„U konkretnom slučaju činjenični supstrat tužbe ukazuje da je tužiteljica iskoristila svoje ovlaštenje iz čl. 103. st. 6. ZV-a, da nakon ... navedenoj odredbi, koja propisuje da i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s time označi međa.
Tužiteljica usprkos navedenog postavlja isključivo vindikacijski zahtjev, podnosi pravu vlasničku tužbu (rei ... čl. 161. ZV-a jer sporna površina, ukoliko nije podnijeta u propisanom roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja kojim je sud uredio među tužba
„Treba navesti da se pravna doktrina i sudska praksa jednoznačno određuju prema značaju postupka uređenja međe, za odnose između susjeda, na način da ... postupku uređenja međe).
Tužitelj je u pokrenutom sporu radi utvrđenja prava vlasništva prijepora i predaju u posjed istog, ukoliko u istom želi uspjeti ... od osnova za stjecanje prava vlasništva u smislu odredbe čl. 114. st. 1. ZV-a.
U izvanparničnom postupku radi uređenja međe predmet spora je ... posjeduje, dugi niz godina, do linije svoje ograde, pa je sadržajem takve odluke ovdje tuženik zaštićen (ostvario je uspjeh u izvanparničnom predmetu uređenja
pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
Već je istaknuto da je u konkretnom slučaju tužitelj podnio pravu vlasničku tužbu u smislu odredbe čl ... „Valja istaći da su točni navodi suda prvoga stupnja da je u konkretnom slučaju tužitelj podnio pravu vlasničku tužbu sukladno odredbi čl. 161. ZV-a, pri čemu isti nije postavio zahtjev sukladno odredbi čl. 103. st. 6. ZV-a, a obzirom na pravomoćno rješenje o uređenju međe. Naime, prema odredbi čl. 103. st. 6. ZV-a i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se
„Slabo imovno stanje tužitelja kao niti bolest koju u tužbi navodi, ne dovode u pitanje zakonitost osporenog rješenja, radi čega je tužbu temeljem odredbe članka 42. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 53/91., 9/92. i 77/92.) kao neosnovanu valjalo odbiti jer osporenim rješenjem tuženog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja“.
“5. Neosnovano tuženik u žalbi ističe da je pobijanom presudom prekoračen tužbeni zahtjev, jer da je tužitelj potraživao isplatu iznosa od 91.234,11 kuna, dok je pobijanom presudom tužitelju dosuđen iznos od 92.234,21 kunu. Naime, točno je da je podneskom koji je predan na ročištu održanom 19. lipnja 2013. tužitelj uredio tužbeni zahtjev na način da je pored iznosa kojega je potraživao tužbom u visini od 29.220,23 kune, potraživao i daljnji iznos od 62.013,88 koji mu je zaplijenjen tijekom trajanja postupka, sve sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedini iznos od trenutka kada je izvršeno plaćanje
predlagateljica može od protustranke kao svog susjeda zahtijevati uređenje međe, pa su neosnovani i bespredmetni žalbeni navodi protustranke da predlagateljica nije ... složila predlagateljica. Među strankama nije došlo niti do sporazuma oko uređenja međe, pa je prvostupanjski sud pristupio uređenju međe prema posljednjem ... protustranke, odnosno njegovog oca pred puno godina uz činjenicu da i sama kaže da nikada nije podnosila tužbu za smetanje posjeda protiv protustranke, a isto
tužbu odbaciti (st. 3. iste odredbe).
Nije sporno da je u predmetu istog suda broj R1. __/08, koji se vodi između istih stranaka radi uređenja međe, predlagatelj na očevidu održanom dana 30. rujna 2008. g. proširio prijedlog za uređenje međe i na nekretnine stranaka koje su predmet prijedloga za uređenje međe ... „Prije svega valja navesti da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji uređuje načine uređenja međe (obnavljanja ili ispravljanja) ne sadrži ... prava ne uređuju određeno procesno pitanje na specifičan način.
