Privremena zaštita raseljenih osoba iz Ukrajine

Osnovu za zaštitu izbjeglica u hrvatskom pravnom sustavu nalazimo u Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (dalje: Zakon), konkretno čl. 78. koji propisuje da je privremena zaštita, zaštita odobrena u izvanrednom postupku, u slučajevima masovnog priljeva ili predstojećeg masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u zemlju svog podrijetla, osobito ako postoji rizik da zbog tog masovnog priljeva nije moguće učinkovito provesti postupak odobrenja međunarodne zaštite, radi zaštite interesa raseljenih osoba i drugih osoba koje traže zaštitu.

Raseljenim osobama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se državljani trećih zemalja i osobe bez državljanstva koje su bile prisiljene napustiti područje ili zemlju svog podrijetla, odnosno koji su bili evakuirani, posebice na poziv međunarodnih organizacija, a koji se ne mogu vratiti u trajne i sigurne uvjete života zbog situacije koja prevladava u toj zemlji, uključujući osobe na koje se odnosi članak 1.A Konvencije iz 1951., odnosno drugi međunarodni ili nacionalni akti kojima se omogućava međunarodna zaštita, osobito:

1. osobe koje su napustile područje oružanih sukoba ili lokalnog nasilja

2. osobe koje su u ozbiljnoj opasnosti od, ili su bile žrtve, sustavnog ili općeg kršenja svojih ljudskih prava.

Masovni priljev iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na veliki broj raseljenih osoba koje dolaze iz određene zemlje ili zemljopisnog područja, bez obzira na to je li njihov dolazak spontan ili organiziran.

Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o uvođenju privremene zaštite temeljem odluke Vijeća Europske unije o postojanju masovnog priljeva raseljenih osoba.

Upravo je temeljem navedene odredbe donesena Odluka o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljenje osobe iz Ukrajine dana 7. ožujka 2022. godine.

Privremena zaštita je uvedena sljedećim kategorijama osoba (čl. 2. Odluke):

- državljanima Ukrajine i članovima njihovih obitelji koji su boravili u Ukrajini na dan 24.2.2022.,

- osobama bez državljanstva i državljanima ostalih trećih zemalja, koji su u Ukrajini uživali međunarodnu ili istovjetnu nacionalnu zaštitu na dan 24. 2. 2022. i članovima njihovih obitelji koji su u Ukrajini imali odobren boravak na dan 24. 2. 2022.,

- državljanima ostalih trećih zemalja koji su u Ukrajini imali važeći stalni boravak na dan 24.2.2022. sukladno ukrajinskim propisima i koji se ne mogu vratiti u svoju zemlju ili regiju podrijetla u sigurnim i trajnim uvjetima.

Uvedena je i zaštita za članove obitelji prethodno navedenih kategorija osoba i to:

- njegov/njezin bračni drug ili njegov/njezin izvanbračni drug,

- njihova maloljetna djeca, bez obzira na to jesu li rođena u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici ili su posvojena,

- ostali bliski rođaci koji su živjeli u zajedničkom domaćinstvu u trenutku kad su nastale okolnosti povezane raseljavanjem osoba iz Ukrajine, a koji su u to vrijeme bili potpuno ili uglavnom ovisni o tim osobama.

Navedenim osobama, propisano je, će se odobriti privremena zaštita i osigurati pristup svim pravima koja proizlaze iz navedenog statusa sukladno odredbama Zakona. To se čini podnošenjem obrasca nadležnom ministarstvu unutarnjih poslova.

Najdulje trajanje privremene zaštite može biti tri godine, a ona se odobrava na vrijeme od jedne godine. Istekom jednogodišnjeg roka privremene zaštite, može se automatski produljiti za šest mjeseci, a najduže do godine dana, osim ako privremena zaštita nije prestala odlukom Vijeća Europske Unije. Iznimno, privremena zaštita se može produljiti za još godinu dana na temelju odluke Vijeća EU-a.

