radilo o nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, pa da nije proteklo zakonom određeno vrijeme jer je sud prvog stupnja upravo pravilno primijenio odredbu čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima „Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 (samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže
. 1. ZV-a – dokaz njegovog vlasništva.
U konkretnom slučaju tužitelj u potpunosti ignorira činjenicu što je u postupku uređenja međe između nekretnine ... vlasništvo do te međe a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
Razmatranjem rješenja o uređenju međe broj R1. __/99 od 16.10.2002.g. vidljivo je da je ista ... sadržanom u podnesku od 27.09.2005.g., a i ranije iznesenim žalbenim navodima, tužitelj dokaz svog vlasništva sporne površine nalazi u skici premjeravanja od 13.03.1967.g. iz koje je, kako smatra, razvidno da linija vlasništva sjevernije od linije koja je skici premjeravanja u predmetu R1. __/03 (postupak obnove
za privatizaciju, u smislu čl. 42. Zakona o privatizaciji („Narodne novine“ broj 21/96 i 73/00), nije bilo mjesta da se tužitelju prizna pravo vlasništva dosjelošću temeljem čl. 159. ZV-a i odrediti upis prava vlasništva tužitelja. Tuženica je predmetne nekretnine stekla već po sili zakona sukladno čl. 49. ZUDI-a te je tuženica ishodila upis prava svojeg vlasništva u zemljišnim knjigama sukladno čl. 56. st. 5. Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ broj 52/18) u vezi s čl. 130. st. 1. ZVDSP-a. Pravilno utvrdivši da tužitelj nije mogao steći vlasništvo predmetnih nekretnina dosjelošću zbog nemogućnosti
„Tužbenim zahtjevom tužitelja kojim traže utvrđenjevlasništva na točno geometrijski odijeljenim dijelovima izgrađene građevinske nekretnine čk.br.__/2 zapravo traži parcelaciju iste. Prema ustaljenoj sudskoj praksi Vrhovnog suda RH dozvoljeno je zahtijevati utvrđenje prava vlasništva točno slovima ili brojkama označenog geometrijski odijeljenog dijela nekretnine i temeljem takve sudske odluke tražiti parcelaciju i uknjižbu predmetnog zemljišta prema granicama tako stečenog prava vlasništva sukladno čl. 161. st. 1. toč. 3. ZPU-a i u skladu s odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru
radi utvrđenja prava vlasništva stranke mogu biti samo upisani zemljišnoknjižni vlasnici odnosno njihovi pravni slijednici, nije razumljivo po kojem su osnovu utuženi D. J. M., T. M., A. G. i M. T. Imajući u vidu da je tužiteljica postavila zahtjev radi utvrđenjavlasništva određenog realnog dijela nekretnine, to su u postupku utvrđenja prava vlasništva dosjelošću svi suvlasnici (odnosno njihovi pravni sljednici) upisani u zemljišnoj knjizi na predmetnoj
„Tuženik protutužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva sobe na prvom katu i potkrovlja u istočnom dijelu kuće izgrađene na nekretnini katastarske oznake čest. zgr. _/1 k.o. P. Budući da iz prethodno citiranih zakonskih odredaba proizlazi da se tužbenim zahtjevom ne može s uspjehom tražiti utvrđenje prava vlasništva dijela građevinskog objekta i posebnog dijela zgrade (sobe, potkrovlja i sl.) bez zemljišne čestice na kojoj je isti sagrađen i ako taj posebni dio ne čini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna
zapreka za utvrđenje, u okviru vlasničke zaštite u sudskom postupku, da je tužiteljica stekla pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na geometrijski ... zemljište može parcelirati i tako postati pojedinačna samostalna zemljišna (katastarska) čestica ovisi osnovanost zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva na ... čestica tada ne može biti niti objektom prava vlasništva. Kako prvostupanjski sud nije utvrdio da li predmetni dijelovi nekretnina predstavljaju neizgrađeno
„Naime, prema shvaćanju ovoga Suda, kada pravo vlasništva oduzete imovine Republika Hrvatska stječe temeljem odredbe članka 77. Zakona o naknadi, Republika Hrvatska ne stupa u pravni položaj ovlaštenika naknade odnosno pravo vlasništva ne crpi iz prava prijašnjeg/ih vlasnika iz članka 9. istog Zakona.
