da se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenogvlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem ... propisano je da se smatra da je vlasnik nekretnine udruštvenomvlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja ... u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta udruštvenomvlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenog ... (općenarodna imovina) povodom prijedloga predlagatelja za upis prava vlasništva valjalo je odlučiti upravo temeljem odredbe čl. 362. st. 3. ZV-.a, jer se radi
„Obzirom na navedeno, tužiteljica je imala mogućnost od dana upisa odnosno 18. prosinca 1975. saznati za prijenos navedenih nekretnina udruštvenovlasništvo pa su od tog datuma počeli teći i rokovi za ulaganje pravnih lijekova odnosno za podnošenje navedenog prijedloga za obnovu postupka, koji prijedlog je tužiteljica podnijela tek 12. veljače 2002. dakle izvan propisanog objektivnog roka za obnovu postupka od 5 godina, pa su prigovori tužiteljice neosnovani“.
s upisanim pravom korištenja pravnog prednika tužitelja. 12. Člankom 362. ZV-a, koji se nalazi u glavi Glavi 1 pretvorba društvenogvlasništva, regulirane su predmnjeve. Prema članku 362. stavku 1. smatra se da je vlasnik nekretnine udruštvenomvlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana ... osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta udruštvenomvlasništvu, odnosno nositelj ... Republike Hrvatske sve stvari iz društvenogvlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva
zemljišnim knjigama, prvostupanjski sud smatra da predmetne nekretnine nisu dobile status društvenogvlasništva, odnosno općenarodne imovine i da u vrijeme ... se prvostupanjski sud poziva na odredbe Zakona o uknjižbi nekretnina udruštvenomvlasništvu i Zakona o pravima i dužnostima organa društveno-političkih zajednica u pogledu sredstava udruštvenomvlasništvu koja oni koriste, koji su određivali obvezu uknjižbe prava korištenja nekretnina udruštvenom ... nekretnine kao državne imovine utvrđivalo se, između ostalog, ako je nekretnina prešla u državno vlasništvo na temelju ugovora koji je sklopljen između
„Predlagatelj je predložio uknjižbu prava vlasništvau korist Republike Hrvatske temeljem odredbe čl. 360. i čl. 362. st. 3. u vezi sa čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a temeljem odredbe čl. 1. Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica, te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom („Narodne novine“, 36/47), koji je stupio na snagu 19. 4. 1947. godine, a kojim zakonskim člankom je propisano da se ... osnovan prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, temeljem odredbe čl. 1. Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica, te krajiških
. studenog 1958.g., a ne rješenjima koja su donijeta u provedbi tog Zakona, to on doista pa kada bi i Uvjerenje o darovanju od 15. travnja 1961.g. formalnopravno bilo pravovaljano, nekretnine koje u trenutku sastavljanja Uvjerenja nisu bile u njegovom vlasništvu već udruštvenomvlasništvu nije mogao ... „Prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine je propisano čl. 1. st. 5. da se prijašnjim vlasnikom u smislu tog Zakona smatraju fizičke i pravne osobe kojima je imovina oduzeta na temelju propisa iz čl. 2. tog Zakona, dok je u čl. 2. naveden i Zakon
prijedlog predlagatelja za brisanje društvenogvlasništva i prava korištenja, te upisa prava vlasništva na toj nekretnini u korist predlagatelja.
Netočan je ... o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine“, br. 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 - u daljnjem tekstu ZV), jer da je predlagatelj nositelj prava korištenja na predmetnoj nekretnini koja je uknjižena kao društvenovlasništvo.
