nastavku teksta: ZOO). Drugostupanjski sud je u cijelosti prihvatio utvrđenja suda prvog stupnja o stjecanjubezosnove zaključivši da je sporno plaćanje
iznosa ni po osnovustjecanjabezosnove propisani odredbom čl. 210. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91., 73/91., 3/94., 7/96. i 112/99. – dalje: ZOO).
Čak i u slučaju da je tuženica ugovorila naknadu od naručitelja razminiranja nije riječ o stjecanjubezosnove na štetu tužitelja ... osoba. Stoga se ne radi o stjecanjubezosnove na strani tuženice.“
... . Zbog toga se nije ostvario ni revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi odredbe čl. 186. st. 3. ZPP-a
novca dobivenog prodajom te imovine, tj. i onog koji bi pripao tužiteljici, tuženik je stekao bez pravne osnove, jer je tim danom imovina tužiteljice prešla u imovinu tuženika, a taj prijelaz nema pravne osnove u pravnom poslu ili zakonu, kako je to propisano odredbom čl. 210. st. 1. Zakona o obveznim
i Revx-124/2008, a u kojim odlukama je zauzeto shvaćanje da bez obzira na koji je od zakonom predviđenih načina ugovor o zakupu prestao, da se na međusobne odnose stranaka koji su nastali u vrijeme izvršavanja ugovora primjenjuju odredbe o stjecanjubezosnove, kao i opći zastarni rok od 5. godina. Naime, na međusobne odnose stranaka koji su nastali nakon prestanka ugovora o zakupu primjenjuju se pravila o stjecanjubezosnove, pri čemu za potraživanja s osnova
osnovanosti zahtjeva za isplatom kamata je također propisano da je stjecatelj dužan vratiti primljeno po osnovi koja je otpala odlukom o prihvaćanju izvanrednog ... smatra nepoštenim od trenutka dostave odluke o prihvaćanju izvanrednog pravnog lijeka i dužan je vratiti primljeno na osnovi koja je otpala s kamatama od ... vrijeme prijenosa tog novca postojala valjana osnova za prijenos te imovine, a to je pravomoćna presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P ... građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1206/10 od 22. siječnja 2013. otpala je osnova po kojoj je u imovinu tuženika prešla imovina tužitelja pa je stoga
konkretne sanacije, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti za vraćanje stečenog bezosnove u smislu odredbe čl. 1111. ZOO-a...“
... sanaciji klizišta R. u ukupnom iznosu od 1.212.140,35 kn. Na tako utvrđeno činjenično stanje je pravilno sud prvog stupnja zaključio da pogrešno tužitelj smatra da je time došlo do stjecanjabezosnove na strani tuženika. Odredbom čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08. i 78/15.; dalje: ZOO) propisano je da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom
„ 11. Saznanjem tuženika za revizijsku odluku kojom su u dijelu ukinute nižestupanjske presude otpala je pravna osnova za prijelaz imovine tužiteljica u imovinu tuženika te je ujedno i prestala savjesnost tuženika. Od tog trenutka je tuženik postao nesavjesni (nepošteni) stjecatelj, pa je od tada u ... . 1111. st. 3. ZOO-a, s pripadajućim zateznim kamatama od 23. siječnja 2020., s obzirom na to da obveza vraćanja odnosno nadoknada vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja je kasnije otpala, a što je u konkretnom slučaju nastalo donošenjem odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske
. stavku 2. ZOO-a, pod prijelazom imovine razumijeva i stjecanje koristi izvršenom radnjom, no da u konkretnom slučaju tuženik nije stekao nikakvu korist
u tome da se ne može raditi o stjecanjubezosnove, budući da je tužitelj utuženi iznos platio dobrovoljno, izvansudskim sporazumom. 18. Kod takvog stanja stvari, prvostupanjski sud je pravilno odlučio naložiti tuženiku vratiti tužitelju ono što je od njega stekao bezosnove...“
... osnova tužiteljeve obveze. Time je nastala tuženikova obveza vraćanja uplaćenog mu iznosa i to upravo zato što je on to primio po pravnoj osnovi koja je kasnije otpala. U takvoj situaciji, činjenica je li isplata tog iznosa po ranije postojećoj pravnoj osnovi (pravomoćnoj i ovršnoj presudi) koja je sad