Sukladno toj zakonskoj odredbi Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini temeljem Zakona (ex lege) neovisno o pravu bivših vlasnika pa se slijedom toga odredbe članka 17. stavka 2., 3. i 4. Zakona o naknadi ne primjenjuju na Republiku Hrvatsku“.
ovom tužbom može provesti temeljem ove sudske presude. Prednje znači da sudska odluka o utvrđenju prava vlasništva na točno određenom dijelu katastarske ... . 3. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta. Nekretnina koja je predmet ovog spora nije
„ 13. U konkretnom slučaju tužitelj zahtijeva utvrđenje prava vlasništva predmetnih nekretnina i izdavanje tabularne isprave od strane tuženika ... i tuženik nisu bili u obveznopravnom odnosu. Zbog navedenog, zahtjev za izdavanje tabularne isprave kojeg je tužitelj istaknuo uz zahtjev za utvrđenje prava vlasništva je u cijelosti neosnovan. 14. Što se tiče tužbenog zahtjeva na utvrđenje prava vlasništva, takav tužbeni zahtjev može se osnovano zahtijevati u ... slučaju tužbeni zahtjev je trebao biti usmjeren na utvrđenje da tužitelj na temelju sklopljenog ugovora ima valjani pravni temelj stjecanja vlasništva na
"41. Odredbom članka 159. stavak 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. 42. Samostalni posjednik čiji je posjed ... 28. stavak 2. ZOVO propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu ... vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Odredbom članka 30. stavak 1. ZOVO propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost
„Tužbom su obuhvaćeni kao tuženici Republika Hrvatska i deset fizičkih osoba, a obzirom da se traži utvrđenje prava vlasništva, tužbom trebaju biti obuhvaćeni samo upisani zemljišnoknjižni vlasnici, a ne i eventualni posjednici, a kako nije priložen zemljišnoknjižni izvadak, a niti posjedovni list, nije jasno temeljem čega tužiteljica postavlja svoj zahtjev i u odnosu na fizičke osobe, odnosno koji je njezin pravni interes da podnese tužbu na utvrđenje prava vlasništva u odnosu na utužene fizičke osobe, jer bi se za sada moglo zaključiti kada je tužena i Republika Hrvatska da je upravo Republika Hrvatska
donijeta u izvanparničnom postupku predmnijeva da postoji vlasništvo do (novo-) označene međe od trenutka kada je sud među označio, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati u parnici (u tom slučaju pravomoćna presuda obara ili potvrđuje (konačno) predmnijevu o vlasništvu stvorenu pravomočnošću odluke u postupku uređenja međe).
