2019. zauzeto shvaćanje da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe, i ovaj sud nalazi da ... dosjelosti, zbog čega je tužbeni zahtjev usvojio u cijelosti. 9. Žalitelji navode tek da su u katastru, kao posjednici dviju od predmetnih nekretnina, pored ... nadalje. Stoga, budući da je od tada pa do podnošenja tužbe u ovom predmetu 2009. godine, proteklo više od 20 godina, tužitelji su dosjelošću stekli cjelinu
nekretnini u ½ dijela od 16. studenog 2005. sve do sada. Zbog toga je prvostupanjski sud ocijenio da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na ... ) donio pobijanu presudu. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo ... vlasnikom te stvar. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a ... nekretnine (1/2 dijela dvojnog objekta), ne može istodobno steći vlasništvo dosjelošću u odnosu na cijelu nekretninu odnosno ne može biti vlasnik ½ idealnog
za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. "Naime, za stjecanje suvlasništva ne postoje posebni pravni osnovi (titulusi) različiti od onih temeljem kojih se ... vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano. Kada je u pitanju stjecanje prava vlasništva dosjelošću suvlasnici mogu biti samostalni posjednici u smislu članka 11. st. 1. ZV-a, pa to nije zapreka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, tim prije što tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na ... donesenih prije 06.04.1941. (NN 73/91), za stjecanje vlasništva temeljem dosjelosti, primijenio odredbe OGZ-a."
uvijek bio na snazi. Drugim riječima ESLJP smatra da je bitno je li došlo do stjecanja prava vlasništva na temelju zakona - dosjelošću ili ne i to u ... dosjelošću, uz tvrdnju da je to vlasništvo stečeno u navedenom periodu, ako su ispunjene ostale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i ako ... ukidanja, vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj ... . listopada 1991. ne uračunava u vrijeme dosjelosti glede nekretnina koje su bile u društvenom vlasništvu.ESLJP u obrazloženju odluka u predmetima Radomilja
dijela stekla dosjelošću. Pri tome ovaj sud u činjeničnim okolnostima konkretnog slučaja smatra da je dokazno poštenje posjeda tuženice, kao i vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću kroz izvanrednu dosjelost (čl. 159. st. 3. i čl. 160. st. 1. i 2. ZVDSP). Ovo jer je kuća tuženice, dakle i u ... to da stvar pripada otuđivatelju. Pri tome se kod ocjene je li stjecatelj bio u dobroj vjeri glede stjecanja prava vlasništva ili kojeg drugog stvarnog
. 356. ZPP-a, jer je sud prvog stupnja iz utvrđenih činjenica izveo pogrešan zaključak o ispunjenju zakonom propisanih pretpostavki za stjecanje tužiteljeva prava vlasništva dosjelošću na cijeloj predmetnoj nekretnini. Naime, u smislu odredbe čl. 159. ZVDSP, za stjecanje prava vlasništva nekretnine ... parnici sporno pitanje da li je tužitelj, posjedovanjem predmetne nekretnine kroz vrijeme duže od 30 godina, dosjelošću stekao pravo suvlasništva u ... . 4378/2 - pa slijedom navedenog zaključuje da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine u cijelosti, pozivajući se pri tome na
posjedu predmetnih poslovnih prostora. 18. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti ... „13. U smislu odredbe čl. 160. st. 2. ZVDSP-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. 14. Posjed je zakonit ako posjednik ... . ZVDSP-a stekla pravo vlasništva dosjelošću stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebno je da dokaže da je bila u kvalificiranom (zakonitom, istinitom
za utvrđenje vlasništva stečenog dosjelošću i upisa u zemljišnu knjigu te je potpuno jasno da o tim zahtjevima odlučuje sud sukladno čl. 3.st.2. Zakona
ispunjenjem zakonom propisanih pretpostavki, pa se za stjecanje vlasništva nekretnina na temelju zakona ne traži upis u zemljišne knjige.