. 1.8. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud utvrdio da na strani tuženika nije došlo do stjecanjabezosnove iz članka 1111. ZOO-a, zbog čega je ... dužnici u odnosu na obvezu vraćanja onoga što je primljeno temeljem osnove koja je otpala, u smislu odredbe članka 1111. u vezi članka 43. stavka 1. ZOO-a. 13. U vezi s tim, prvostupanjski sud pravilno ukazuje na opće pretpostavke stjecanjabezosnove iz članka 1111. ZOO-a, a to su povećanje imovine na jednoj strani, smanjenje imovine na drugoj strani, postojanje uzročne veze te nepostojanje pravne osnove, te da, u ovom slučaju, tužitelj nije dokazao da
„Obzirom da je osnovna posljedica ništetnosti ugovora, sukladno čl. 323. st. 1. ZOO-a, to da je svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve što je primila na temelju takvog ugovora, odnosno dati odgovarajuću naknadu u novcu, ukoliko vraćanje nije moguće ili se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, to se i zahtjev za vraćanje primljenog po osnovi ništetne ugovorne odredbe smatra zahtjevom za vraćanje stečenog bezosnove (čl. 1111. ZOO ... ne i u parnicama u kojima je istaknut zahtjev za vraćanje stečenog bezosnove. Naime, po stavu ovog suda svrha odredbi čl. 118. ZZP/14 odnosno čl. 138
cijeni vode namijenjene za ljudsku potrošnju iako se radilo o vodi koja tome nije udovoljavala, pa time smatra da je imovina tuženika uvećana a njezina umanjena bez pravnog osnova (u visini razlike cijene vode). Zahtjev tužiteljice valja pravno okvalificirati kao potraživanje s osnovastjecanjabezosnove, a ne s osnova naknade štete kako smatra prvostupanjski sud, za čiju osnovanost nije od utjecaja da li je tuženik počinio kazneno djelo protiv zdravlja
u utuženom razdoblju isključivo tužitelj plaćao rate kredita, to on prema pravilima o stjecanjubezosnove ima pravo na povrat isplaćenih rata kredita ... primijenjeno.
Stav je ovog suda da je na strani tuženice došlo do stjecanjabezosnove, jer je postala suvlasnica stana koji je kupljen sredstvima kredita, a ... ½ dijela, te da od prestanka bračne zajednice kredit otplaćuje isključivo on sa svojim sredstvima.
Na taj je način kod tuženice došlo do stjecanjabezosnove, jer je suvlasnica stana u ½ dijela, a ne otplaćuje kredit (kojim kreditom je kupljen stan).
U ovom slučaju stranke su u jednakim dijelovima
„Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na institutu stjecanjabezosnove u smislu odredbe čl. 1111. st.1. ZOO-a kojim je normirano da kada dio imovine jedne osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ... odredbe čl. 1114. ZOO-a ne može zahtijevati povrat onoga što je dano. Dakle radi se na strani tuženika o stjecanju na temelju osnove koja je kasnije otpala ... vrijednosti nastaje i kada se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala (st.3.). Utuženi iznos tuženiku je isplaćen na
utemeljena na utvrđenju bespravnog tuženikovog korištenja predmetnog stana kojim raspolaže tužiteljica.
Prema tome, osnovano tužiteljica u žalbi navodi da predmetni odnos treba tretirati po pravilima stjecanjabezosnove, utemeljenom na odredbi čl. 1111. st. 1 i 2 ZOO-a, obzirom da je tuženik nastavio koristiti predmetni stan i nakon što mu je pravomoćnom sudskom odlukom naloženo iseljenje iz tog stana, pri čemu, u smislu čl. 1115. ZOO-a tužiteljica ima pravo na povrat stečenog bezosnove, a stečeno odgovara visini tržišne cijene zakupnine za taj stan, uz što postoji obveza na isplatu zakonske zatezne kamate na
., kčbr. __, kao i da joj plate iznose na ime imovinske koristi zbog posjedovanja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu tužiteljice bez valjane pravne osnove u visini početne cijene zakupnine za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na području k.o. R..