Tužitelj je u pokrenutom sporu radi utvrđenja prava vlasništva prijepora i predaju u posjed istog, ukoliko u istom želi uspjeti, dužan dokazati svoje jače pravo (vlasništvo odnosno presumirano vlasništvo) što znači da je na tužitelju teret dokaza da je prijepor stekao po bilo kojoj
„U pravu je tužiteljica kada navodi da ona tužbu nije podnijela protiv T. B. i M. B., zbog čega nije bilo osnova da se postupak prekine zbog smrti T. B. Tužbom se traži utvrđenje prava vlasništva na nekretnini, a pravni temelj stjecanja je dosjelost kako to proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi i iz petita tužbe. Obzirom da je nesporno da su u trenutku smrti upisani suvlasnici M. B. i T. B. bili mrtve osobe, to je tužba pravilno upravljena protiv zakonskih nasljednika iza pok. M. B. i T. B., a iz podataka navedenih u ostavinskom postupku broj O-__/11 koji postupak se vodi iza T. B. navedeni
“8. Utvrđenja suda prvog stupnja i primjenu materijalnog prava, kao pravilna prihvaća i ovaj sud. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ... prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Okolnost što je sud u zemljišnoknjižnom postupku dopustio da se u zemljišnim knjigama,u sklopu uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja koje je bilo prije sklapanja prije Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 14. travnja 2014. i njemu pripadajućih aneksa, pravo vlasništva ... o kupoprodaji nekretnina od 14. travnja 2014. raskinut i posljedično tome da li je tuženikov upis prava vlasništva (temeljem sporno raskinutog ugovora
“9. U ovom postupku tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva samo na poslovnom prostoru, bez da istovremeno traži i utvrđenje prava suvlasništva na odgovarajućem dijelu čitave nekretnine s kojim je pravo vlasništva na poslovnom prostoru, kao posebnom dijelu zgrade, neodvojivo povezano. Prema razlozima pobijane odluke, prvostupanjski sud je prihvatio takav tužbeni zahtjev smatrajući da tužiteljica „zapravo traži donošenje deklaratorne presude na ... vlasništva nad odgovarajućim posebnim dijelom iste koji odgovara predmetu spora u ovoj parnici“. 10. Budući da je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede
mogućnost temeljem čl. 114. Zakona o industrijskom vlasništvu (Narodne novine br. 53/91, 19/92, 61/92, 26/93 - ZIV) zatražiti od Državnog zavoda za patente
"10.1. Kada je u pitanju stjecanje prava vlasništva dosjelošću suvlasnici mogu biti samostalni posjednici u smislu članka 11. st. 1. ZV-a, pa to nije zapreka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, tim prije što tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji o posjedovanju dijela nekretnine koji je ... može biti prihvaćen ukoliko je sporna neka od čestica unutar dijela zemljišta čije se priznanje vlasništva traži, pa s obzirom da je predmet tužbe za priznanje prava vlasništva parcela koja se sastoji od dijelova više katastarskih čestica, bilo je potrebno utvrditi pravne osnove za stjecanje prava
pitanje vlasništva predmetne šume na kojoj je izvršena sječa. 14. Žalbeni navodi 1. tuženika da pravne posljedice presude kojom će se eventualno priznati pravo vlasništva tužiteljima u predmetu Općinskog suda u K. broj P-1./2023 nastupaju danom pravomoćnosti presude, prema odredbi članka 334. stavak 2. ZPP-a, nisu od utjecaja u ovom postupku vezano za pobijano rješenje, jer utvrđenje prava vlasništva je prethodno pitanje u ovom postupku i od utjecaja na ... “13. S obzirom na naprijed navedeno, kako tužitelji tvrde da je sječa stabala počinjena u šumi koja je u njihovom posjedu i vlasništvu, a tuženici
Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem. u K.O. Žrnovnica uz ovlast tužitelja da se uknjiži kao vlasnik navedene nekretnine. Kao osnovu stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini tužitelj ističe dosjelost.
Među strankama nije ... , osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, u državnom vlasništvu Republike Hrvatske. Dakle, pretvorba društvenog vlasništva na šumama i šumskom zemljištu izvršena je stupanjem na snagu ZIDZŠ, te su od toga dana šume i šumsko zemljište koji su do tada bili u društvenom vlasništvu postali
za utvrđenjevlasništva na temelju dosjelosti, a na suvlasničkim dijelovima, to su tuženici kao nasljednici ranije upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika J. i K. V ... vlasništvo predmetnih nekretnina, a u smislu članka 159. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99 ... posjednik u tom slučaju ne bi proteklo potrebno vrijeme od 20 godina za stjecanja vlasništava dosjelošću u smislu članka 159. stavak 3. ZVDSP-a, obzirom na
U ovoj fazi postupka sporno je između parničnih stranaka je li stan koji se nalazi u Splitu predstavlja bračnu stečevinu.