Naime, sukladno čl. 390. ZV-a, odredbe čl. 360. - 365. ZV-a ... koje nisu unesene udruštveni kapital pravnih osoba u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, te na stvari pravnih osoba u
„Osnovano žaliteljica u žalbi ukazuje da s obzirom da je predmetna čkbr. ___/85 - pašnjak sa 5049913 m2, kuća br. __ sa 129 m2, garaža sa 40 m 2 , gospodarska zgrada sa 113 m2, gospodarska zgrada sa 175 m2, (sveukupno 5050370 m2) upisana kao općenarodna imovina dok je Narodni odbor Općine u S. upisan kao organ upravljanja, prilozi uz prijedlog predlagatelja za upis zajedničkog vlasništva predlagatelja i Republike Hrvatske na toj nekretnini temeljenog na čl ... . i 53/90. dalje:ZGZ) koji je prestao važiti stupanjem na snagu ZV-a, ne predstavlja jedno od prava koje čine društvenovlasništvo (pravo raspolaganja
prešle udruštvenovlasništvo; a to je bilo tek 18. prosinca 1954. (kako pravilno navodi i sud prvog stupnja) jer, a što slijedi i iz rješenja od 23 ... i Republike Italije od 3. srpnja 1965. godine. Dakle, Ugovorom o miru od 10. veljače 1947. imovina optanata nije postala društvenovlasništvo, već osnovom ... "14. Glede pitanja optanata i talijanske imovine sud prvog stupnja je pravilno obrazložio zašto M. S. nije bila optant. Osim toga, imovina optanata (G. S.) je ona koja je bila u njihovom vlasništvu na dan 15. rujna 1947. godine (Ugovor o miru s Italijom od 15. rujna 1947.); ali su optanti s istom
tuženica ishodila upis prava svojeg vlasništvau zemljišnim knjigama sukladno čl. 56. st. 5. Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ broj 52 ... dosjedanja nekretnina udruštvenomvlasništvo do 8. listopada 1991. i zbog toga što predmetne nekretnine prilikom pretvorbe nisu unesene u vrijednost ... „18. U konkretnom slučaju sud osnovano zaključuje da budući da predmetne nekretnine nisu procijenjene i unesene u vrijednost društvenog kapitala ... za privatizaciju, u smislu čl. 42. Zakona o privatizaciji („Narodne novine“ broj 21/96 i 73/00), nije bilo mjesta da se tužitelju prizna pravo vlasništva dosjelošću
„Iako to iz predmetnog podneska od 26. srpnja 2001. ne proizlazi odnosno iz istog nije vidljivo da je tužiteljica podnijela zahtjev temeljen na tom Zakonu, ukoliko je to i mislila, napominje se da je 1. siječnja 1997. stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, - 141/06) u kojem je odredbom članka 394. stavak 2. propisao da njegovim stupanjem na snagu prestaje važiti Zakon o građevinskom zemljištu, a postupci započeti po odredbama toga Zakona, dovršit će se po odredbama ovoga Zakona, ako su povoljniji za nositelja prava korištenja“.
broj: 53/91 i 92/94, dalje ZOVO) na nekretninama udruštvenomvlasništvu nije se moglo steći vlasništvo dosjelošću. Ovaj propis je ukinut 08. listopada ... ) koji je propisao da u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopad 1991. bile udruštvenomvlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih ... stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile udruštvenomvlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme ... “12. Prije upisa u zemljišnim knjigama kao javnog dobra u općoj uporabi nije sporno da je nekretnina bila upisana kao općenarodna imovina. Dakle
„Te se nekretnine prema priloženim zemljišno-knjižnim izvacima nalaze uvlasništvu fizičkih osoba, pa iste prema tome, ne mogu biti predmet povrata prema citiranom Zakonu, a prigovori tužiteljice su u tom dijelu neosnovani. Naime, nekretnine nisu prenesene udruštvenovlasništvo niti ih je oduzimala jugoslavenska komunistička vlast“.
„Stoga su prema mišljenju ovog Suda, K. Grada Z. bez obzira na okolnost što se u zemljišne knjige nisu uknjižile kao vlasnik predmetnog poslovnog prostora, s obzirom na okolnost su to mogle učiniti jer u to vrijeme nije bio zabranjen pravni promet nekretninama udruštvenomvlasništvu, stekle pravo vlasništva na tom poslovnom prostoru, te slijedom toga povrat tih nekretnina u naravi nije moguć, a prigovori tužitelja su neosnovani“.