Jedan od načina stjecanja vlasništva na temelju zakona je dosjelost (čl. 159. ZV-a). Budući da nasljednik u smislu čl. 128. st. 1. ZV-a stječe vlasništvo naslijeđenih ... „Tužitelj je u pravu kada tvrdi da, u situaciji kada prednici neke osobe steknu vlasništvo dosjelošću, nije nužan daljnji posjed njihovih pravnih ... nasljednika protekao zakonski rok dosjelosti na nekretninama, što znači da su postali vlasnici nekretnina bez obzira na to što nisu upisani u zemljišnim
„Konačno, tužena se neosnovano poziva na odredbu čl. 55. stav. 2. Zakona o šumama (pročišćeni tekst - "Narodne novine", broj 5/91), po kojoj se na šumama i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu ne može steći pravo vlasništva dosjelošću, jer je sud prvog stupnja utvrdio da je u konkretnom slučaju vrijeme potrebno za dosjelost proteklo do 6. travnja 1941. godine kada se po pravnim pravilima bivšeg OGZ moglo steći vlasništvo dosjelošću i na takvom zemljištu (istovjetno stajalište je zauzeto i u odluci Vrhovnog suda broj Rev-2905/19. od 13. srpnja 2000.).
da se u rok za stjecanjedosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991.g. bile u društvenom vlasništvu (što prijeporna nesporno jeste) kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću se ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.
... „Što se tiče drugog pravnog osnova na kojem tužiteljica tvrdi da je stekla pravo vlasništva prijepora a to je dosjelost, sud prvog stupnja također pozivajući se na relevantne materijalno pravne propise otklanja ispravno ovu mogućnost jer se na stvarima u društvenom vlasništvu dosjelošću nije moglo
Dakle, tužitelj je dužan je dokazati kao činjenicu da je stupio u posjed predmetne nekretnine i da je taj posjed trajao, zajedno s posjedom prednika, barem onoliko koliko je onodobni zakon predviđao trajanje posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, te ukoliko tužitelj ne uspije dokazati ... njegove smrti nije protekao rok za dosjelost po pravnom pravilu iz paragrafa broj 1468. OGZ-a od 30 godina, jer iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da ... /1992 - dalje: ZOVO ) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., pa tužitelj pravo vlasništva nije stekao dosjelošću niti prema odredbama OGZ-a, niti prema
„Također, valja navesti da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom i sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe (a koje pravno shvaćanje je zauzeo i Vrhovni sud na prvoj sjednici Građanskog odjela održanoj 14. veljače 2019.), dakle tužitelj je i u vrijeme podnošenja tužbe trebao biti pošten (savjestan posjednik), a što evidentno nije bio obzirom da je znao da je vlasnik predmetnog realnog dijela čkbr. __/2 - betonskog platoa upravo tuženik i da mu ne pripada pravo na posjed obzirom
stanarskog prava slijedom čega tužitelju nedostaje kvaliteta posjeda koju pretpostavlja institut stjecanja vlasništva putem dosjelosti (o tome da je istovjetno ... o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima tj. do 08. listopada 1991. od kada počinje teći vrijeme potrebno za dosjelost na nekretninama u društvenom vlasništvu pa se ni vrijeme proteklo do 08. listopada 1991. ne može uračunavati kao vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na
određenog realnog dijela nekretnina, jer u situaciji kada su tužitelji dosjelošću stekli vlasništvo točno određenog, realnog dijela nekretnine tada, s obzirom na pravni značaj prava vlasništva odnosno prava suvlasništva, ne mogu tražiti stjecanje suvlasništva na cijeloj nekretnini, već samo na realnom dijelu