Izrečena utvrđenja suda prvog stupnja da predmetni stan predstavlja isključivo vlasništvo tuženika ne može se prihvatiti kao pravilno, jer izrečeni razlozi ne mogu predstavljati ... tužitelj 60%-tni ratni invalid i da mu je stan dodijeljen baš zbog činjenice da je nositelj partizanske spomenice nisu od značaja za utvrđenje bračne ... pravo vlasništva tijekom trajanja bračne zajednice zajedničkim radom ili sredstvima stečenim za vrijeme trajanja bračne zajednice radilo bi se
“5. Naime, sud prvog stupnja je utvrdio vrijednost predmeta spora u iznosu od 10.000,00 kn navodeći da je tužiteljica podnijela tužbu radi utvrđenja prava vlasništva i da je u tužbi označila vrijednost predmeta spora u iznosu od 10.000,00 kn, da se tuženik protivio tako označenoj vrijednosti spora pa se stoga sud prvog stupnja poziva na odredbu čl. 40. ZPP-a navodeći da ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu da je mjerodavna vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi označio. Prosudba je suda prvog stupnja da vrijednost predmeta spora nije označena suviše prenisko niti previsoko, a
, tako da je postojao razlog za uređenje međe. Naime, odredbom članka 103. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br ... među, svako može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ... navedene zakonske odredbe, može u parnici zahtijevati vlasništvo dijela zemljišta za koji smatra da joj pripada."
„Ako traže da ih se utvrdi suvlasnicima na određenom realnom dijelu tada zahtjev za utvrđenje suvlasništva na realnom dijelu isključuje zahtjev za utvrđenje suvlasništva na cijeloj nekretnini. Ako traže da ih se utvrdi suvlasnicima cijele nekretnine ili na suvlasničkom dijelu iste tada zahtjev mora biti postavljen na način da određeno zatraže koji suvlasnički omjer predmetne nekretnine traže od svakog od tuženika, uzimajući u obzir da su tuženici u različitim, gore navedenim, suvlasničkim omjerima upisani u zemljišnu knjigu. Zahtjev dakle mora biti postavljen jasno i određeno tako da je zatražene omjere
za utvrđenje prava vlasništva na dijelu takve zemljišne čestice, jer ukoliko taj dio čestice ne može postojati kao samostalna stvar, tj. kao pojedinačna nekretnina i posebna zemljišna čestica tada ne može biti niti objektom prava vlasništva.
Iz tih razloga u nastavku postupka potrebno je utvrditi da li sporni ... „U smislu citiranih propisa u slučaju ako sud utvrdi da je tužitelj dokazao da je stekao pravo vlasništva na geometrijski određenom dijelu nekretnine koja predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište, tada ne postoje pravne zapreke za takvo utvrđenje.
Međutim, ukoliko se radi o izgrađenom
se i traži utvrđenje prava vlasništva bake tužitelja, P.R. na spornom zemljištu, jasno je vidljivo da se istim samo utvrđuje koje su građevinske ... je određeno da zgrade, dijelovi zgrada i građevinska zemljišta koja su nacionalizirana tim Zakonom postaju društveno vlasništvo danom stupanja na snagu ... o nacionalizaciji utvrđuje koji su objekti nacionalizirani predmetnim zakonom.
Prema tome vlasništvo B.R. koji što i nije sporno je bio isključivi vlasnik spornih ... čl. 8. st. 2. Zakona o nacionalizaciji, imale značaj odluka deklaratornog (utvrđujućeg) karaktera jer je pravo vlasništva B.R. prestalo stupanjem na
„Prema stajalištu prvostupanjskog suda navedeno prvostupanjsko rješenje tužitelju je trebalo biti dostavljeno kako bi u žalbenom postupku mogao osporavati pravilnost utvrđenja prema kojem predmetni stan koristi bez valjanog pravnog osnova.
Kako međutim, tužitelj niti u žalbi niti tijekom prvostupanjskog upravnog spora nije osporio činjenicu da predmetni stan koristi bez valjane pravne, osnove presudom prvostupanjskog suda utvrđeno je da rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
„Naprotiv, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tužitelj trebao ishoditi prijavni list temeljem kojeg bi uknjižio svoje pravo vlasništva predmetne nekretnine koja bi u kupljenoj površini bila formirana u novu, točno određenu katastarsku česticu pri čemu valja nadodati da takvo stajalište ... određuju pravne odnose na zemljištu te granicama načina uporabe zemljišta.