FNRJ i saveznim organima vlasti od 13. 1. 1953. godine (Sl. FNRJ 3/53 i Ispr. 4/53) transformirana općenarodna imovinaudruštvenovlasništvo, slijedi ... . stekla pravo korištenja tih nekretnina, jer dosjelošću nekretnina na kojoj postoji pravo vlasništva može prijeći udruštvenovlasništvo. Takvim ... i šumskog zemljišta, i to društvenogvlasništva od strane privrednih organizacija koje su upravljale šumama udruštvenomvlasništvu, i privatnog vlasništva ... ) dosjelošću iz privatnog vlasništva prešle udruštvenovlasništvo.
Nadalje, prema ocjeni ovoga suda, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja iz kojeg proizlazi
„Budući da je naprijed citiranom odredbom članka 5. Zakona izričito propisano da se
odredbe toga Zakona odnose i na imovinu koju su općine, gradovi i županije preuzele po Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi (imovinaudruštvenomvlasništvu koju su od bivših općina preuzele novonastale općine, gradovi i županije) pravilno je po ocjeni ovog Suda tuženo tijelo zaključilo da postoji osnov za stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske, a prigovori tužitelja su neosnovani“.
„Prema tome, u konkretnom slučaju ne radi se o prelasku imovine fizičkih osoba udruštvenovlasništvo, već o prelasku te imovineuvlasništvo fizičkih osoba, a rečeni Zakon o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja nije osnov za povrat navedene imovine po odredbama citiranog Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Stoga su prigovori tužitelja neosnovani i ne mogu se uvažiti“.
od 22. studenog 2005. jasno obrazložio da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni instituta pretvorbe društvenogvlasništva prema odredbama Devetog ... imovinedruštvenih poduzeća jer je u smislu odredbe članka 360. stavak 1. ZV-a pretvorba poduzeća s društvenim kapitalom propisana posebnim zakonom ... nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile (kumulativno): - društvenovlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i - koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i - čija je vrijednost procijenjena u
na snagu stekao pravo vlasništva prijepora jer da se radi o neprocijenjenoj imovini koja nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala II-tuženika ... da se radilo o nekretnini upisanoj kao društvenovlasništvo sa upisanim pravom upravljanja Narodnog odbora općine P.,
jer navedeno pravo upravljanja zemljištem udruštvenomvlasništvu koje su imale Općine nije jedno od prava koje čine društvenovlasništvo već se radi samo o pravu na gospodarenje tim ... kao predlagatelju u zk. ispravnom postupku provedenom 2007.g. moralo biti poznato, isti je I-tuženiku priznao pravo vlasništva. Prema svemu navedenom
radi o nekretnini koja je bila u režimu društvenogvlasništva, bez upisanog prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, pa djeluje predmnijeva vlasništvau korist Republike Hrvatske, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati po odredbi članka 362. stavka 3. ZV-a."
... bi bilo razvidno da je imovina spomenutog Saveza konfiscirana u korist predlagateljice. Naime, prema stajalištu ovog suda, kod činjenice da je upis na ... i samoupravnih umirovljenika podčinovnika i služitelja u S., koji je uknjižen za 1/2 dijela predmetne nekretnine i čiji se izbris traži iz zemljišnih knjiga
, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile: - društvenovlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i - koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i - čija je vrijednost procijenjena u ... prava vlasništva na temelju odredbe čl. 390.a ZV-a je da je u postupku pretvorbe na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala nekretnina bila društvenovlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća. 12. U pravu je žalitelj, da iz zemljišno knjižnog izvatka predmetna nekretnina
„Prvostupanjski sud je utvrdio da je predlagatelj dostavio prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini iz razloga što predmetna nekretnina nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe pravnog slijednika, a temeljem odredbe čl. 47. Zakona o privatizaciji propisano je da se dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o privatizaciji ... temeljem odredbe čl. 58. st. 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom.
Kako je Republika Hrvatska ex lege stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini
„Prema tome za primjenu članka 77. u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti jer se ne radi o nekretnini koja je prenesena udruštvenovlasništvo, već je upisana kao vlasništvo fizičke osobe, kako prije tako i sada“.