osnovu za stjecanje prava vlasništva na spornoj nekretnini, jer je njihov posjed, a i posjed njihovih prednika bio nesavjestan, s obzirom da im nije mogla ostati nepoznata činjenica, a sukladno provedenim dokazima, da je vlasnik sporne nekretnine tuženik, a kako nesavjestan posjednik ne može dosjelošću steći
„Prije svega valja reći da tuženici u žalbi pogrešno navode da je tužba zasnovana na dva pravna osnova, na kupoprodaji i dosjelosti. Tužiteljica ne tvrdi da je vlasništvo stekla pravnim poslom već svoj tužbeni zahtjev o stjecanju prava vlasništva na predmetnim nekretninama temelji isključivo na pravnom institutu dosjelosti - posjedovanjem kroz vrijeme određeno zakonom, a pravni posao - kupoprodaju ističe samo kao valjani pravni temelj stupanja u posjed, čime dokazuje pravo na posjed odnosno zakonitost i istinitost svog posjeda jer isti nije stečen silom, potajno ili prijevarom. Tvrdnje tužiteljice
„Međutim, iako kroz vrijeme od 6. travnja 1941. do 8. listopada 1991. nije bilo moguće stjecanje prava vlasništva na nekretninama u društvenom vlasništvu dosjelošću, pravo vlasništva na zemljištu koje se je vodilo kao društveno vlasništvo moglo se steći dosjelošću ukoliko je uz ostale pretpostavke stjecanja prava vlasništva temeljem dosjelosti i vrijeme određeno zakonom, isteklo do 6. travnja 1941. po propisima koji su tada bili na snazi, tj. pravnim pravilima OGZ-a.“
posjeda takvih (kvalificiranih) posjednika u trajanju od deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (redovna dosjelost), kraj činjenice da se vrijeme potrebno za dosjelost u konkretnom slučaju računa od 2. srpnja 1976., to je za stjecanje vlasništva dosjelošću tužitelja kao samostalnih i kvalificiranih ... shvaćanju pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost ... „Kako je čl. 159. st. 4. ZV-a određeno da samostalni posjednici nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, vlasništvo dosjelošću stječu tek nakon
: ''Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati ... “Naime, prvostupanjski sud svoju odluku o odbijanju zahtjeva tužiteljica u odnosu na dio čest. zem. __/6 površine 1119 m2 temelji na shvaćanju da tužiteljičini prednici pravo vlasništva utužene nekretnine nisu mogli steći dosjelošću sukladno odredbama ZV i Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ... pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne
„Obzirom da kod dosjelosti kao instituta stjecanja prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju (animo domini) i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost, a koje činjenice je prvostupanjski sud i utvrdio, to su žalbeni navodi tuženice da je bilo potrebno utvrditi da li su prednici tužitelja prije upisa općenarodne imovine i Republike Hrvatske bili upisani u zemljišnim knjigama ocijenjeni neosnovanim.“
za stjecanje prava služnosti dosjelošću na poslužnoj nekretnini. Za osnivanje stvarne služnosti dosjelošću odlučno je da posjednik povlasne nekretnine (a ne samo ... „Za osnivanje stvarne služnosti na temelju zakona dosjelošću potrebno je da budu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 229. st. 1. i 2. ZV-a, odnosno da posjednik povlasne nekretnine izvršava faktični, pošteni i istiniti posjed ovlasti koje čine sadržaj prava stvarne služnosti na poslužnoj ... sud je pogrešno zaključio da se u rok za stjecanje prava stvarne služnosti može računati samo razdoblje nakon što se tužitelj uknjižio kao vlasnik
. početkom 40-tih godina prošlog stoljeća.