Prema tome, iz gore citiranih odredbi je jasno vidljivo da se vlasništvo može ... , a ne opisno, kako to čini tužitelj u tužbi pledirajući uz to na utvrđenju samovlasništva dijela čkbr. ___/3 u površini od 80 m².
Da bi tužitelj u
„Naime, predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama vode se kao vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave zbog čega se za stjecanje vlasništva takvih nekretnina dosjelošću traži dvostruko vrijeme posjedovanja u odnosu na vrijeme posjedovanja iz čl. 159. st. 3. ZOV-a, dakle 40 godina. S obzirom da su predmetne nekretnine u zemljišne knjige upisane kao društveno vlasništvo ili vlasništvo Republike Hrvatske potrebno je utvrditi da li se vrijeme posjedovanja predmetnih nekretnina računa i za vrijeme dok su te nekretnine bile u režimu društvenog vlasništva, dakle
zahtjev tužiteljice utvrđenjevlasništva na točno određenom realnom dijelu sporne nekretnine koja je u suvlasništvu tuženih, u ovom sporu tuženi imaju ... na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, jer ne navodi u čemu je to bila pogreška državnih tijela kod upisa vlasništva i posjeda ... općoj upotrebi u vlasništvu RH i na njima se ne mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim tim Zakonom. Kako prvostupanjski sud navedenu
postavljenim tužbenim zahtjevom traži utvrđenje stjecanja prava vlasništva dijela čest. zgr. 530 zk.ul.1016 k.o. D., i to 86/794 dijela s kojim su neraskidivo ... proizlazi da se tužbenim zahtjevom ne može s uspjehom tražiti utvrđenje stjecanja prava vlasništva dijela građevinskog objekta i posebnog dijela zgrade (sobe ... „Predmet tužbenog zahtjeva je utvrđenja da je tužiteljica (su)vlasnica 86/794 dijela čest.zgr. 530 zk.ul. 1016 k.o. D., s kojim su neraskidivo ... , površine 8,30 m2; brojem 23, površine 1,96 m2; te prostorije označen brojem 24, površine 6,26 m2. Tužiteljica tvrdi da je vlasništvo spornih posebnih
stjecanje prava služnosti na zemljištu u društvenom vlasništvu, jer spisu priležeći dokazi iz posjedovnog lista nisu dostatni za takva utvrđenja. Ujedno ... služnosti provoza automobilom ostalo je neutvrđeno i neocijenjeno od strane suda prvog stupnja, kao i utvrđenja vezana za vrijeme početka i dovršetka dosjedanja. U konačnici spisu ne prileži ni izvadak iz zemljišne knjige kako u odnosu na vlasništvo tužiteljice tako i u odnosu na vlasništvo 1. tužene da bi ... zahtjev tužiteljice eventualno mogao biti usmjeren samo na trpljenje upisa njenog prava vlasništva u zemljišnim knjigama na nekretninama koje su predmet
u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave ... -I-6326/2011 od 7. veljače 2017.,"javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave" su sve one ceste koje se (prema ... ., to jest do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96 - dalje: ZV ).U smislu odredbe članka 131 stavak 7 ZC, odlučno je ... k.o. M.. Kod takvog sadržaja isprave o identifikaciji katastarskog i posjedovnog stanja na koju se tužiteljica pozivala, radi utvrđenja faktičnog
Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništavosti Ugovora o kupoprodaji zaključenog u Splitu dana 8. prosinca 1994. godine ... tužiteljice na utvrđenje ništavosti predmetnog ugovora, utvrđujući osnovom grafološkog vještačenja da je potpis tužiteljice na predmetnom ugovoru krivotvoren ... razloga za ništavost predmetnog ugovora na koje sud pazi po službenoj dužnosti.
