U Republici Hrvatskoj zakonska dob za umirovljenje slična je onoj u drugim zemljama članicama Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), ali su mogućnosti za prijevremeno umirovljenje fleksibilnije.
1. Rad umirovljenika prema prethodnom Zakonu
Mirovinskom reformom iz 2019. godine i njenim nastavkom iz 2023. godine pravo na isplatu mirovine u punom iznosu uz rad do polovice punog radnog vremena prošireno je na korisnike prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine.
Isto tako, profesionalni vatrogasci, djelatne vojne osobe, policijski službenici, ovlaštene službene osobe i zaposlenici na poslovima razminiranja koji su starosnu mirovinu ostvarili prema posebnim propisima iz mirovinskoga osiguranja mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu punog iznosa mirovine ili u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u visini od 50 %. Iako su u pogledu omogućavanja rada umirovljenicima uz isplatu mirovine učinjeni značajni iskoraci, još uvijek je relativno mali broj korisnika koji koriste takvu mogućnost.
2. Mjere prema novom ZOMO-u
1. srpnja na snagu je stupio novi ZOMO kojim su dodatno uvedene nove mjere, povećani parametri za obračun mirovina, što će imati u konačnici rezultat povećanje rasta mirovina te omogućavanje rada većem broju umirovljenika bez obustave mirovine.
Novim zakonskim rješenjima u mirovinskome sustavu stvaraju se preduvjeti za povećanje razine adekvatnosti mirovina sadašnjim i budućim korisnicima mirovine te pridonosi ispunjenju ciljeva određenih strateškim dokumentima u mirovinskome sustavu, odnosno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026., Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030.
Stoga se zadržavaju isti uvjeti starosne dobi u pogledu stjecanja prava na starosnu mirovinu, odnosno 65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža uz zadržavanje prijelaznog razdoblja za žene do 31. prosinca 2029., kao i uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koja se ostvaruje s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju te uvjete za ostvarivanje prijevremene starosne mirovine, s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskoga staža, uz zadržavanje prijelaznog razdoblja za žene do 31. prosinca 2029.
Prijelazno razdoblje za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene završava 31. prosinca 2029. te će se od 1. siječnja 2030. u potpunosti izjednačiti uvjeti za muškarce i žene. Isto tako, mijenja se stopa usklađivanja mirovina kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije.
Također, u cilju daljnjeg smanjivanja razlike u visini mirovina žena i muškaraca, jedna od mjera novog ZOMO-a odnosi se na povećanje dodanog staža za svako rođeno/posvojeno dijete sa sadašnjih šest na 12 mjeseci.
2. 1. Invalidska mirovina
Invalidske mirovine povećavaju se za oko 10 posto, a najniža se povećava za tri posto uz novi godišnji dodatak, odnosno 13. mirovina koja će se računati prema godinama staža puta iznos koji će Vlada odrediti u listopadu.
Također, korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad prema ranije važećim propisima te korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, omogućuje se rad na manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine, kako je to predviđeno za korisnike koji su mirovinu ostvarili prema ZOHBDR-u. Radi posebne zaštite korisnika s niskim mirovinskim primanjima povećava se najniža mirovina sa sadašnjih 103% aktualne vrijednosti mirovine na 106%, kao mjera povećanja donje razine prava u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti.
Važno je za naglasiti da zatečenim korisnicima najniže mirovine Zavod će, po službenoj dužnosti, odrediti najnižu mirovinu prema predloženom modelu od dana stupanja na snagu novog ZOMO-a. Osim toga, povećava se i mirovinski faktor za izračun visine invalidske mirovine, i to za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti sa sadašnjih 0,8 na 0,9, a za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti sa sadašnjih 1,0 na 1,1.
2. 2. Rad umirovljenika - bez obustave mirovine
Prema novom ZOMO sada umirovljenici imaju mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine svim umirovljenicima koji se tako zaposle s navršenih 65 godina života.
Obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu raditi u punom radnom vremenu sa 65 godina uz istovremenu isplatu pola mirovine bez zatvaranja obrta/djelatnosti.
Nova mogućnosti rada umirovljenika - bez obustave mirovine prema novom ZOMO-u za koju se očekuje da će je koristiti oko 8800 umirovljenika, primjenjivat će se od siječnja 2026. godine, radi prilagodbe sustava kao i značajnih financijskih mjera, koji su procijenjeni na gotovo dvije milijarde eura do 2028. godine
Prema podacima u Hrvatskoj je trenutačno 1.230.184 korisnika mirovina, među kojima je njih 36.106 do kraja svibnja koristilo mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz istodobno zadržavanje svoje mirovine, te se umirovljenici najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 6022.
Prema broju zaposlenih umirovljenika najviše ih je u Zagrebu - 10.171, na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija s 4005 zaposlenih umirovljenika. Prema analizi daljnjeg rada umirovljenika predviđa se da će u 2028. raditi 53.000 umirovljenika, pri čemu se očekuje se da će gotovo 6000 nastaviti obavljati obrt nakon navršene 65 godine uz isplatu pola mirovine.
Od siječnja 2026. stupit će na snagu mjera koje se odnose se na povećanje invalidskih mirovina za 10 posto, ukidanje tzv. penalizacije korisnicima prijevremene starosne mirovine s navršenih 70 godina života te omogućavanje rada manje od 3,5 sata dnevno korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
U odnosu na raniji ZOMO mogućnost rada umirovljenika nije bila moguća, a novim institutom uz zadržavanje i ovog postojećeg prava omogućavamo svim umirovljenicima koji to žele, koji mogu, koji se tako osjećaju da rade puno radno vrijeme i koriste pola mirovine nakon 65 godine predstavlja novo zakonsko pravo čime zakonodavac želi poboljšati i postotak i broj zaposlenih umirovljenika ali ujedno pojačati mjere potrebe tržišta rada u Hrvatskoj.