U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468. OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez ... tužitelja primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493. OGZ-a, koji rok je počeo teći 1931. g., a vrijeme dosjelosti isteklo je krajem 1961. g.“
„Također, valja navesti da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom i sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe (a koje pravno shvaćanje je zauzeo i Vrhovni sud na prvoj sjednici Građanskog odjela održanoj 14. veljače 2019.), dakle tužiteljica je i u vrijeme podnošenja tužbe trebala biti poštena (savjesna posjednica), a što evidentno nije bila obzirom da je znala da je vlasnik predmetnog stana upravo tuženik i da joj ne pripada pravo na posjed obzirom da je i u prethodnom postupku
da je nekretnina stečena 1965. godine za vrijeme važenja OGZ-a, a rok za izvanrednu dosjelost od 20 godina istekao je 1985. godine, nakon stupanja na ... zakon primjenjuje na rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegovog stupanja na snagu obzirom da do tog trenutka u konkretnom slučaju rok za dosjelost još nije istekao. Prema odredbi čl. 28. st. 4. ZOVO-a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Kako su tužitelji, odnosno njihovi pravni prednici svakako bili savjesni posjednici spornih nekretnina
„Naprijed iznesene činjenice na kojima tužiteljice temelje tužbeni zahtjev za utvrđenje njihovog prava vlasništva dosjelošću također su suprotne tužbenom zahtjevu kojim traže utvrđenje prava vlasništva u određenom suvlasničkom omjeru jer u koliko je jedna osoba vlasnik točno određenog dijela neke ... (vlasnice) idealnog dijela cijelih nekretnina. U konkretnom slučaju tužiteljice i tvrde da su stekle vlasništvo dosjelošću točno određenog realnog dijela nekretnina što znači da na ostalom dijelu nekretnina nisu mogle steći pravo su(vlasništva) dosjelošću jer se dosjelošću ne može niti steći više nego se
Republike Hrvatske, Radomilja i dr. protiv Republike Hrvatske i Gashi protiv Republike Hrvatske, u rok za stjecanje vlasništva dosjelošću treba računati ... suda RH u odlukama Rev-291/14 od 17. travnja 2018. i Rev-1480/2016. od 5. studenog 2019. koje glasi: "Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne ... počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske
„Da se razdoblje od 1941. do 8. listopada 1991. ne računa u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu izrazio je pravno stajalište Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju broj Rev-951/2014-2 od 19. rujna 2018. pozivajući se na više odluka Ustavnog suda ... . siječnja 1997. do 17. studenog 1999. stekao pravo vlasništva dosjelošću, valja istaći da odluke u predmetu Jakeljić protiv Hrvatske i Radomilja protiv ... sporu u kojem je tužitelj tužbu podnio 2015. te niti u tom trenutku nije imao ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva.“
upisano suvlasništvo tuženika, a za koje su tužitelji tvrdili da su suvlasništvo stekli dosjelošću. Međutim, u slučaju kada su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dijela nekretnine dosjelošću, ne može se tražiti utvrđenje prava suvlasništva razmjerno utvrđenom omjeru u odnosu na cijelu
pitanja: " - da li je vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvari u vlasništvu Grada Zagreba u skladu s odredbama čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prekinuto podnošenjem tužbe tužitelja u ovom predmetu, ili je procjenu stjecanja prava vlasništva dosjelošću ... za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, zbog čega je preinačio prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev. Na osnovu izloženih utvrđenih odlučnih činjenica ... . veljače 2019. zauzeto je pravno shvaćanje da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti
, 141/06, 146/08 i 38/09 – dalje: ZV-a) „dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću ... nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe se dosjelošću u vlasništvu protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 2.), dok „samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 3 ... i zakoniti posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom st
„Prvostupanjski sud je prilikom presuđenja o tužbenom zahtjevu tužitelja pogrešno primijenio materijalno pravo. Budući da je utvrđeno da su se prednici tužitelja protivili korištenju puta, sukladno gore citiranoj odredbi čl. 54. st. 1. ZOVO-a Republika Hrvatska nije mogla steći stvarnu služnost jer je i verbalno protivljenje ostvarivanju služnosti dovoljno da vlasnik povlasnog dobra ne može steći stvarnu služnost dosjelošću.“
„Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune (zakonom određene ... ).
Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba ranije važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO), kao i u smislu odredaba sada ... potrebnog za stjecanje prava dosjelošću. Za redovnu dosjelost sjtecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO potreban je ... koji je zakonit, istinit i pošten, te protek vremena od 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
Za izvanrednu dosjeloststjecanja prava
o poljoprivrednom zemljištu stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.
Međutim, što se tiče sjecanja prava vlasništva temeljem dosjelosti, a kada je sud uz ... toga roka prosuđuje primjenom odredbe čl. 28. ZOVO-a. To stoga što, iako je točno da je u vrijeme početka tijeka roka za dosjelost (08.10.91.g.) bio na snazi Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima, ali međutim, završetak tijeka roka za dosjelost (bez obzira da se isti utvrđivao kao redovna ili izvanredna dosjelost) završava za vrijeme važenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (koji je stupio na snagu 01. siječnja 1997.g.), pa sukladno
„Da bi se vlasništvo moglo steći dosjelošću, mora između ostaloga biti ispunjenja pretpostavka savjesnosti (poštenja) posjeda i to kako po odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( čl. 159. - „Narodne novine“, br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 ... dosjelošću stekao vlasništvo predmetne nekretnine. Nesavjesni posjednik kakav je bio tužitelj ne može dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnina bez obzira ... suda da tužitelj nije stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama na temelju dosjelosti.“
“ broj 91/96) u članku 388. stavak 4. bilo propisano da se u rok za stjecanjedosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u dru štvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Na tragu ove odredbe je ... 4. kojim je propisano da se u rok za stjecanjedosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja prije toga dana.
Sukladno odredbi članka 159. stavak 4. ZV-a
“11. Navedeni sadržaj Sporazuma ukazuje da su protustranke u toj ispravi priznale da su predlagatelji stvarni vlasnici predmetne nekretnine te da su to pravo stekli dosjelošću. Dosjelost prava vlasništva je stjecanje tog prava neprekidnim izvršavanjem njegovog sadržaja kroz zakonom određeno vrijeme ... ). Dosjelost pretvara faktičnu vlast u pravnu, posjed u subjektivno pravo. Posjednik izravno-originarno, na temelju zakona, stječe ono što je do tada posjedovao ... da iz predmetnog Sporazuma nije vidljiv pravni temelj stjecanja prava koje je predmet upisa.“
utvrđenje u odnosu na protutužbeni zahtjev, sud je stajališta da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću dijela grč. 3./5 upisane ... stjecanja prava vlasništva - izvanrednu dosjelost budući od 27. siječnja 2003. nema ni savjesnosti posjeda budući su tuženici od tada morali znati da im ... pretpostavka iz članka 229. stavka 1. ZV-a kojom je propisano da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio, ali da se ne može steći dosjelošću
korist njegove nekretnine čkbr. __/5 dosjelošću stečeno pravo stvarne služnosti prolaza i provoza, odnosno pravo stvarne služnosti staze i pravo kolnika
“Naime, u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine u članku 388. stavak 4. propisivao je da se u rok za stjecanjedosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije ... izjednačenih pravnih osoba, tada je za stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošteni posjed 40 godina. Prema tome prvostupanjski sud nije uopće utvrđivao činjenice da li postoje pretpostavke za stjecanje prava
pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, budući da je predmetna nekretnina u samostalnom, poštenom tužiteljevom posjedu više od 40 godina. Pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti, u konkretnom slučaju savjesnost posjeda.“