Prije svega valja kazati da bi ugovor o prijenosu prava vlasništva ... pojavljuju tužiteljica i njeni roditelji, a s druge strane tuženici i u kojem se u preambuli polazi od utvrđenja postojanja duga tuženika pod 1) P.P. i pod 2
radi utvrđenja da je tuženik otpisao tužitelju iznos od 618.497,00 kn na ime zateznih kamata na temelju odluke Nadzornog odbora i zaključka uprave od 30. lipnja 1999. Prvostupanjski sud smatra da je predmetna tužba podnesena radi utvrđenja da postoji određena činjenica što u smislu odredbe članka 187. Zakona ... . lipnja 1999. godine“. Suprotno žalbenim navodima ovakav tužbeni zahtjev jest zahtjev za utvrđenje činjenice, a ne zahtjev za utvrđenje nepostojanja ... navodni tuženikov čin (otpust duga) utvrdi i dalje ostaje zahtjev za utvrđenje činjenice. Pogrešno je žaliteljevo pravno stajalište da se ovdje radi o tužbi
je prizemlje suvlasništvo pok. majke i oca, a da je potkrovlje, koje se nalazi iznad spornog kata, vlasništvo oca. U takvoj situaciji tužitelj nije mogao tražiti utvrđenje da je suvlasnik cijele kuće, dakle i onih dijelova kuće za koje ni sam ne smatra da su njegovo vlasništvo već je tužbeni zahtjev trebao postaviti na uspostavu etažnog vlasništva na način da se na određenom, dakle određenom posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo), utvrdi vlasništvo koje je povezano sa suvlasničkim dijelom nekretnine (čl. 53. u vezi s čl. 71. do 78. ZV-a). Kako tužitelj tako nije postupio već je tražio utvrđenje
da su tužitelj ali i prvo i drugo tuženice, temeljem sklopljene sudske nagodbe u predmetu istog suda br. P. __/92, stekli pravo vlasništva na tri ... . __/15 i __ /16 k.o. D. Stajalište prvostupanjskog suda da tim dijelom tužbenog zahtjeva tužitelj traži utvrđenje postojanja činjenica - pretpostavki za stjecanje prava vlasništva, pravilnim prihvaća i ovaj sud, a isto tako ovaj sud prihvaća stajalište prvostupanjskog suda da se takav zahtjev ne može tražiti deklaratornom tužbom. Valja naglasiti da je u konkretnom slučaju tužitelj podnio tužbu ali istovremeno traži i utvrđenje u ime prvo i drugo tuženica, kao i upis
„Također, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prigovor predlagateljice kao neosnovan. Naime, predlagateljica svojim prijedlogom traži da se izvrši uknjižba prava vlasništva na njezino ime, a na temelju Ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice od 7. lipnja 2016. godine. Prvostupanjski sud je odbio uknjižbu prava vlasništva iz razloga što podaci u zemljišnim knjigama ne odgovaraju podacima iz Ugovora o razvrgnuću ... utvrđenje proizlazi da se ovaj upis ne može dopustiti iz razloga što je iz zemljišne knjige vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu
vlasništva.