-a, dakle 40 godina. S obzirom da su predmetne nekretnine u zemljišne knjige upisane kao društvenovlasništvo ili vlasništvo Republike Hrvatske potrebno je utvrditi da li se vrijeme posjedovanja predmetnih nekretnina računa i za vrijeme dok su te nekretnine bile u režimu društvenogvlasništva, dakle ... odlučivao u predmetima protiv Republike Hrvatske koji su se ticali stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile udruštvenomvlasništvu ... „Naime, predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama vode se kao vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave zbog
prigovor predlagateljice te utvrdio da se radi o vlasništvu Republike Hrvatske koje je stečeno temeljem posebnog Zakona udruštvenovlasništvo, a kasnije kao vlasništvo Republike Hrvatske.
... „Prvostupanjski sud je razmotrio prijedlog za upis prvenstveno temeljem čl. 108. ZZK-a, no istovremenom primjenom citiranih odredaba čl. 1. Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom („Narodne novine“, broj 36/47, 51/58 i 13/87), a
„Prema stanju spisa nekretnine koje su bile predmetom uknjižbe bile su upisane kao „općenarodna imovina“ bez upisanog nositelja prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja, a nije upisano ni pravo korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta nekog nositelja. Zbog toga u odnosu na te nekretnine ne djeluju predmnjeve iz čl. 362. st. 1. i 2. ZV-a. Kako nije utvrđeno ni da su u nečijem vlasništvu, u odnosu na predmetne nekretnine djeluje oboriva ... odredbom čl. 9. ZGZ-a koji je prestao važiti stupanjem na snagu ZV-a, ne predstavljaju jedno od prava koje čine društvenovlasništvo (pravo raspolaganja
„Dakle, da bi se na nekretninama koje su upisane kao društvenovlasništvo, odnosno kao općenarodna imovina moglo steći pravo vlasništva dosjelošću, isto je trebalo biti stečeno do 1941. godine. Nakon 1945. godine pravo vlasništva nekretnina udruštvenomvlasništvu nije se moglo stjecati dosjelošću, a ... 1991. godine bile udruštvenomvlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, da bi ta odredba bila ukinuta odlukom Ustavnog suda ... suda za ljudska prava iznesen u odluci od 11. lipnja 2009. godine (Trgo protiv Republike Hrvatske) tužitelj mogao steći pravo vlasništva dosjedanjem do
zemljišta udruštvenomvlasništvu, može izjednačiti sa sada jedinim stvarno pravnim institutom najveće ovlasti u odnosu na određene stvari i prava - sa pravom ... imovine - Mjesni Narodni odbor S. u smislu naprijed spomenutih tranzicijskih propisa može se i treba izjednačiti sa kategorijom prava vlasništva kakvo je konstituirano u RH donošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u kojem smislu je žalitelj potkrijepio sadržaj svojih žalbenih navoda mjerodavnim ... sadržaj ranije postojećih stvarnopravnih ovlasti (dvojnost prava vlasništva iz ranijeg pravnog sustava) te njihovu transformaciju u sada, jedinstveno, pravo
„Prvostupanjski sud navodi da je pojam općenarodne imovine izjednačen sa pojmom društvenogvlasništva, dok je u zemljišnim knjigama upisani organ ... pravo upravljanja koje imaju Općine u smislu čl.9. Zakona o građevinskom zemljištu (NN 53/90 dalje:ZGZ) nije jedno od prava koje čine društvenovlasništvo ... ne smatra da bi time općine bile titulari prava koje izvire iz društvenogvlasništva.
