Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. te u odredbama glave VI. koje obuhvaćaju članke 133. do 138. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Odredbom članka 133. Ustava propisano je da se građanima jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, koje se ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava, te da građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. Odredbom članka 135. Ustava propisano je da se poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju zakonom, a prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima. Također, odredbom članka 117. Ustava Republike Hrvatske propisano je da se određeni poslovi državne uprave mogu zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
S ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru 1.4.4. „Decentralizacija i racionalizacija“, nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine", broj 66/19.) potrebno je uspostaviti jedinstveni normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave.
Iz tog razloga dopunjen je izmijenjen Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u dijelu kojim je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave kojima su se pojedini poslovi državne uprave povjerili županijama, osim poslova upravnog i inspekcijskog nadzora te nadzora zakonitosti općih akata koji su, ovisno o upravnom području, stavljeni u nadležnost tijela državne uprave te također, odgovarajuće izmjene zakona kojima se propisuju određene ovlasti, zadaće ili se na drugi način upućuje na dužnosnički položaj pomoćnika ministra. Isto tako, budući da se više ne ustrojavaju uredi državne uprave u županijama, ne utvrđuje se ni podjela tijela državne uprave na središnja i prvostupanjska tijela državne uprave. Vezano uz obavljanje poslova državne uprave, u dosadašnjem Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi sadržan je dio odredaba koje se odnose na obavljanje poslova državne uprave u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, no nije sadržana detaljnija razrada vezana uz povjerene poslove državne uprave koje mogu obavljati upravna tijela jedinica.
Slijedom navedenog u daljnjem tekstu iznosimo izmjene i dopune predmetnog zakona.
Izmijenjen je članak 42. stavak 2. u odnosu na odgovornost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana koji su dosadašnjim zakonom bili odgovorni središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine, grada, odnosno županije, dok novi Zakon propisuje da su oni odgovorni za zakonito i pravilno obavljanje povjerenih poslova državne uprave tijelu državne uprave nadležnom za upravni nadzor u odgovarajućem upravnom području.
U članku 53. iza stavka 2. nadodan je novi stavak 3. kojim se propisuje da upravna tijela koja obavljaju povjerene poslove državne uprave u obavljanju tih poslova imaju ovlasti i obveze tijela državne uprave sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.
Nadalje, izmijenjen je i članak 76. stavak 2. kojim se propisuje ovlast upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju u obavljanju povjerenih poslova državne uprave. Naime, navedena izmjena uslijedila je radi usklađivanja s odredbom članka 33. Zakona o sustavu državne uprave kojom je propisano da se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju, te s odredbom članka 51. kojom je propisano da tijela državne uprave rješavaju u upravnim stvarima u drugom stupnju ako je rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju povjereno jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Slijedom navedenog, dodan je novi stavak 4. kojim je propisano da se protiv pojedinačnih akata iza stavka 2. koje donose upravna tijela jedinica lokalne samouprave može izjaviti žalba nadležnom tijelu državne uprave. Također, izmijenjen je i stavak 6. koji postaje stavak 7. u smislu da se odredbe članka 76. odnose i na pojedinačne akte koje donose pravne osobe kojima je odlukom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom, povjereno obavljanje javnih ovlasti u poslovima iz samoupravnog djelokruga jedinice.
Izmijenjene su i odredbe članka 79. kojim su propisana tijela ovlaštena za nadzor zakonitosti općih akata te se propisuje da poslovi nadzora zakonitosti općih akata koje su obavljali uredi državnih uprava, ostaje samo u djelokrugu nadležnih tijela državne uprave, svakog u njegovom djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.
Članak 80. izmijenjen je te propisuje da nadležno tijelo državne uprave, ako utvrdi određene nepravilnosti u općem aktu (u suprotnosti s Ustavom i zakonom ili da su u postupku donošenja općeg akta počinjene nepravilnosti), može predstavničkom tijelu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dati uputu za postupanje, odnosno za uklanjanje uočenih nedostataka, koja mora nedostatke ukloniti u roku od 15 dana od primitka upute. U članku se propisuje da ukoliko predstavničko tijelo ne postupi po uputi nadležnog tijela državne uprave i ne otkloni uočene nedostatke u roku od 15 dana od primitka upute, nadležno tijelo državne uprave donosi odluku o obustavi od primjene općeg akta ili pojedinih odredaba općeg akta koja mora biti obrazložena. Izmijenjen je i rok za donošenje odluke o obustavi koji je sada 60 dana umjesto dosadašnjih 15 dana. Propisana je obveza dostave odluke o obustavi, predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu te tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, kao i obveza jedinicama da odluku o obustavi općeg akta od primjene objave u službenom glasilu jedinice.
Analogno naprijed navedenom članku, izmijenjen je i članak 80.a u smislu da je nadležnost za postupanje po odluci općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta sada samo u ovlasti nadležnog tijela državne uprave. Također, navedeni članak propisuje i točan način postupanja nadležnog tijela državne uprave s odlukom općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana o obustavi od primjene općeg akta, pa tako ono može donijeti odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi ako odluku ocijeni osnovanom ili odluku o ukidanju odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi ako odluku ocijeni neosnovanom. Nadalje, izmijenjen je i rok u kojem je nadležno tijelo za nadzor zakonitosti općih akata dužno ocijeniti osnovanost odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta te je umjesto dosadašnjih 8 utvrđen rok od 30 dana. Propisana je obveza dostave odluke o potvrdi odluke, odnosno odluke o ukidanju odluke općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana predsjedniku predstavničkog tijela, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu o čijoj se odluci odlučuje te tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, kao i obveza objava predmetnih odluka u službenom glasilu jedinice.
Za napomenuti je da je u manjoj mjeri dopunjen i izmijenjen i Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 86/08., 61/11. i 4/18.), a koje izmjene odnosno dopune su stupile na snagu dana 30. studenog 2019. godine („Narodne novine“, broj: 112/19.). Naime, nadodan je članak 13.a s naslovom „Kontinuitet radnog staža“, kojim je propisano da službeniku i namješteniku koji je iz državnog tijela ili javne službe po sili zakona preuzet u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, radi ostvarivanja prava iz službe, radni staž ostvaren u državnom tijelu ili javnoj službi uračunava se u radni staž ostvaren u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedena dopuna se odnosi na kontinuitet radnog staža koji je uvjet za ostvarivanje prava iz službe kao radni staž kod istog poslodavca (npr. jubilarna nagrada, otpremnina i dr.).
Nadalje, propisano je da služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao može trajati najduže šest mjeseci i može se produžiti za još šest mjeseci. Međutim, ovom dopunom u Zakonu je preuzeto zakonsko rješenje iz Uredbe o dopuni Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 4/18.), kojom se uređuje mogućnost trajanja službe na određeno vrijeme duže od godinu dana zbog potrebe rada na provedbi projekta koji se financira iz fondova ili programa Europske unije za vrijeme trajanja projekta, a što se konkretno odnosi na obavljanje poslova voditelja projekta, administratora, koordinatora i drugih osoba koje rade na poslovima vezanim uz upravljanje projektom, koji se smatraju službenicima u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dok se osobe koje se zapošljavaju na ostalim projektnim aktivnostima (npr. zapošljavanje žena pripadnica ranjivih skupina i sl.) ne smatraju službenicima i namještenicima lokalne jedinice i na njih se primjenjuju opći propisi o radu (članak 28. stavak 3. Zakona).
Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.