Isto tako, pravilno je utvrđenje suda prvog stupnja da ta isprava ne sadržava izjavu osobe u čiju korist je predbilježeno pravo vlasništva (D. B.) o tome da pristaje na brisanje predbilježbe prava vlasništva.“
... „Kako predlagateljica traži brisanje upisane predbilježbe prava vlasništva na svojem suvlasničkom dijelu nekretnina upisanih u zk.ul.br. __ k.o. S. za korist D. (B.) B. temeljem Sporazuma od 7. kolovoza 2006. godine o raskidu darovnog ugovora zaključenog 1. kolovoza 2006. godine ta privatna isprava
„Za utvrđenje da li je neko zemljište šuma ili šumsko zemljište i po ocjeni ovog suda jedino je mjerodavan podatak da li je predmetna nekretnina od ... osnovao Sabor Republike Hrvatske upravo radi obavljanja djelatnosti gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu kako to propisuje odredba ... snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama prema kojem su šume i šumsko zemljište u društvenom vlasništvu postale vlasništvo Republike Hrvatske, a ... iako se kao takva vodi u zemljišnim knjigama već se radi o građevinskom zemljištu koje je postalo vlasništvo predlagatelja s obzirom da se nalazi u
„Zbog toga ovaj sud glede pravnog puta tužiteljice za ostvarenje prava vlasništva na predmetnim nekretninama smatra potrebnim podnošenje najprije zahtjeva na utvrđenje suvlasništva i trpljenje temeljem odgovarajuće pravne osnove, ali u odnosu na sve upisane suvlasnike/sukorisnike predmetnih nekretnina ... realizacijom bi ista prestala postojati, te se uspostavilo pravo vlasništva na točno određenim dijelovima pojedinog vlasnika, kako to ispravno izlaže i prvostupanjski sud u razlozima presude. Tužiteljica tužbom nije zahtijevala priznanje prava vlasništva na suvlasničkom dijelu jednog od suvlasnika (sukorisnika
i utvrđeno je da je tužitelj stekao pravo vlasništva na spornoj čestici pravnim poslom - kupnjom i sudskom odlukom, dakle, po dva različita pravna osnova, dok se pravo vlasništva stječe odlukom suda ili po samom zakonu ili na temelju pravnog posla ili na drugi zakonom propisani način. Stoga je izreka presude kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je pravo vlasništva nekretnine stečeno na temelju pravnog posla i sudskom odlukom nerazumljiva, pa radi ... . ZPP-a.
U samom pak obrazloženju prvostupanjski sud utvrđuje da je tužitelj pravo vlasništva stekao ne temelju sudske odluke, a tužitelj kao pravnu
„Nadalje, a kako sud utvrđuje da je većina radova na nekretnini tuženih izvršena radi sanacije građevina u požaru koji je izbio 1995.g. te na eventualni dogovor stranaka glede ulaganja još 1990.g. tada, a obzirom na odredbu čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/06, 146/08, 38/09 i 153/09; dalje: ZV) kojom je propisano da se stjecanje, promjene ... primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka tih prava i njihovih pravnih učinaka, za eventualno utvrđenje opstojnosti stvarnopravnog zahtjeva
„Nižestupanjski sudovi temelje odluku na zaključku da kč.br. __/12 k.o. V. ne postoji, jer nije upisana ni u katastru niti u zemljišnim knjigama. Zbog toga smatraju da predmetna nekretnina ne može biti predmet prava vlasništva niti se može osnovano tražiti utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom.
Međutim, prije svega treba reći da je u ovom sporu predmet tužbenog zahtjeva nekretnina koja je opisana u ... prava vlasništva, pa nema uvjeta za preinaku.“
„Stajalište suda prema kojem je nadležnost upravnog tijela u postupcima utvrđenja prava vlasništva propisana isključivo odredbom članka 28. stavka 1. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije sadržano je u presudi ovog Suda broj: Usž-1862/16 od 22. rujna 2016., a razlozi na kojima se temelji presuda prvostupanjskog suda kao i žalbeni razlozi nisu doveli u sumnju pravilnost zauzetog stajališta“.
„Međutim, nema nikakvog pravnog uporišta, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud, da predlagateljica na osnovi presude kojom je Lj. V. odbijen s tužbenim zahtjevom radi utvrđenja prava vlasništva i izdavanja tabularne isprave traži ponovnu uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, već ista može prije svega zatražiti da joj se dostavi rješenje zemljišnoknjižnog odjela prvostupanjskog suda kojim je dozvoljena uknjižba prava vlasništva na ime Lj. V. kao osobi kojoj se sukladno čl.120. st.1. ZZK-a moralo dostaviti naprijed navedeno rješenje (s obzirom na navode iste da joj to rješenje nikada
prijamnik odjave, tužitelj je u postupku trebao dokazati da je tuženik vlasnik prijamnika, što po pravilnom utvrđenju suda nije dokazao, jer prijava prijamnika koja nije potpisana po tuženiku, iako je u njoj navedeno ime i prezime i adresa tuženika, nije dokaz vlasništva prijamnika, iz kojih razloga je
