Za razliku od tumačenja u običnom smislu kada postoji pravna norma, ali je sporno kako ju razumjeti i primijeniti, problem pravne praznine svodi se na odsutnost (nepostojanje) norme uopće.
Kada se u pravnom sustavu utvrdi postojanje praznina, moguće je da zakonodavac prepozna postojanje praznine, utvrdi važnost uređenja konfliktnog odnosa i zakonodavnom intervencijom otkloni prazninu iz pravnog sustava. Ipak, iako je taj sustav rješavanja praznina poželjan, realnost pokazuje da praznine češće uklanjaju sudovi i upravna tijela individualnim pravnim aktima. Tumaču/primjenjivaču pravne norme stoje na raspolaganju različita sredstva popunjavanja pravnih praznina i nadilaženja spornih situacija: analogija, razlog suprotnosti, tumačenje izuzetaka (exceptiones non sunt extendendae) te korištenje općih načela kao metode popunjavanja pravnih praznina.
Zakon o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: Zakon o upravnim sporovima), uređuje nadležnost, sastav suda i pravila postupka na temelju kojih upravni sudovi odlučuju o zakonitosti odluka javnopravnih tijela o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka te o zakonitosti postupanja javnopravnih tijela iz područja upravnog prava (u daljnjem tekstu: upravni spor) (članak 1.). U odnosu na određena pitanja, a koja nisu uređena tim zakonom, upućuje na primjenu pravila Zakona o parničnom postupku (članak 33. stavak 5., članak 34. stavak 3. i dr.).
Jedno od pitanja koje nije uređeno Zakonom o upravnim sporovima, niti je tim zakonom uređena u tim situacija mogućnost primjene pravila Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., dalje: ZPP), je i pitanje spajanja spisa.
ZPP je to pitanje uredio u odredbama članaka 312.1 i 313.2 Spajanje parnica (spisa) je prema tome zakonu procesno pitanje. Rješenje o spajanju spisa donosi sudac/predsjednik vijeće izvan ročišta za glavnu raspravu. Rješenje je konstitutivnog karaktera, donosi se u postupku suđenja odnosno na temelju procesnog zakona.
Sudskim poslovnikom („Narodne novine“, br. 37/2014., 49/2014., 8/2015., 35/2015., 123/2015., 45/2016., 29/2017., 33/2017., 34/2017., 57/2017., 101/2018., 119/2018., 81/2019., 128/2019., 39/2020., 47/2020., 138/2020., 147/2020., 70/2021., 99/2021., 145/2021., 23/202.), koji upravni sudovi primjenjuju radi popunjavanja predmetne pravne praznine, propisuju se osnove za ustrojstvo sudova i poslovanje u sudovima. Ministar nadležan za poslove pravosuđa daje upute i tumačenja za primjenu Sudskog poslovnika. Vrhovni sud Republike Hrvatske primjenjuje odredbe Sudskog poslovnika ako pojedina pitanja nisu uređena posebnim propisima ili Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske (članak 1. Sudskog poslovnika). Unutarnje poslovanje u sudu odvojeno je od suđenja (članak 3. Sudskog poslovnika). U slučaju kad se sudskom odlukom spoji više spisa radi provođenja jedinstvenog postupka i donošenja zajedničke odluke spis u kojem je kasnije pokrenut postupak uvezat će se u spis u kojem je postupak pokrenut ranije, ako pravilima odgovarajućeg postupka nije drugačije određeno (stavak 1.). Ako se spajaju spisi iz nadležnosti suca pojedinca s onima za čije je raspravljanje nadležno vijeće ili viši sud, svi spojeni spisi ulažu se u najstariji spis iz nadležnosti vijeća odnosno višeg suda, ako pravilima odgovarajućeg postupka nije drugačije određeno (članak 113. Sudskog poslovnika). Spojeni, jedinstveni spis vodi se pod poslovnim brojem kojim je označen spis u kojem treba provesti jedinstveni postupak i donijeti zajedničku odluku. Spojeni spis preraspodjeljuje se u rad sucu koji provodi jedinstveni postupak te se sucu koji donosi zajedničku odluku iskazuje kao riješen kada ta odluka bude otpravljena. Nakon obavljenog spajanja, u odgovarajućem odjeljku upisnika će se kod poslovnog broja spojenog spisa upisati poslovni broj jedinstvenog spisa, dok će se kod jedinstvenog spisa upisati poslovni brojevi svih spojenih spisa. Podaci o kretanju spisa i podaci o odluci upisuju se u upisniku u odgovarajućim odjeljcima kod spisa u kojem se donosi zajednička odluka. Na omotu jedinstvenog spisa navest će se olovkom u crvenoj boji činjenica spajanja i poslovni broj spojenog spisa (npr. »spojen K-20/2018«) ispod poslovnog broja jedinstvenog spisa. Bilješke i oznake s omota uvezanog spisa koje vrijede za spojeni spis prenijet će se na omot jedinstvenog spisa. Uvezani spis unijet će se u popis pismena jedinstvenog spisa na jedan redni broj, a taj će se popis dalje voditi kao zajednički popis pismena (članak 114. Sudskog poslovnika).
Zakonom o upravnim sporovima nije uređena mogućnost da sud pitanje spajanja spisa riješi prema pravilima ZPP-a. Međutim, to ne znači da upravni sud u rješavanju toga pitanja ne može koristiti zakonsku analogiju (analogia legis), koju inače koristi tumač primjenjujući jednu pravnu normu na konkretan pravni slučaj, i pitanje spajanja spisa riješi na temelju odredaba ZPP-a, a ne na temelju odredaba Sudskog poslovnika.3 Sudskim poslovnikom uređeno je unutarnje poslovanje u sudu. Unutarnje poslovanje u sudu odvojeno je od suđenja.
Josip Petković, dipl. pravnik
_________________________
^ 1 Članak 312. ZPP glasi: " (1) Izvan ročišta za glavnu raspravu predsjednik vijeća donosi rješenje o ispitivanju podneska, o postavljanju privremenog zastupnika, o urednosti punomoći, o polaganju predujma na ime troškova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, o oslobođenju od plaćanja troškova postupka, o osiguranju parničnih troškova, o dostavi sudskih pismena, o osiguranju dokaza, o privremenim mjerama osiguranja, o prekidu i mirovanju postupka, o troškovima postupka u slučaju povlačenja tužbe, o zakazivanju ročišta i njihovoj odgodi, o spajanju parnica te o određivanju rokova i njihovu produljivanju. (2) Predsjednik vijeća isto je tako ovlašten da, nakon što primi zapisnik o izvođenju dokaza pred zamoljenim sucem, odredi da se obave potrebni ispravci ili dopune. (3) Izvan ročišta za glavnu raspravu predsjednik vijeća ovlašten je da u povodu izjave tuženika odnosno tužitelja, dane pismeno ili na zapisnik kod parničnog suda, donese presudu na temelju priznanja odnosno presudu na temelju odricanja te da primi na zapisnik sudsku nagodbu."
^ 2 Članak 312. ZPP glasi: "(1) Ako pred istim sudom teče više parnica između istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tužitelja ili raznih tuženika, sve se te parnice mogu rješenjem vijeća spojiti radi zajedničkog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Za sve spojene parnice sud može donijeti zajedničku presudu. (2) Vijeće može odrediti da se radi zajedničkog raspravljanja pred njim spoji više parnica i onda kad je za koju od njih nadležan sudac pojedinac istog suda. (3) Vijeće može odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima u istoj tužbi i nakon završetka odvojenog raspravljanja može donijeti posebne odluke o tim zahtjevima."
^ 3 Usoz-143/2022