Isto tako, rad obrtnika nakon 65 godina života i osoba koje se bave samostalnim djelatnostima dosad nije bilo zakonsko pravo, a novim ZOMO-om uvodi se nova mjera koja omogućava obrtnicima i nakon 65 godine da koriste pravo koje su dosad imali svi umirovljenici - da mogu ostati raditi u svom obrtu u svojoj samostalnoj djelatnosti i primati pola mirovine.
Potreba ovakve mjere leži u činjenici da Hrvatska ima nepovoljne demografske uvjete i stanje na tržištu rada te želi proširiti krug umirovljenika koji mogu raditi uz istodobnu isplatu mirovine.
Odredbom članka 118. stavkom 4. ZOMO-a i nadalje je u slučaju nastavka rada do polovice punog radnog vremena propisana obveza poslodavca da je, u slučaju kada tijekom postupka za ostvarivanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika osiguranik nastavlja raditi do polovice punog radnog vremena, obvezan u propisanom roku dostaviti prijavu HZMO-u o promjeni radnog vremena nastaloj tijekom osiguranja.
Novo proširenje mogućnosti rada uz mirovinu proizlazi iz odredbe članka 85. Zakona kojom se propisuje iznos mirovinskog faktora, koji je parametar na temelju kojeg se određuje opseg priznate mirovine, odnosno ukazuje na to isplaćuje li se mirovina u punom ili djelomičnom iznosu.
Ujedno, u cilju povećanja invalidske mirovine i prevedene starosne mirovine, od 1. siječnja 2026. povećava se mirovinski faktor za izračun visine mirovine za 10 %, na način da za privremenu invalidsku mirovinu i invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti on iznosi 0,9 (ranije MF bio 0,8), a za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno prevedenu starosnu mirovinu on iznosi 1,1 (ranije MF bio 1,0).
Članak 85. Mirovinski faktor1 – ovisno o vrsti mirovine i statusu zaposlenja / obavljanja djelatnosti
|
1. starosna mirovina |
1.0 |
|
2. mirovina za starosnu dob, koja se isplaćuje tijekom zaposlenja do polovice punog radnog vremena |
1.0 |
|
3. mirovina za osobe s navršenih 65 godina života, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno za vrijeme obavljanja obrta ili samostalne djelatnosti |
0,5 |
|
4. mirovina stečena prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ranijim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima zaposlenika unutarnjih poslova, o pravima zaposlenika o izvršavanju sankcija izrečenih za kaznena djela, gospodarske prijestupe i prekršaje ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika koji se bave razminiranjem i propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena |
1.0 |
|
5. mirovina stečena prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ranijim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima zaposlenika unutarnjih poslova, o pravima zaposlenika o izvršavanju sankcija izrečenih za kaznena djela, gospodarske prijestupe i prekršaje ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika koji se bave razminiranjem i propisu o pravima profesionalnih profesionalaca vatrogasaca, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena |
0,5 |
|
6. mirovina za dugotrajno osiguranu osobu |
1.0 |
|
7. mirovina za dugotrajno osiguranu osobu, koja se isplaćuje tijekom zaposlenja do polovice punog radnog vremena |
1.0 |
|
8. mirovina za dugotrajno osiguranog korisnika koji je navršio 65 godina života, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno za vrijeme obavljanja obrta ili samostalne djelatnosti |
0,5 |
|
9. prijevremeni odlazak u mirovinu |
1.0 |
|
10. prijevremena starosna mirovina, koja se isplaćuje tijekom zaposlenja do polovice punog radnog vremena |
1.0 |
|
11. prijevremena starosna mirovina korisnika koji su navršili 65 godina života, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno za vrijeme obavljanja obrta ili samostalne djelatnosti |
0,5 |
|
12. mirovina za privremenu invalidnost koja se isplaćuje tijekom nezaposlenosti |
0,9 |
|
13. invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidska mirovina preračunata u starosnu mirovinu |
1.1 |
|
14. invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidska mirovina preračunata u starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja kraće od 3,5 sata dnevno |
1.1 |
|
15. invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme nezaposlenosti i zaposlenja do polovice punog radnog vremena |
0,9 |
|
16. invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno samostalnog rada, ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada |
0,5 |
|
17. invalidska mirovina ostvarena zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja više od polovice punog radnog vremena ili samostalnog rada |
0,6667 |
|
18. obiteljska mirovina u slučaju da mirovina pripada samo udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili braći, sestrama i drugoj uzdržavanoj djeci bez roditelja, te ako mirovinu koriste: |
|
|
a) jedan član obitelji |
0,77 |
|
b) dva člana obitelji |
0,88 |
|
c) tri člana obitelji |
1.0 |
|
d) četiri ili više članova obitelji |
1.1 |
|
19. obiteljska mirovina u slučaju da mirovina pripada samo jednom članu obitelji starijem od 65 godina, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno za vrijeme obavljanja obrta ili samostalne djelatnosti. |
0,385 |
Završno, mjerama novog ZOMO-a jačaju se održivost i pravednost prema starijoj populaciji građana, uz pružanje veće sigurnosti posebnim skupinama a isto tako se potiče veća radna aktivnost u mirovini.
Tatjana Martinović, dipl. iur.