Zbog navedenog sud je pozivom na odredbu čl.362. Zakona ... 14/63) i Ustava SRH (NN 15/63 i 18/63), pa kako upisani organ upravljanja više ne postoji prestalo je u zemljišnim knjigama i uknjiženo „pravo
snagu ZV-a 01. siječnja 1997.g. propisivao da građevinskim zemljištem udruštvenomvlasništvu upravlja općina na čijem se području nalazi to zemljište, pa nikako odredbom čl. 87. ZLDU-a iz 1992.g. i temeljem njega donijetih odluka arbitražnog vijeća Vlade RH nije izvršena pretvorba društvenogvlasništva na ... . o preuzimanju između ostalog i spornih nekretnina nevaljan jer su iste toga dana već bile uvlasništvu tužiteljice. Tumačenje odredbe čl. 388. st. 5. ZV-a na ... ) ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društvenovlasništvo, tuženi se uknjižio nakon toga, odnosno 1998.g., to odgoda primjene
smiju djelovati predmnjeve iz čl. 362. st. 1. i 2. ZVDSP, te da se ne može utvrditi u čijem su vlasništvu nekretnine društvenogvlasništva. Po ocjeni ovog suda upravo je Republika Hrvatska stekla vlasništvo predmetne nekretnine jer je ta nekretnina temeljem Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima ... „Odredbom čl. 362. st. 3. ZOV-a propisano je da se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenogvlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnijeva vlasništva iz čl. 362. st. 1. i 2. ZVDSP-a, a tko tvrdi suprotno
kao vlasništvo Fonda za naknadu oduzete imovine niti kao društvenovlasništvo, već kao suvlasništvo J. M. u ½ dijela i E. u ½ dijela.“
... kao čkbr. __/39 kuća br. 60 i zgrada u K. površine 190 m2 i dvorište površine 155 m2 upisana u zemljišnoj knjizi kao suvlasništvo J. M. u ½ dijela i E. u ½ dijela, dok prema presudi Županijskog suda u Z. poslovni broj Gž-_/16 od 17. svibnja 2016. je kao prodavatelj naveden Fond za naknadu oduzete imovine iz Z., pa s obzirom na odredbu čl. 107. ZZK-a, koja propisuje da je za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u času kad je taj
„Iz navedenog proizlazi da su u konačnici predmetne nekretnine postale općenarodna imovina na temelju Ugovora o miru sa Italijom, čime je otpala konfiskacija kao pravni osnov prelaska udruštvenovlasništvo. Kako se Zakon o prijelazu talijanske imovine na teritoriju FNRJ po Ugovoru o miru s Italijom ne spominje u čl. 2. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine kao mogući temelj na temelju kojeg bi se mogao zahtijevati povrat predmetnih nekretnina, to otpada mogućnost da Republika Hrvatska temeljem čl. 77. istog zakona može steći vlasništvo predmetnih nekretnina.“
„Kako u konkretnom slučaju prijašnji vlasnik nije podnio zahtjev za naknadu oduzete imovine, koja je prenesena udruštvenovlasništvo (općenarodnu imovinu) s upisom organa upravljanja Narodni odbor 2, temeljem propisa iz članka 2. Zakona o naknadi, te imajući u vidu da se radi o imovini koju je tužitelj preuzeo na temelju Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, ovaj Sud nalazi da je, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski upravni sud u upravnom sporu pravilno utvrdio činjenično stanje, te na isto pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo“.
„Dakle, u konkretnom slučaju podaci spisa predmeta upućuju na zaključak da se radi o imovini koja je imala status optanske imovine koja nije navedena u prilogu „A“ Sporazuma o primjeni Sporazuma od 18. prosinca 1954. koja ostaje uvlasništvu optanata u okviru jugoslavenskog zakonodavstva pa je pravilno tuženo tijelo utvrdilo da se radi o nekretnini koja je temeljem međudržavnog ugovora s danom 18. prosinac 1954. prešla u državno odnosno društvenovlasništvo koje rješenje je deklaratornog karaktera jer se tim rješenjem ne oduzima vlasništvo na predmetnim nekretninama budući je pravo vlasništva na tim
("Službeni list SFRJ" br. 6/80 i 36/90, u daljnjem tekstu: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. godine, na nekretninama udruštvenomvlasništvu se ... društvenomvlasništvu dosjelošću.
Donošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, u daljnjem tekstu: ZV/96), koji je ... stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile udruštvenomvlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana ... 2001. godine, i to odredbom čl. 2., određeno je da se na nekretninama koje su na dan 8. listopada 2001. godine bile udruštvenomvlasništvuu vrijeme
, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, u državnom vlasništvu Republike Hrvatske. Dakle, pretvorba društvenogvlasništva na šumama i šumskom zemljištu izvršena je stupanjem na snagu ZIDZŠ, te su od toga dana šume i šumsko zemljište koji su do tada bili udruštvenomvlasništvu postali ... cjelokupnog poljoprivrednog zemljišta koje je na dan stupanja na snagu tog Zakona bilo društvenovlasništvo. Dakle, i kada je u pitanju poljoprivredno zemljište pretvorba društvenogvlasništva na nekretninama je izvršena prije stupanja na snagu ZVDSP-a, pa i u tom slučaju glede primjena odredaba o pretvorbi društvenog
„Imajući u vidu navedeno, u konkretnom slučaju ne može doći do primjene odredbe članka 52. Zakona o naknadi na koju odredbu tuženo tijelo upućuje u obrazloženju osporenog rješenja.
Ovo iz razloga jer je za primjenu naprijed navedene odredbe potrebno da je treća osoba na temelju valjanog pravnog posla stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine i to dana stupanja na snagu tog Zakona (1. siječnja 1997.).
Kako je RO „Z.“ iz S. pravo korištenja predmetnog ... tog prava korištenja na I. „S.“ iz S. od 28. svibnja 1990, sklopljen protivno odredbama Zakona o zabrani te je u smislu naprijed navedene odredbe članka
br.47/72) u provedbu kojeg je ondašnja Vlada FNRJ donijela Uredbu o prijelazu mađarske imovine na teritoriju FNRJ u državno vlasništvo FNRJ (Sl.list ... općine V., Odjela za financije od 01. srpnja 1959.g. kojim je zk. tijelo AI čkbr.__ dvorište u D. ulici sa 202 čhv upisano kao društvenovlasništvo.
... i dopunama Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća koji je stupio na snagu 28. travnja 1948.g.
U odnosu na stjecanje prava vlasništva osnovom ... . proglašena umrlom), iz čega valja zaključiti da je sva imovina pok. ostaviteljice u trenutku njezinog proglašenja umrlom prešla na nasljednike, konkretno M. J
. Istovjetno pravno shvaćanje prema kojem u svim slučajevima kada je u zemljišnim knjigama upisana nekretnina udruštvenomvlasništvu bez navođenja nositelja prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja, smatra se da su ispunjene pretpostavke za predmnjevu o pravu vlasništva Republike Hrvatske izraženo je u ... djeluju predmnjeve iz čl. 362. st. 1. i 2. ZV. Budući da nije utvrđeno niti da su u nečijem vlasništvu, u odnosu na predmetne nekretnine djeluje oboriva ... „Kako proizlazi iz stanja spisa nekretnine koje su predmet uknjižbe upisane su kao općenarodna imovina bez upisanog nositelja prava upravljanja
„Uvažavajući navedene zakonske odredbe, kao i činjenicu da prijašnji vlasnik nije podnio zahtjev za naknadu oduzete imovine, koja je prenesena udruštvenovlasništvo nacionalizacijom, dakle, na temelju propisa iz članka 2. Zakona o naknadi, to ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, osnovano ocijenio zakonitim rješenje tuženika".
„Prema odredbi članka 7. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN 92/96-33/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02-u daljnjem tekstu: Zakon o naknadi) odredbe ovog Zakona ne odnose se na imovinu koja je društvenovlasništvo ... podataka spisa predmeta, dostavljenog Sudu uz odgovor na tužbu proizlazi daje tužitelj podnio zahtjev za naknadu odnosno povrat nekretnine uvlasništvo i to ... za povrat uvlasništvo tog prostora."
Podnositeljica zahtjeva pred Europskim sudom za ljudska prava (u nastavku: Europski sud), prigovara zbog dugog vremenskog razdoblja u kojem nije bila u mogućnosti ostvariti povrat svog stana u K. koji je bila dodijeljen na privremeno korištenje na temelju Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom ("Narodne novine" br. 73/95 i 7/96). Smatra da joj je zbog toga povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva, zajamčeno člankom ... utvrdio da je došlo do miješanja u pravo podnositeljice zahtjeva na vlasništvo, jer je njen stan bio dan na korištenje drugoj osobi te ga ona nije mogla
9. siječnja 1998.g.) u odnosu na predmetne nekretnine.
