Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 117. sjednici donijela Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti (u daljnjem tekstu: Kodeks) koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 54/2022 i stupio na snagu 19. svibnja 2022. godine. Razlozi donošenja Kodeksa ogledaju se u potrebi donošenja etičkih načela i načela ponašanja na temelju kojih državni službenici u tijelima izvršne vlasti (u daljnjem tekstu: dužnosnici) trebaju postupati tijekom obnašanja svojih dužnosti. Kodeksom se također razrađuju pojedina pitanja integriteta državnih dužnosnika te se uređuje izbor, sastav i djelokrug rada Vijeća koje će odlučivati o provedbi Kodeksa.
U smislu članka 2. Kodeksa, državnim dužnosnicima u tijelima izvršne vlasti smatraju se: predsjednik i članovi Vlade Republike Hrvatske (potpredsjednici i ministri), predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, čelnici državnih upravnih organizacija, državni tajnici u ministarstvima, glavni ravnatelj policije, glavni državni rizničar, ravnatelj Porezne uprave, ravnatelj Carinske uprave, glavni tajnik RH, glasnogovornik Vlade RH, zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade RH, zamjenik glavnog tajnika Vlade RH te drugi državni dužnosnici u tijelima izvršne vlasti koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.
Etička načela
Kodeksom je propisano da dužnosnik svoju dužnost treba obnašati časno, pošteno i savjesno, na način koji neće umanjiti njegov integritet ili integritet tijela izvršne vlasti u kojem obnaša svoju dužnost. Također, dužnosnik mora poštivati pravni poredak i rad institucija na način da pridonosi i unaprjeđuje ostvarivanje javnog interesa i vladavine prava, a etička načela trebaju biti kriterij ponašanja za koje je dužnosnik odgovoran osobno za vrijeme i u vezi obnašanja svoje dužnosti. Isto tako, dužnosnici su dužni primjenjivati etička načela u svim odnosima, odnosno u međusobnim odnosima, u odnosima prema građanima i medijima, prema državnim službenicima i namještenicima te općenito u obnašanju svoje dužnosti.
Popis etičkih načela kojih se dužnosnici moraju pridržavati u obnašanju svojih dužnosti:
- načelo zaštite javnog interesa i očuvanja povjerenja građana (poštivanje pravnog poretka, vođenje brige o javnom interesu, izbjegavanje situacija koje narušavaju objektivnost i nepristranost dužnosnika te upravljanje sukobom interesa),
- načelo javnosti i transparentnosti (pružanje pravovremenih informacija vezanih uz dužnost koju dužnosnik obnaša i uz njegovo vlastito postupanje, iznošenje stavova tijela u kojem obnaša dužnost u skladu s propisima, ovlastima i ovim Kodeksom),
- načelo uzornog ponašanja (uljudnost, dostojanstvenost i profesionalnost u odnosima s drugima, čuvanje osobnog ugleda i ugleda tijela izvršne vlasti u kojem se obnaša dužnost i slično),
- načelo odgovornosti za rezultate (pridonošenje u ostvarivanju Programa Vlade RH, strateških dokumenata Vlade RH i Hrvatskoga sabora te misije i vizije tijela izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost) i
- načelo racionalnog korištenja javnih resursa (prilikom obnašanja dužnosti te pri izvršavanju svojih diskrecijskih ovlasti, dužnosnik treba osigurati da se ljudskim i materijalnim resursima upravlja i koristi na zakonit, učinkovit, djelotvoran i ekonomičan način, isključivo u cilju ostvarenja javnog interesa).
Pravila ponašanja
Kodeksom su propisana i pravila ponašanja vezana uz informiranje dužnosnika prilikom stupanja na dužnost te za vrijeme obnašanja dužnosti. To znači da je dužnosnik dužan u roku od 15 dana od stupanja na dužnost, upoznati se sa sadržajem ovog Kodeksa, a najkasnije u roku 60 dana, dužan je putem sustavnog informiranja i educiranja upoznati se s propisima i svojim obavezama. Isto tako, propisano je da je dužnosnik dužan odazvati se i surađivati sa svim neovisnim tijelima koja nadziru ili postupaju u skladu s propisima kojima se uređuju pitanja sprječavanja sukoba interesa, ostvarivanja pristupa informacijama i transparentnosti, fiskalne odgovornosti, kao i drugih propisa iz područja suzbijanja korupcije, uključujući i zakonske odredbe u odnosu na koruptivna kaznena djela.
