima, nedostatak stručnjaka, visoke cijene programa, lokalno definirane upisne kriterije i nedostatak kulturno osjetljivih programa. Kako bi se poboljšao pristup ranom i predškolskom odgoju za sve skupine djece, predlažu se javnopolitički ciljevi, kao što su povećanje kapaciteta vrtića, osiguranje adekvatnog broja odgojitelja, pravedni upisni kriteriji i smanjenje financijskih prepreka, te preporuke za bolju koordinaciju između različitih razina vlasti, uključivanje roditelja u donošenje odluka, edukaciju odgojitelja i evaluaciju programa. Cilj je osigurati pravedan i jednak pristup kvalitetnom ranom i predškolskom odgoju za svu djecu u Hrvatskoj.

2.       Pristup obrazovanju

Analiza pokazuje da postoji niz prepreka i izazova u pristupu kvalitetnom obrazovanju za djecu u riziku u Hrvatskoj. Posebno su pogođene skupine djece korisnika zajamčene minimalne naknade, romske nacionalne manjine, djeca s teškoćama u razvoju, migranti i djeca korisnici doplatka za djecu. Ti izazovi uključuju financijske prepreke, nedostatak podrške i resursa, jezične i kulturne barijere te nedovoljno inkluzivno obrazovno okruženje. Da bi se poboljšao pristup obrazovanju za te skupine, potrebno je provesti reforme u sustavu obrazovanja i osigurati veću podršku i inkluzivnost u školama.

3.       Pristup zdravoj prehrani

Pristup kvalitetnoj prehrani je ključan za optimalan razvoj djece, posebno onih u riziku. Međutim, u Hrvatskoj postoje izazovi u osiguravanju nutritivno kvalitetnih obroka za djecu u riziku, kako unutar odgojno-obrazovnog sustava tako i izvan njega. Programi koji promiču dojenje postoje, ali mehanizmi osiguranja adekvatne prehrane za djecu u riziku izvan škola su nedostatni. Osim toga, sustav osnovnoškolske prehrane suočava se s brojnim izazovima, uključujući nedostatak podrške za nutritivno uravnoteženu prehranu i organizaciju prehrane u srednjim školama.

Istraživanja pokazuju da mnogi učenici ne doručkuju kod kuće, osobito oni iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa. Djeca iz siromašnijih obitelji češće imaju prekomjernu tjelesnu težinu i debljinu, a Hrvatska bilježi kontinuirani porast djece s prekomjernom tjelesnom masom. Djeca u riziku od siromaštva, kao što su korisnici zajamčene minimalne naknade, suočavaju se s više prepreka u pristupu kvalitetnoj prehrani. To uključuje financijske poteškoće, nepostojanje programa pomoći izvan osnovnoškolskog sustava i regionalne nejednakosti u infrastrukturi školskih kuhinja. Također, administrativni teret ciljanih programa i nedostatci u identifikaciji ciljane populacije predstavljaju dodatne izazove.

U cilju osiguranja pristupa kvalitetnoj prehrani za djecu u riziku, potrebno je razviti mehanizme izvan odgojno-obrazovnog sustava i osigurati adekvatne nutritivno uravnotežene obroke u školama. Također, potrebno je smanjiti administrativni teret i osigurati ravnomjernu distribuciju programa pomoći prehrani.

4.       Pristup zdravstvenoj skrbi

Pristup zdravstvenim uslugama za djecu u riziku u Hrvatskoj suočava se s različitim preprekama koje utječu na njihovo tjelesno i mentalno zdravlje:

1. Djeca u riziku od siromaštva: Nejednaka regionalna dostupnost zdravstvenih usluga, duge liste čekanja za specijalističke preglede i nedostatan broj liječnika i stručnjaka za mentalno zdravlje su neki od problema s kojima se suočavaju ova djeca. Financijske prepreke, kao i nedostatak javnog prijevoza do zdravstvenih ustanova, posebno pogađaju djecu iz obitelji korisnika zajamčene minimalne naknade.

2. Djeca romske nacionalne manjine: Problemi pristupa zdravstvenom osiguranju i veći udio neprocijepljene djece su izazovi s kojima se suočava ova populacija. Također, rano stupanje u brak i maloljetničke trudnoće često se bilježe kod djece romske nacionalne manjine.

3. Djeca s teškoćama u razvoju: Nedostatak primjerenih zdravstvenih usluga u lokalnoj zajednici, problem priuštivosti zdravstvenih usluga i nedostatak smještajnih kapaciteta u bolnicama za liječenje i rehabilitaciju otežavaju pristup zdravstvenoj zaštiti za djecu s teškoćama u razvoju. Također, nedostatak dječjih psihijatara za dijagnostiku i tretman djece s višestrukim teškoćama predstavlja izazov.

4. Djeca migrantskog podrijetla: Složeni administrativni postupci ograničavaju pristup zakonski zajamčenoj besplatnoj zdravstvenoj zaštiti za djecu migrante. Sva djeca na privremenom boravku u Hrvatskoj ne uživaju jednak standard zdravstvene zaštite.

U cilju osiguranja pristupa zdravstvenim uslugama za djecu u riziku, potrebno je ujednačiti teritorijalnu dostupnost zdravstvenih usluga, povećati broj liječnika i stručnjaka za mentalno zdravlje, olakšati administrativne postupke i osigurati primjeren smještaj i tretman za djecu s teškoćama u razvoju. Također, važno je osigurati financijsku podršku i priuštivost zdravstvenih usluga za djecu iz obitelji s nižim socioekonomskim statusom.