Prema odredbi čl. 194. st. 1. ZPP-a parnica počinje teći dostavom tužbe tuženiku, a u
nije bilo mjesta ni osnove za pozivanje na uređenjetužbe. U situaciji kada je tužiteljima omogućeno postavljenje određenog tužbenog zahtjeva, a oni su ... “11. Tužiteljici su postavili manifestacijski zahtjev i zahtjev za plaćanje neutvrđenog iznosa novca koji će definirati kada se pribave podaci od tuženice. Radilo se o stupnjevitoj tužbi iz članka 186.b stavak 3. ZPP-a. Tom odredbom je propisano da se u sporovima u kojima se ne može postaviti određeni ... dužan dati odnosno koji se mogu smatrati zajedničkim za obje stranke, tužitelj može u tužbi istaknuti zahtjev kojim će tražiti od suda da tuženika osudi
temeljem članka 109. ZPP na uređenje i dopunu tužbe uz upozorenje o odbačaju tužbe, a tužitelj prema podacima sadržanim u spisu, kao ni dostupnim podacima ... uz žalbu priložio tužbu sa označenim datumom od dana 25. veljače 2022. godine, kao i preslik četiri potvrde o predaji preporučenih pošiljki pošti, sa ... podnesaka na koji bi se te potvrde odnosile, te ne navodeći kada bi bila točno predana dopunjena tužba, na koju se poziva u žalbi, putem preporučene pošiljke ... putem preporuke dana 25. studenog 2021. godine (tužba) i 1. travnja 2022. godine (žalba), ovaj drugostupanjski sud, ocjenjuje neosnovanom. 4. Kod takvog
„Preinaka tužbe isticanjem drugog zahtjeva uz postojeći sastoji se u izmijenjenom sadržaju tužbenog zahtjeva na način da se uz postojeći dodaje ... . ZPP-a i ovakvu promjenu podvrgava režimu preinake tužbe. Dakle, radi se o objektivnoj sukcesivnoj kumulaciji pa se za navedeno pored općih pravila o preinaci tužbe moraju primijeniti pravila i o dopustivosti objektivne kumulacije tužbenog zahtjeva, znači kumulativno moraju biti ispunjene pretpostavke za objektivnu preinaku tužbe i za objektivnu kumulaciju tužbenog zahtjeva iz čl. 188. st. 1. ZPP-a. Da bi ovakva vrsta preinake bila dopuštena potrebno je da osim
Budući da tužitelj, iako pozivan na uređenje i dopunu tužbe nije zahtjev uredio, to je osnovano sud tužbu odbacio.
"Tužbeni zahtjev je neodređen ako ... traži na zakonu osnovana, odnosno da li mu baš takvu zaštitu može pružiti. Ako se analizira tužba podnijeta 30. lipnja 1997. godine, naknadno proširena i dopunjena tijekom postupka, razvidno je da tužitelj traži sudsku zaštitu donošenjem rješenja, iako bi se prema činjeničnim navodima iz tužbe moglo naslutiti da bi tužitelj zapravo očekivao zaštitu sudskom presudom.
Iz sadržaja tužbe ne vidi se kakav zahtjev tužitelj želi ostvariti.
U tužbi se naime navodi
protustranke mogu primjenom odredbe članka 103. stavak 6. ZVDSP-a dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa. Odluka o uređenju međe ... dokazati u parnici i ako uspije s tužbom pravomoćnom presudom oborit će se predmnijeva o vlasništvu."
