Zakonsko uređenje prometa na autocesti

Odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 145/24.-dalje: ZSPC) indirektno, te s obzirom i na određene specifičnosti u odnosu na druge ceste, i direktno uređuju promet na autocesti.

Na početku potrebno je definirati sam pojam autoceste, pa bi tako prema ZSPC-u autocesta, u bitnome, bila javna cesta posebno izrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake za promet iz suprotnih smjerova s po najmanje dvije prometne trake i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi, a kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom (čl. 2. st. 1. toč. 3.).

Brzina kretanja vozila

Jedna od specifičnosti vezanih za autocestu je posebno regulirana brzina kretanja vozila, pa je tako propisano da se vozač ne smije vozilom kretati na autocestama brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše 130 km/h (članak 54. ZSPC-a).

U slučaj suprotnog postupanja kaznit će se vozač novčanom kaznom (članak 54.) kako slijedi:

- u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura ako se vozilom kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, s time da je predviđeno i upisivanje u evidenciju tri negativna prekršajna boda te za recidiv i izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, uz napomenu da se prema trenutnoj praksi ova zaštitna mjera izriče u pojedini slučajevima i počiniteljima prekršaja koji nisu recidivisti

- u iznosu od 260,00 eura ako se vozilom kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine

- u iznosu od 60,00 eura ako se vozilom kreće brzinom koja je za više od 10 do 30 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.

Međutim, u članku 55. ZSPC-a, iznimno od odredbe članka 54., za pojedina vozila propisana su dodatna ograničenja brzine kretanja na autocestama i vozači su se dužni držati tih propisanih brzina bez obzira što je ovim ZSPC-om ili postavljenim prometnim znakom dopuštena veća brzina, i to:

- 100 km/h za autobuse, osim za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca (80 km/h)

- 90 km/h za motorna vozila najveće dopuštene mase veće od 3,5 tone i sva motorna vozila ako vuku priključno vozilo bez kočnica

Vuča priključnog ili drugoga vozila

Prema članku 90. ZSPC-a u prometu na javnoj cesti motornom vozilu mogu biti pridodana najviše dva priključna vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno priključno vozilo za prijevoz osoba, no na autocesti (kao i na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila) motornom vozilu može biti pridodano samo jedno priključno vozilo (primjerice kamp-prikolica), s time da se smije vući priključno vozilo koje ne smanjuje njegovu stabilnost, te je za suprotno postupanje predviđena za vozača novčana kazna u,  „simboličnom“, iznosu od 30,00 eura.

U odnosu na vuču drugoga vozila osnovno pravilo je da se na autocestu ne smije uključiti motorno vozilo koje vuče drugo vozilo, a koje se ne može samo kretati zbog neispravnosti ili nedostataka pojedinih dijelova (članak 141. ZSPC-a).

Međutim, i ovo pravilo ima iznimku, pa je tako propisano da je ipak vuča vozila dopuštena autocestom ako je razlog za vuču nastao za vrijeme kretanja vozila po autocesti, ali uz uvjet da se vuča takvog vozila odvija krajnjom desnom prometnom trakom do prvog izlaza kojim se vučeno vozio može isključiti iz prometa na autocesti.

Za suprotna postupanja predviđena je za vozača novčana kazna u fiksnom iznosu od 130,00 eura.

Tko se ne smije kretati autocestom?

Izrijekom je propisano (članak 139. ZSPC-a) da se autocestom ne smiju kretati:

- pješaci

- zaprežna vozila

- bicikli

- osobna prijevozna sredstva (primjerice električni romobili)

- jahači i životinje

- pomoćna pješačka sredstva (primjerice role i koturaljke)

- vozila koja ne mogu razviti brzinu kretanja veću od 60 km/h (primjerice mopedi).

Sudionik u prometu koji postupi suprotno takvoj zabrani kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura.

Posebno je određeno da se ova zabrana ne odnosi na vozila oružanih snaga RH i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, zatim na vozila s posebnom dozvolom, kao i na vozila pravnih ili fizičkih osoba obrtnika nadležnih za održavanje ceste koja daju posebne svjetlosne znakove (žuto trepćuće svjetlo).

Nedopuštene radnje na autocesti

Prije svega, propisano je (članak 140. ZSPC-a) da na autocesti vozač ne smije zaustavljati ni parkirati motorno vozilo, osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno uređene i obilježene (primjerice odmorište), a ako je vozač prisiljen zaustaviti vozilo na kolniku autoceste zbog neispravnosti ili iz drugih razloga tada ga je dužan zaustaviti na posebnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi i pri tome poduzeti potrebne mjere da vozilo što prije ukloni s kolnika (primjerice vučom neispravnog vozila). Postupanje protivno prethodno navedenom povlači za sobom novčanu kaznu u iznosu od 60,00 eura.