Člankom 14. Kodeksa određuje se obveza ispunjavanja imovinske kartice koja mora biti točna, pravovremena i u potpunosti ispunjena. Također, propisano je da u obnašanju svoje dužnosti, dužnosnik ne smije staviti privatne interese ispred javnog interesa, a u slučaju potencijalnog sukoba interesa, dužnosnik se mora izuzeti iz odlučivanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
U članku 15. Kodeksa posebno se ističe zabrana primanja darova, ako isti nije primljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa. Ako je dar koji je dužnosnik primio, dar u ime tijela u kojem obnaša dužnost, tada ga je dužan dostaviti u evidenciju primljenih darova i prepustiti na upravljanje u skladu s uredbom kojom se uređuje način postupanja s darovima odnosno propisima kojima se uređuje postupanje s državnom imovinom.
Što se tiče nagrada i priznanja, dužnosnik je dužan paziti da se prilikom dobivanja nagrade ili priznanja od bilo kojeg javnog ili privatnog tijela ili pojedinca, u zemlji ili inozemstvu, ne izloži ovisnosti prema davatelju nagrade ili priznanja. Sukladno tome, treba voditi računa o ograničenjima vezanim uz primanje nagrada i priznanja propisana zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa (članak 21. Kodeksa).
U pravila ponašanja dužnosnika svrstavamo i poštivanje ograničenja obnašanja drugih funkcija, odnosno obavljanja drugih poslova u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa. Prilikom kontakata s trećim osobama, dužnosnik ima obavezu paziti da se ne dovede i da ga se ne dovode u situaciju sukoba interesa te treba paziti da ne dovede druge u situaciju sukoba interesa. Kada se radi o važnim sastancima s trećim osobama, u skladu s transparentnosti, određeno je da se javnost obavještava na mrežnim stranicama tijela u kojem dužnosnik obnaša dužnost odnosno putem društvenih mreža.
Bitno je napomenuti da je dužnosnik dužan čuvati sve podatke i informacije za koje sazna prilikom obnašanja dužnosti, a koje nije obavezan javno objaviti u skladu sa zakonom, a posebno je dužan čuvati kao povjerljive podatke i informacije čije bi otkrivanje moglo utjecati na položaj trećih osoba u postupcima pred tijelom u kojem dužnosnik obavlja dužnost ili u drugom tijelu.
Za vrijeme službenih putovanja dužnosnik je dužan paziti na vlastiti integritet, dostojanstveno obavljanje dužnosti, informiranje javnosti i efikasno raspolaganje javnim sredstvima. Podaci o službenim putovanjima dužnosnika dostupni su javnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje pristup informacijama te ukoliko isti nisu zaštićeni propisima kojima se uređuje tajnost podataka.
Vijeće za provedbu Kodeksa
Kako bi se ostvarila svrha Kodeksa, osnovano je preventivno i savjetodavno radno tijelo, odnosno Vijeće za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti (u daljnjem tekstu: Vijeće). Cilj ovog Vijeća je promicanje gore spomenutih etičkih načela i pravila ponašanja, pružanje stručne i administrativne potpore dužnosnicima te davanje mišljenja i smjernica u vezi ponašanja i postupanja dužnosnika u odnosu na odredbe ovoga Kodeksa.
Kritike koje su se u javnosti pojavile, odnosile su se i na sastav Vijeća koje se sastoji od pet članova i to dva člana iz reda državnih dužnosnika izvršne vlasti, dva člana iz reda u javnosti priznatih stručnjaka u području sprječavanja korupcije i etike u javnom sektoru (vanjski članovi) te jednog člana iz reda rukovodećih državnih službenika u tijelima izvršne vlasti u čijoj je nadležnosti područje sprječavanje korupcije, etike u javnoj upravi ili upravljanja u tijelima izvršne vlasti. Sumnju u nepristranost povlači nadzor državnih dužnosnika od strane dužnosnika/službenika čija služba ovisi o odluci vladajuće većine, pa se stječe dojam da su u sastavu Vijeća samo dva nezavisna stručnjaka.
Također, kritizirao se i gubitak ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje je izgubilo nadležnost odlučivanja o povredi načela djelovanja pod obrazloženjem da to Povjerenstvo nije osnovano s ulogom obnašanja etičkog tijela. Zbog toga je Vlada donijela ovaj etički Kodeks kojim se osniva Vijeće za provedbu Kodeksa kao etičko tijelo koje će vršiti nadzor nad obnašanjem dužnosti državnih dužnosnika. Vrijeme će pokazati hoće li trenutno propisani sastav Vijeća utjecati na pristranost u odlučivanju, a bit će zanimljivo i vidjeti kako će se postupiti ako ova dva tijela (Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i Vijeće za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti) budu imala različita mišljenja o istoj situaciji.
Marina Turković