Sukladno navedenome, stranac ima pravo na:

- boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;

- iskaznicu koja se smatra dozvolom boravka; istu je stranac dužan vratiti Ministarstvu unutarnjih poslova trenutkom prestanka privremene zaštite;

- osnovna sredstva za život i smještaj (ako ne posjeduje vlastita novčana sredstva;

- zdravstvenu zaštitu (što uključuje hitnu medicinsku pomoć, a za ranjive skupine odgovarajuću medicinsku i drugu pomoć koji se isplaćuju iz državnog proračuna Republike Hrvatske;

- osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju po istim uvjetima kao i hrvatski državljani;

- informacije o pravima i obavezama;

- rad bez dozvole boravka i rad ili potvrde o prijavi rada, te pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog iskustva;

- spajanje obitelji

- slobodu vjeroispovjesti.

Isto tako, stranac je dužan:

- poštivati Ustav, zakone i druge propise RH;

- surađivati s državnim tijelima RH te postupati po njihovim mjerama i uputama;

- podvrgnuti se provjeri i utvrđivanju identiteta;

- podvrgnuti se zdravstvenom pregledu;

- poštivati Kućni red Prihvatilišta;

- pojaviti se u Prihvatilištu u roku koji mu je određen;

- odazvati se pozivu Ministarstva unutarnjih poslova (u nastavku: MUP) za saslušanje te surađivati tijekom cijelog postupka odobrenja međunarodne zaštite;

- ostati na području RH za vrijeme trajanja postupka odobrenja međunarodne zaštite;

- javiti promjenu boravišta MUP-u poslova u roku od dva dana od dana promjene;

- pridržavati se uputa i mjera MUP-u o ograničenju slobode kretanja.

Kako se manifestiraju navedena prava? Napravit ćemo pregled kro četiri kategorije: socijalna pomoć, zdravstvena zaštita, zapošljavanje i rad, te obrazovanje.

Socijalna pomoć uključuje prvu socijalnu uslugu, savjetovanje, psihosocijalno savjetovanje, smještaj (ukoliko se ispunjavaju uvjeti sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi te jednokratna naknada za samca do 2.500,00 kn i za obitelj do 3.500,00 kn. Zahtjev za jednokratnom naknadom se podnosi dežurnom socijalnom radniku u Prihvatnom i Kolektivnom smještaju.

Glede zdravstvene zaštite, osoba pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na liječenje akutnih stanja i kroničnih bolesti kod liječnika obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i hitne stomatološke usluge, pravo na cijepljenje, testiranje i liječenje protiv bolesti COVID-19, kao i pravo na cijepljenje protiv drugih zaraznih bolesti. Djeca su također u potpunosti izjednačena sa hrvatskom djecom, te im je dostupna zdravstvena zaštita u punom opsegu.

Kako je već rečeno, osobe pod privremenom zaštitom, imaju pravo na rad bez ishođivanja posebnih dozvola za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Za rad je, dakle, potrebna isključivo iskaznica stranca pod privremenom zaštitom.

Stranci kontaktiraju Hrvatski zavod za zapošljavanje, te daju osnovne podatke (ime i prezime, datum rođenja, iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom, OIB, dokaz o završenom obrazovanju, ukoliko ga ima). Nakon prijave, strancu se dodjeljuje savjetnik za pružanje podrške za uključivanje na hrvatsko tržište rada.

Djeca koja su pod privremenom zaštitom imaju pravo upisati ili nastaviti osnovnoškolsko i srednješkolsko obrazovanje u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. Stranci se, prema uputama, za upis djece u osnovnu školu i vrtić, trebaju obratiti najbližim osnovnim školama i vrtićima, odnosno srednjim školama po želji. Studenti također imaju sva prava kao i hrvatski državljani u pogledu visokoškolskog obrazovanja.

Filip Galić, dipl. iur.

Izvori:

1. https://www.iusinfo.hr/zakonodavstvo/ZA2015B70A1328

2. https://hrvatskazaukrajinu.gov.hr/

3.https://hrvatskazaukrajinu.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/HR/Obrasci%20i%20zahtjevi//Zahtjev%20za%20privremenu%20zastitu%20hr-ua%20FINAL.docx

4. https://hrvatskazaukrajinu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/HR/odluke/022-03-22-04-77_3-07-03.pdf