„Naime, s obzirom da je tužena Republika Hrvatska osporila tužitelju pravo vlasništva već u odgovoru na zahtjev na mirno rješenje spora od 11. srpnja 2012. godine, kao i tijekom ovog postupka, koji je započeo 14. kolovoza 2012. godine, tužitelju rok za dosjelost ne može teći tijekom trajanja ovog ... imati valjani pravni temelj stjecanja posjeda od zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovog prednika. Obzirom da je tijekom ostavinskog postupka iza pok. oca ... posjednik, a ne i vlasnik, to rješenje o nasljeđivanju nije valjana pravna osnova za stjecanja prava vlasništva, već ukazuje samo na poštenje posjeda, koje
. Stoga se ne može smatrati niti da je takav posjed bio pošten u smislu stjecanja prava vlasništva dosjelošću, jer je tužitelj, upravo temeljem ugovora ... „18. U odnosu na žalbene navode, kojim tužitelj tvrdi da je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću temeljem odredbi članka 159. stavaka 1., 2. i 4. ZVDSP-a, prvostupanjski se sud pravilno poziva na nespornu činjenicu da je tužitelj kao zakupoprimac s tuženikom kao zakupodavcem zaključio niz ugovora o zakupu predmetne nekretnine počevši od 1996., kada je tuženik upisao vlasništvo na spornim nekretninama u zemljišnim knjigama, pri čemu posljednji
pošteni posjednici, odnosno bili su svjesni da koriste tuđe nekretnine. Poštenje posjeda je bitna pretpostavka bilo kojeg načina stjecanja prava vlasništva dosjelošću i bez postojanja iste niti po kojem propisu se nije moglo steći pravo vlasništva bez obzira na trajanje posjeda (pa tako presuda Vrhovnog suda
kada je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini tužene, budući se posjed tužitelja ne može smatrati zakonitim ... , slijedom čega, u smislu čl. 390. a. ZV-a, nisu niti ispunjeni uvjeti za stjecanje vlasništva od strane tužitelja na predmetnoj nekretnini. Prema odredbi čl ... i raspolaganja društvenog poduzeća, koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva, čija je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom ... pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo tu stvar protjekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protjekom 10 godina
stjecanjadosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana ... posjeda) za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Međutim, imajući u vidu razloge i suštinu njenog ukidanja, navedeni pravni učinci ne mogu se priznati u ... pravo vlasništva nije moglo steći dosjelošću, kao niti prema Općem građanskom zakoniku (OGZ-u), međutim donošenjem Zakona o preuzimanju Zakona osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91), stavljena je izvan snage odredba čl. 29. ZOVO, koja nije dopuštala stjecanje vlasništva na nekretninama u
poglavito s obzirom na ocjenu savjesnosti tužitelja u posjedovanju. Naime, za stjecanje prava vlasništva tzv. izvanrednom dosjelošću potrebna je barem ... pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na originaran način, izvanrednom dosjelošću budući nema dokaza za savjesnost posjedovanja. Iz provedenih dokaza ne ... valjani titulus ili naslov stjecanja, institut, ako nije pribavljen silom, potajice, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja i pošten, ako posjednik, kad ga ... kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova odnosno da ne zna, niti može znati da ne bi bila njegova. 7. Po ocjeni ovog suda iz
) koji je propisao da u rok za stjecanjedosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopad 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih ... stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme ... 40 godina savjesnog posjedovanja koje vrijeme je potrebno za stjecanjedosjelošću, paragraf 1472. OGZ; to su ostvareni uvjeti za stjecanje prava ... broj: 53/91 i 92/94, dalje ZOVO) na nekretninama u društvenom vlasništvu nije se moglo steći vlasništvo dosjelošću. Ovaj propis je ukinut 08. listopada
vlasništva dosjelošću (članak 388. stavak 1., 2. i 3. ZV-a). U pogledu rokova koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, a počeli ... nekretnine, silom , potajno ili na zamolbu do opoziva. Dakle, novina za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću u odnosu na ZOVO-a jest savjesnost i zakonitost posjeda za razliku od odredbe članku 54. stavka 1. ZOVO-a prema kojoj se za stjecanje prava stvarne služnosti nekretnina dosjelošću zahtjeva tek ... „Naime, pri utvrđivanju je li se pravo služnosti steklo dosjelošću, potrebno je raspraviti i utvrditi kada je dosjedanje započelo odnosno kada su se