Također, na autocesti vozač ne smije polukružno okretati vozilo niti se kretati vozilom unatrag, osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno uređene, a ako ipak to učini može se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura, pri čemu je predviđeno i upisivanje u evidenciju tri negativna prekršajna boda.

Kretanje vozilom na autocesti

Temeljno je pravilo da se autocestom vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni (članak 142. ZSPC-a). Za postupanje protivno ovom pravilu zapriječena je za vozača novčana kazna u iznosu od 260,00 eura. 

Nadalje, vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku.

Međutim, na autocesti vozač ne smije (stavak 3.):

- vozilom prelaziti iz trake u traku (tzv. slalom vožnja)

- pretjecati trakom za zaustavljanje vozila u nuždi (praksa pojedinih vozača u slučajevima prometnih gužvi na autocesti)

- požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova ili na neki drugi način (primjerice „nabijanjem“ na stražnji dio vozila ispred sebe)

- niti izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu

Glede udaljenosti između vozila posebno je propisano (stavak 4.) da vozač, kada se kreće vozilom iza drugoga vozila istom prometnom trakom, mora voziti na udaljenosti koja nije manja od udaljenosti koju bi prešao brzinom kojom vozi u dvije sekunde (sigurnosni razmak) odnosno udaljenosti propisanom prometnim znakom.

Tako pri određenim brzinama vožnje sigurnosni razmak iznosi:

- 90 km/h – 50,0 m

- 100 km/h – 55,6 m

- 110 km/h – 61,1 m

- 120 km/h – 66,7 m

- 130 km/h – 72,2 m

Međutim, iznimno od prethodno navedenog, pri povoljnim uvjetima vožnje, kada se vozi u koloni vozila koja se kreću manjom brzinom, udaljenost se može smanjiti, ali ne smije biti manja od udaljenosti koju vozilo, pri brzini kojom se kreće, može prijeći u jednoj sekundi (stavak 5.).

Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama prethodno navedenih stavaka 3., 4. i 5. iz članka 142. ZSPC-a, pri čemu je predviđeno i upisivanje u evidenciju jednog negativnog prekršajnog boda.

Ako kojim slučajem autocesta ima tri prometne trake ili više prometnih traka, namijenjenih za promet vozila u jednom smjeru, vozači teretnih automobila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg i skupova vozila čija duljina premašuje 7 m, smiju koristiti isključivo dvije prometne trake koje se nalaze uz desni rub kolnika, a u suprotnom mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 30.00 eura.

Kvalifikatorna okolnost

Kao što smo prethodno vidjeli, kretanje autocestom je povezano uz određene specifičnosti, pa tako kretanje autocestom može predstavljati i kvalifikatornu okolnost u propisivanju određenog prekršaja, a što je i slučaj u vezi s prekršajem iz članka 49. stavak 5. ZSPC-a.

Naime, tom prekršajnom odredbom je propisano da će se, za razliku od prekršaja iz stavka 4. (propisana novčana kazna od 260,00 do 660,00 eura), novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit za prekršaj vozač koji se vozilom na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila kreće kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru, pri čemu je predviđeno i upisivanje u evidenciju šest negativnih prekršajnih bodova, kao i u slučaju recidiva izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, uz napomenu da se prema trenutnoj praksi ova zaštitna mjera izriče u pojedini slučajevima i počiniteljima ovoga prekršaja koji nisu recidivisti.

Umjesto zaključka

Umjesto posebnog zaključka, nakratko ćemo se pozabaviti plaćanjem cestarine, kao još jednom specifičnošću vezanom uz autocestu, a koja je uređena Zakonom o cestama („Narodne novine“ br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/2022., 114/22., 4/23. i 133/23.).

U tom smislu navodimo da je odredbom članka 9. stavka 19. navedenog Zakona propisano da su obveznici plaćanja cestarine za korištenje autocesta obvezni platiti cestarinu Hrvatskim autocestama d.o.o. odnosno koncesionaru.

Kažnjivim odredbama Članka 115. toga Zakona propisano je:

„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se pravna osoba koja kao vlasnik vozila nije platila cestarinu sukladno članku 9. stavku 19. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 260,00 do 1320,00 eura…

(3) Novčanom kaznom od 660,00 do 3980,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost:

1. koja nije platila cestarinu, sukladno članku 9. stavku 19. ovoga Zakona, osim ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 88. stavkom 2. i člankom 89. ovoga Zakona, …

(4) Novčanom kaznom od 260,00 do 1320,00 eura kaznit će se fizička osoba:

1. koja nije platila cestarinu, sukladno članku 9. stavku 19. ovoga Zakona, osim ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 88. stavkom 2. i člankom 89. ovoga Zakona, …“



Željko Kudrić, dipl. iur.