Po analizi toč. II a (5.) citirane odluke u kojoj je navedeno da je predmetna zgrada imovina ... odluke državne vlasti stječe u času njezine pravomoćnosti to je i tužitelj pravo vlasništva stekao dana 14.12.1995.g. (dan donošenja odluke Komisije Vlade ... . prosinca 1992.g. u čijoj je odredbi čl. 87. st. 1. i 2. normirano da u slučaju izostanka Sporazuma prema kojemu općine, gradovi i županije utemeljeno Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj preuzimaju nekretnine, pokretnine, financijska sredstva te prava i obveze dotadašnjih općina čiji
„S obzirom da su predmetne građevine u postupku pretvorbe uključene po knjigovodstvenoj vrijednosti u Elaborat pretvorbe, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se prema naprijed citiranoj odredbi smatraju neprocijenjenom imovnom, radi čega je pravilo prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja za poništenjem osporenog rješenja tuženika“.
"Naime, polazeći od utvrđenja da je nekretnina u pogledu koje je predložen upis uknjižena kao društvenovlasništvo, da je u pogledu predmetne ... času podnošenja prijedloga, uknjižena kao društvenovlasništvo s uknjiženim pravom korištenja u korist predlagatelja te iz zemljišnoknjižnog stanja ne ... vlasništva za korist predlagatelja, ali bi u takvoj situaciji opstojnost dopuštenog upisa ovisila o ishodu postupka koji se vodi za povrat oduzete imovine jer ... iz uvjerenja koje je uz prijedlog dostavio predlagatelj, zbog čega u skladu s čl. 3 st. 1. ZPZ nije postala vlasništvo Republike Hrvatske
o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ broj 94/13) tuženik od 30. srpnja 2013. nema nikakvih zakonskih ovlasti glede nekretnina uvlasništvu Republike ... i raspolaganju imovinomuvlasništvu Republike, na koju se u žalbi poziva tužitelj, tuženik pravni sljednik u odnosu na sva prava i obveze Agencije za upravljanje ... odredbu nije pravilno primjenjivati izvan konteksta navedenog Zakona. Naime, odredbom članka 15. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinomuvlasništvu ... upravnom postupku utvrđuje procijenjenu i neprocijenjenu imovinuu postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća, dodjeljuje dionice bez naknade
„Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da predmet ovoga spora nije utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, već ocjena zakonitosti osporenog rješenja kojim se utvrđuje koje su nekretnine procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe zainteresirane osobe, a ne da li je predmetna nekretnina trebala ili nije trebala biti procijenjena u vrijednost društvenog kapitala. Stoga je i po ocijeni ovog Suda pravilno ocijenio prvostupanjski sud da osporenim rješenjem uz obrazloženje kakvo je njime dano nije povrijeđen zakon tužitelju na štetu".
i Republike Italije od 18. prosinca 1954. (Službeni list FNRJ, Dodatak br. 2 od 1. veljače 1956.) udruštvenovlasništvo prešle su sve nekretnine optanata koji ... list SFRJ MU br. 8/65) kada je optantska imovina izuzevši nekretnine navedene u prilogu „A“ Sporazuma, koja su ostala uvlasništvu optanata u okviru jugoslavenskog zakonodavstva, prešla udruštvenovlasništvo danom zaključenja sporazuma 1954., dok se jugoslavenska vlada obvezala platiti talijanskoj vladi ... „Naime, valja istači, imajući u vidu da su predmetne nekretnine bile optantska imovina, da je po završetku II svjetskog rata, a nakon potpisa Ugovora
„Kako je u konkretnom slučaju Grad Z. dijelom predmetne nekretnine raspolagao prije donošenja zakonskih propisa o vraćanju nekretnina ili plaćanju naknade za nepokretnu imovinu oduzetu temeljem zakonskih propisa navedenih u članku 1. ovoga Zakona, odnosno prije donošenja Zakona o naknadi za oduzetu imovinu, to mu nije niti prestala zabrana prijenosa prava raspolaganja i korištenja nekretnina udruštvenomvlasništvu sukladno odredbi članka 6. navedenog Zakona o zabrani prijenosa“.