, jer u istom neprekidno živi već 39 godina (do podnošenja tužbe 21. g.), a u isti je uselila kao dijete sa svojim roditeljima i bratom, pa je i nakon što ... tuženice kao stranke (list 218 spisa). Iz iskaza Z.L. proizlazi da je tužiteljici ovaj prostor potreban radi uređenja reprezentativnog dijela prostora u
nesporno na temelju izjava samih stranaka da je predlagatelj protiv protustranke podnio tužbu zbog smetanja posjeda upravo ovog spornog dijela, sa kojom tužbom je pravomoćno odbijen, te je na taj način potvrđen miran posjed protustranke na tom dijelu nekretnine. 14. Stoga je pravilno sud prvog stupnja u ... članka i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti
18. siječnja 2022. podnesak pod nazivom Uređenjetužbe i ispravak, a zatim 24. siječnja 2022. podneskom zatražio produljenje roka za dostavu ispravka i dopune tužbe na daljnji rok od 60 dana radi angažiranja odvjetnika. Nakon toga je sud donio pobijano rješenje. 11. Ovaj sud nalazi kako je prvostupanjski ... „9. Prvostupanjski je sud zatim rješenjem od 10. siječnja 2022. vratio tužitelju tužbu radi ispravka te mu naložio u roku od osam dana od dostave prijepisa rješenja ispraviti tužbu na način da jasno i razumljivo navede određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima
mogućnost preinake. Naime, da bi se radilo o uređenjutužbe po provedenom vještačenju, onda bi tužitelj na temelju vještačkog nalaza definirao sobu za koju ... (NN 70/19) u kojoj bi tužitelj imao pravo na preinačenje tužbe do zaključenja glavne rasprave. 13. Nije sporno prema podacima u spisu da je punomoćnica ... razloge suđenja po preinačenoj tužbi koja preinaka je uslijedila nakon zaključenja prethodnog postupka. Prvostupanjski je sud pogrešno primijenio odredbu čl. 190. st 2. ZPP-a kad pobijanom toč. I. izreke presuđuje po preinačenom tužbenom zahtjevu i time prihvaća preinaku tužbe s ročišta 28. listopada 2021
“ Tužiteljica navedeno nije prigovarala u žalbi, ali obzirom da se radi o ključnom pitanju nagiba terena, te obzirom na to da je radi okolnosti na koje tužiteljica nje mogla utjecati, odnosno proširenjem ceste njen objekt približen rubu kolnika, te je prigovore iz tužbe potrebno razmotriti u ponovnom postupku. Stoga su prigovori tužiteljice osnovani“.
„Naime, valja prije svega navesti da tužitelj činjeničnim supstratom svoje tužbe determinira pravnu kvalifikaciju određenog spora. U konkretnom slučaju tužitelj je u smislu odredbe čl. 162. st. 1. ZV-a podnio tužbu radi predaju u posjed, kako navodi „uzurpiranog“ dijela svoje nekretnine, a i tužbu ... . 1. ZV-a – dokaz njegovog vlasništva.
U konkretnom slučaju tužitelj u potpunosti ignorira činjenicu što je u postupku uređenja međe između nekretnine ... vlasništvo do te međe a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
Razmatranjem rješenja o uređenju međe broj R1. __/99 od 16.10.2002.g. vidljivo je da je ista
„U konkretnom slučaju predlagatelj je, nakon što je prvo rješenje o uređenju međe ukinuto, povukao prijedlog za uređenje međe, dakle, prijedlog je povučen u procesnoj fazi u kojoj ne egzistira rješenje o uređenju međe (nakon donošenja meritorne odluke predlagatelj ne bi niti bio ovlašten na povlačenje prijedloga za uređenje međe, jer se, u ovom izvanparničnom predmetu supsidijarno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku (NN. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08 – dalje: ZPP), koji u čl. 193. st. 2. ZPP-a propisuje da se tužba može povući do zaključenja glavne rasprave, što znači da se
„Međutim, propustilo je ocijeniti, a imajući u vidu odredbu članka 6. stavak 1. (prijelazne i završne odredbe) Prostornog plana uređenja Grada O. da li su te odredbe Plana u suglasnosti s odredbom članka 5. točka 146. Prostornoga plana, kao plana šireg reda, na koju odredbu osnovano tužitelji u tužbi upiru“.
.
Što se tiče radova koje su tuženici izvršili, a koji se odnose na dograđivanje terase i uređenje kuhinje na terasi, svinjca i pušnice, prvostupanjski
"Tužitelj u tužbi traži da se utvrdi da vrijednost izvedenih radova uređenja poslovnog prostora tuženika u Zagrebu, Šeferova 10 iznosi DEM 87.474,10, te da se naloži tuženiku da naknadi parnične troškove tužitelju.
Prvostupanjskom presudom tužba je odbačena zbog nedostatka pravnog interesa ... ustao tužbom za utvrđenje, u kojoj traži da se utvrdi da vrijednost izvedenih radova uređenja poslovnog prostora iznosi DEM 87.474,10. Deklaratornom ... odbacio tužbu.
Protiv navedene presude tuženik je podnio žalbu iz svih žalbenih razloga po čl. 353. st. 1. ZPP-a.
Žalba tužitelja nije osnovana.
