Dana 3. svibnja 2025. godine na snagu su stupile nova Odluka o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta i nova Odluka o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“ broj: 75/25.)
Člankom 314. stavkom 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23. – dalje u tekstu: Zakon) propisano je da ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odlukom jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine određuje minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom.
Stavkom 2. istog članka propisano je da se minimalni iznos određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:
1. za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće
2. za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće i
3. za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće,
uz iznimku da se potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma:
- ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece ili
- ako dijete vlastitim prihodima pridonosi svojem uzdržavanja.
Uzdržavanje se određuje odlukom suda, sporazumom koji potvrđuje sud ili planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Dijete može podnijeti zahtjev za uzdržavanje u izvanparničnom pojednostavnjenom postupku za određivanje uzdržavanja u kojem slučaju su stranke u postupku dijete i roditelj koji ne stanuje s djetetom te dijete u postupku zastupa roditelj s kojim stanuje (članak 474. Zakona). Uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu (članak 309. Zakona).
Naime, roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja, a sve iz razloga što se svakodnevna skrb o djetetu smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja (članak 10. Zakona).
Člankom 311. Zakona propisano je da se ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta, a određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.
Odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja (članak 317. Zakona), a odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje te uzima u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja. Roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja. Novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba (članak 313. Zakona).
U novoj Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta propisuju se minimalni novčani iznosi koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske koja za 2024. godinu, iznosi 1.318 eura, prema objavi Državnog zavoda za statistiku („Narodne novine“, broj 34/25.), kako slijedi:
- za dijete do 6 godina 17 % prosječne neto plaće 224 eura
- za dijete od 7 do 12 godina 20 % prosječne neto plaće 264 eura
- za dijete od 13 do 18 godina 22 % prosječne neto plaće 290 eura.
Također, u skladu s odredbom članka 314. stavka 4. Zakona ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, donio je novu Odluku o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta kojom se određuju prosječne potrebe maloljetnog djeteta, u skladu s dobi djeteta i primitcima roditelja obveznika uzdržavanja te se iznosi uzdržavanja određuju za svako dijete prema sljedećoj tablici (iznosi su izraženu u eurima):
Primitak roditelja obveznika uzdržavanja |
Mjesečni iznosi uzdržavanja prema dobi djeteta |
||
0 - 6 g. |
7 - 12 g. |
13 - 18 g. |
|
do 1.318 |
224 |
264 |
290 |
1.319 - 1.400 |
231 |
272 |
299 |
1.401 - 1.500 |
247 |
290 |
319 |
1.501 - 1.600 |
264 |
310 |
341 |
1.601 - 1.700 |
281 |
330 |
363 |
1.701 - 1.800 |
298 |
350 |
385 |
1.801 - 1.900 |
315 |
370 |
407 |
1.901 - 2.000 |
332 |
390 |
429 |
2.001 - 2.200 |
357 |
420 |
462 |
2.201 - 2.400 |
391 |
460 |
506 |
2.401 - 2.600 |
425 |
500 |
550 |
2.601 - 2.800 |
459 |
540 |
594 |
2.801 - 3.100 |
502 |
590 |
649 |
3.101 - 3.400 |
553 |
650 |
715 |
3.401 - 3.700 |
604 |
710 |
781 |
3.701 - 4.000 |
655 |
770 |
847 |
4.001 - 4.300 |
706 |
830 |
913 |
4.301 - 4.600 |
757 |
890 |
979 |
Iznos uzdržavanja maloljetnog djeteta se određuje u svakom pojedinom slučaju, u skladu s odredbama Obiteljskog zakona koji uređuje uvjete i način određivanja uzdržavanja za dijete u odnosu na okolnosti roditelja obveznika uzdržavanja i okolnosti djeteta. Ako roditelj obveznik uzdržavanja ostvaruje primitak iznad najvišeg iznosa u tablici može mu se odrediti uzdržavanje u iznosu višem od najvišeg iznosa uzdržavanja, vodeći računa da uzdržavanje djeteta ne smije povećati životni standard drugog roditelja. Također, ako su roditelji razvedeni i dalje žive zajedno s djetetom, roditelji se mogu sporazumjeti ili sud može u parničnom postupku, s obzirom na okolnosti slučaja, donijeti odluku prema kojoj se roditelji zajednički svakodnevno skrbe o djetetu, a materijalne potrebe djeteta zadovoljavaju u skladu s prihodima svakoga od njih (članak 315. Zakona).
Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.