5.       Pristup primjerenom stanovanju

Pravo na dostojno stanovanje je temeljno ljudsko pravo, posebno važno za dobrobit djece. Osiguravanje pristupa primjerenom stanovanju za svu djecu, posebice one u riziku, ključno je za sprječavanje socijalne isključenosti i beskućništva. Loši stambeni uvjeti mogu negativno utjecati na zdravlje i obrazovanje djece. Djeca u siromaštvu i ranjive skupine poput Roma, djece s teškoćama u razvoju i djece migranata posebno su izložena riziku neprimjerenog stanovanja. Nedostatak integriranog pristupa stambenoj politici i nacionalnih programa za ranjive skupine predstavlja izazov u ostvarivanju prava na primjereno stanovanje za djecu u Hrvatskoj.

6.       Kvalitetne socijalne i druge usluge u zajednici

Socijalne i druge usluge u zajednici (SUUZ) igraju ključnu ulogu u podršci i pomoći djeci u riziku. Ove usluge obuhvaćaju širok spektar aktivnosti i postupaka koji su osmišljeni kako bi pružili podršku, zaštitu i poboljšali kvalitetu života djece koja se suočavaju s različitim izazovima i rizicima. SUUZ obuhvaćaju:

1. Usluge odgoja i obrazovanja u ranoj dobi: Pružaju ranu podršku i obrazovanje djeci kako bi se osiguralo njihovo pravilno fizičko, emocionalno i kognitivno razvijanje.

2. Usluge podrške obiteljima: Cilj im je ojačati obiteljske veze, pružiti roditeljima potrebne vještine za bolje upravljanje roditeljstvom i rješavanje obiteljskih problema.

3. Usluge podrške djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi: Uključuju skrb za djecu koja su izgubila ili nemaju roditeljsku skrb, pružajući im sigurno i poticajno okruženje.

4. Usluge podrške djeci i pružateljima izvaninstitucionalne skrbi: Ovo se odnosi na podršku djeci koja su smještena kod udomitelja ili skrbnika.

5. Usluge rane intervencije: Pružaju ranu pomoć djeci koja su izložena rizicima kako bi se prevencijom problema osigurao bolji ishod njihovog razvoja.

6. Usluge podrške u obrazovanju: Ovdje se misli na dodatne usluge, kao što su potpora u učenju, produženi boravak u školi i drugi oblici pomoći koja omogućuju djeci bolje školovanje.

SUUZ su osmišljene kako bi odgovorile na specifične potrebe djece u riziku. Kako bi se osigurala kvalitetna podrška, važno je razlikovati različite razine SUUZ-a prema hitnosti problema:

- socijalne usluge preventivnog karaktera pružaju se kako bi se spriječio razvoj problema kod djece izložene rizicima,

- socijalne usluge koje unapređuju kvalitetu života imaju cilj poboljšati život djece koja se suočavaju s raznim problemima i rizicima,

- socijalne usluge od ključne važnosti za zdravlje i dobrobit korisnika su neophodne za osiguravanje zdravlja, sigurnosti i dobrobiti djece,

- socijalne usluge od kritične važnosti za život korisnika su hitne intervencije koje mogu biti presudne za život i dobrobit djece.

Važno je da SUUZ budu dostupne svima kojima su potrebne, posebno djeci u riziku. Međutim, postoje brojne prepreke koje ometaju pristup ovim uslugama. Na primjer, nedovoljno prepoznavanje važnosti SUUZ-a u odnosu na novčane potpore, regionalno neujednačena dostupnost usluga, nedostatak podrške pri izlasku iz skrbi, stigmatizacija određenih skupina djece, kao i ograničenja za ostvarivanje usluga za djecu čiji su roditelji u zatvoru, su samo neki od problema s kojima se susreću.

Osim toga, važno je usmjeriti ulaganja u razvoj i unapređenje SUUZ-a, kako bi se osigurala njihova kvaliteta i učinkovitost. Lokalne zajednice igraju ključnu ulogu u planiranju, organiziranju i pružanju ovih usluga, ali često se suočavaju s niskim ulaganjima i neujednačenom potporom od strane središnje države.

Da bi se riješili problemi u pristupu SUUZ-u, potrebno je provesti mjere koje će osigurati decentralizaciju i ravnomjernu dostupnost ovih usluga u svim regijama. Također, važno je educirati stručnjake i osoblje kako bi se povećali kapaciteti za pružanje odgovarajuće podrške djeci u riziku.

Zaključak

Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti djece predstavlja važan cilj EU-a. Prema strategiji Europske unije o pravima djeteta, cilj je smanjiti broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna do 2030. godine, uključujući najmanje 5 milijuna djece. Europsko jamstvo za djecu dio je šire strategije Europske unije o pravima djeteta koja teži osigurati jednakost i nediskriminaciju za svu djecu u Europi i diljem svijeta. Vlada Republike Hrvatske će posebnom odlukom osnovati Odbor za koordinaciju, praćenje i evaluaciju Nacionalnog akcijskog plana, a u svrhu djelotvornog praćenja pokazatelja provedbe, prikupljanja podataka, evaluacije mjera i aktivnosti te izvješćivanja. Za 2023. osiguran je iznos od 139.881.923,00 eura, za 2024. planiran je iznos od 256.756.761,00 euro i za 2025. planiran je iznos od 255.320.165,00 eura. Sukladno Odluci Vlade RH, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zaduženo je za objavu Nacionalnog akcijskog plana na svojim mrežnim stranicama.

Željko Čižmek, mag. act. soc.