Nesporno
ovlasti GSKG je bio dužan spis povodom navedenog zahtjeva ukoliko nije bio riješen dostaviti Fondu. Obzirom na pravo za podnošenje tužbe sukladno odredbi ... odnosno iz kojih razloga nije sklopljen ugovor iz članka 24. ZON-a obzirom na prekluzivni rok za podnošenje tužbe iz članka 25. stavak 2. navedenog zakona ... utvrđeno. Osim navedenog sud će pozvati tužitelja na uređenje tužbenog zahtjeva iz razloga koji se navode u ovome rješenju te donijeti novu zakonitu odluku
Predmet tužbenog zahtjeva je zahtjev za isplatu preostalog dijela računa broj 45-2007 od 30. kolovoza 2007. za izradu idejne dokumentacije uređenja ... tuženikovog prigovora zastare, odnosno o neosnovanosti tužbenog zahtjeva. Tužiteljeva novčana tražbina za izradu idejne dokumentacije uređenja obalnog pojasa obale Mala Prižba-općina Blato dospjela je 8. rujna 2007. Na to upućuje sadržaj računa broj 45-2007 (str. 28. spisa). Prijedlog za ovrhu (tužba) podnesen ... pobijanog rješenja u dijelu kojim nije dopuštena preinaka tužbe: Tužitelj je tijekom postupka uz tužbeni zahtjev za isplatu neplaćenog dijela računa broj 45
zabatnom dijelu kuće tužitelja a u pogledu uređenja zelene površine između zabata kuće i ograde prema nalazu vještaka je utvrđeno, kako to pravilno obrazlaže
podnositelj kao tužitelj nije postupio po uputi suda kojim je pozvan na uređenjetužbe. Ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari. 2. Člankom 62 ... Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za rješavanje pretpostavki za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Mato Arlović, predsjednik Vijeća, te suci Mario Jelušić i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Božidar Viduka iz Osijeka, na sjednici održanoj 21. rujna 2021. jednoglasno je donio R J E Š E N J E Ustavna tužba se odbacuje. O b r a z l o ž e n j e 1. Podnositelj je podnio ustavnu
(tužitelja) na uređenjetužbe, označavanjem nasljednika umrlih tuženika, - dana 16. travnja 1998. sud je rješenjem tuženici I. V., nepoznatog boravišta ... pozivao podnositelja na uređenjetužbe (rješenja od 11. ožujka 1998. i 29. studenoga 2000.) te je rješenjem od 16. travnja 1998.godine jednoj od tuženica ... daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelj je dana 13. veljače 2004. godine podnio ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ... . podnositelj je podnio tužbu Općinskom sudu u Dubrovniku protiv tuženih S. V. i dr. radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, - do 5. studenoga 1997
. prosinca 2004. podnositelju ponovno dodijelio rok za uređenjetužbe na način da točno navede da li traži utvrđenje sastava ostavinske mase ili traži samo ... . svibnja 2005., 25. listopada 2005. i 14. prosinca 2005., u kojima je ponavljao svoje navode vezane za uređenjetužbe. Rješenjem ministrice pravosuđa od 29 ... 1. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/99. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je 28. studenoga 2005. ustavnu tužbu radi duljine ostavinskog i parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE
vještaka - mjernika, - očevid na licu mjesta je proveden 19. travnja 1985., te je rješenjem naloženo uređenjetužbe na način da budu obuhvaćeni svi knjižni ... obuhvatili i Općinu Split, - dopisom od 12. svibnja 1996. sud ponovo upozorava tužitelje na uređenjetužbe i na okolnost da nova tužba nije zaprimljena (iako u ... pridonijeli su duljini trajanja sudskog postupka višekratnim odbijanjem uređenjatužbe, kao i na način da su, po saznanju za smrt prvotuženika (srpanj 1991 ... : Ustavni zakon), podnositelji ustavne tužbe podnijeli su dana 10. ožujka 2003. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE
da je sud prvog stupnja pogrešno obvezao podnositelja na uređenjetužbe budući da je podnositelj u tijeku postupka naznačio tuženika i postavio ... stupnja pogrešno obvezao podnositelja na uređenjetužbe budući da je, prema utvrđenju drugostupanjskog suda, podnositelj u tijeku postupka naznačio tuženika ... 1. Podnositelj ustavne tužbe podnio je dana 4. lipnja 2003. godine, temeljem odredbe članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 49/02 - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), ustavnu tužbu zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku. Smatra da
razloga što podnositelj kao tužitelj nije postupio po uputi suda kojim je pozvan na uređenjetužbe, dok je u točki II. izreke odbačena podnositeljeva žalba ... Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za rješavanje pretpostavki za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Mato Arlović, predsjednik Vijeća, te suci Mario Jelušić i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Bruno Mladina iz Grohote, na sjednici održanoj 6. lipnja 2023. jednoglasno je donio R J E Š E N J E Ustavna tužba se odbacuje. O b r a z l o ž e n j e 1. Podnositelj je podnio ustavnu
1998. godine tužitelji su pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanim 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15 ... 1. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je 22. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine, podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu
1998. godine tužitelji su pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanim 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15 ... 1. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je 23. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine, podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu
1998. godine tužitelji su pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanima 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15 ... 1. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je dana 30. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv
1998. godine tužitelji su pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanim 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15 ... 1. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je dana 29. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv
1998. godine tužitelji su pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanim 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15 ... 1. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je dana 29. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv
1998. godine tužitelji su pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanim 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15 ... 1. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je dana 29. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine, podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu
uređenjetužbe. Na ročištima održanim 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15. rujna 2000. godine spis broj: IVP-216/95 je ... 1. Podnositelj ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je dana 29. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine podnositelj je s još 52 tužitelja podnio tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv J. - G. f. S. radi isplate
1998. godine tužitelji su pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanim 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15 ... 1. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je 27. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv
1998. godine tužitelji su pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanima 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15 ... 1. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je 28. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv
1998. godine tužitelji su pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanima 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15 ... 1. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je 28. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv
1998. godine, tužitelji su pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanim 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15 ... 1. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je 28. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv
pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanim 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15. rujna 2000. godine spis broj: IVP ... daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositeljica je podnijela 4. siječnja 2005. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv J. - G. f. S. radi ... sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana. 4. Svoju odluku
pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanim 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15. rujna 2000. godine spis broj: IVP ... daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositeljica je podnijela 22. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv J. - G. f. S. radi ... pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana. 4. Svoju
pozvani na uređenjetužbe. Na ročištima održanim 8. ožujka i 11. svibnja 1999. godine nisu izvođeni dokazi. Na ročištu 15. rujna 2000. godine spis broj: IVP ... daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositeljica je podnijela 27. prosinca 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 16. veljače 1995. godine podnositeljica je s još 52 tužitelja podnijela tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv J. - G. f. S. radi ... pravo sadržano je u odredbi članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka 63. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana. 4. Svoju
tužbe; - podneskom odvjetnika M. Đ., zatražen je rok za uređenjetužbe, te je dostavljena punomoć za zastupanje podnositeljice; - 12. srpnja 1994. godine ... U-IIIA-325/2003 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutim ustavnom tužbom S. P. iz ... tužba se usvaja. II. Općinski sud u Šibeniku dužan je donijeti presudu u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod brojem: P-1449/99 (prije broj: P-411/92
je ročište i pozvan je podnositelj na uređenjetužbe, označavanjem adrese tuženika; - dana 14. travnja 1998. sud je pozvao odvjetnicu C. C. iz Z. da ... 1. Podnositelj ustavne tužbe, temeljem članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je dana 20. svibnja 2002. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 22. prosinca 1993. godine podnositelj ustavne tužbe podnio je Općinskom sudu u Bjelovaru tužbu radi isplate 11.200,00 DEM protiv
i obvezama podnositeljice, rješenjem pozvao tužitelje na uređenjetužbe, te je održao tri (3) ročišta za glavnu raspravu na kojima je, između ostalog, odredio ... 1. Podnositeljica ustavne tužbe, na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je 11. listopada 2004. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Parnični postupak pokrenut je 16. veljače 1995. pred Općinskim sudom u Splitu, tužbom podnositeljice, kao jedne
rješenjem na uređenjetužbe s obzirom da su neki tuženici prestali postojati i radi usklađenja tužbenog zahtjeva s promjenom valute. Podnositelj je 4 ... daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelj je 14. studenoga 2005. podnio ustavnu tužbu smatrajući da mu je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka ... ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka 63. Ustavnog zakona, na temelju navoda ustavne tužbe, očitovanja ... tužbu Trgovačkom sudu u Splitu protiv tuženika D. S., D.-h. S., D.-c. S., D. - p. f. S., D.-i. S., D. - m. r. S., D.-t. S., D.-v. S., D. - r. k. D., D.-v