Tužiteljica traži da joj drugotuženik plati iznos od 1.478,88 kn na ime imovinske koristi zbog posjedovanja poljoprivrednog zemljišta u njenom vlasništvu bez valjane pravne osnove ... o obveznim odnosima (NN br. 53/91; 73/91; 111/93; 3/94; 7/96; 91/96; 112/99 i 88/01; dalje: ZOO/91), dakle, na odredbe u kojima je normirano stjecanjebez
odredba čl. 219. ZOO-a u konkretnom slučaju, tada bi bilo potrebno da tuženici koriste stan u vlasništvu tužiteljice, bez pravnog osnova. U tom pravcu se ... predmetnog stana nesporno plaćala najamninu vlasniku stana - Republici Hrvatskoj. Osim toga, sud prvog stupnja je smetnuo s uma da je tuženica ušla u stan na temelju valjane pravne osnove - rješenja o privremenom korištenju stana, sukladno Zakonu o privremenom korištenju stanova (NN br. 66/91), pa ista u stan
„Prvostupanjski sud smatra da se radi o stjecanjubezosnove jer je dio imovine tužitelja prešao u imovinu tuženika, a taj prijelaz nije imao osnove ... električne energije koji su bili na snazi u vrijeme nastanka obvezno pravnog odnosa između stranaka, pa se ne može smatrati da je dio imovine tužitelja prešao u imovinu tuženika bez pravne osnove.
Iz iskaza tužitelja proizlazi da je vršio uplate na temelju računa i sporazuma sklopljenih s tuženikom iako je ... ranije važećeg ZOO), pa je prvostupanjski sud, bez obzira na razloge navedene u obrazloženju presude, osnovano udovoljio tužbenom zahtjevu tužitelja.“
poslovima. Tužitelj je, kako to navodi i u žalbi, podneskom od 16. rujna 2004.g. izmijenio pravnuosnovu tužbenog zahtjeva, zahtijevajući isplatu utuženog iznosa s osnovestjecanjabezosnove, odnosno neosnovanog bogaćenja, da bi podneskom zaprimljenim 13. srpnja 2005. g. tužitelj postavio zahtjev za isplatu ... (eventualni zahtjev) za isplatu iznosa od 49.407,74 kn s osnovestjecanjabezosnove, odnosno naknade štete, a na ime razlike između plaće protueksplozijskog ... tužitelj pravno ocijenio sporni pravni odnos naveden u tužbi. Naime, činjenična osnovatužbenog zahtjeva tužitelja ne ukazuje niti na stjecanjebezosnove na
„Stjecanjebezosnove predstavlja poseban obveznopravni odnos iz čl. 210. ZOO-a, koji ima svoju pravnuosnovu u prijelazu imovine jedne osobe bez ... ničim opravdan, jer pravna osnova, kao što je to navedeno, ne postoji. Imajući, dakle, u vidu navedenu odredbu, mora se zaključiti da stjecanjebezosnove ... stjecatelj tu imovinu dužan vratiti. Prema tome, da bi se uopće moglo govoriti o stjecanjubezosnove, mora biti ispunjena pretpostavka da je dio imovine jedne ... je da se u konkretnom slučaju ne radi o stjecanjubezosnove i da tužitelju ne pripada pravo na isplatu utuženih iznosa po osnovistjecanjabezosnove
„Međutim, kako je prvostupanjski sud naložio tuženiku isplatu utuženog iznosa temeljem odredbe čl. 1111. ZOO-a, valja kratko navesti da Zakon o posredovanju niti u jednoj svojoj odredbi ne upućuje na primjenu općih propisa obveznog prava, već odredba čl. 61. st. 1. tog Zakona uređuje dužnost nezaposlene osobe kojoj je na teret Zavoda izvršena isplata ili je ostvarila neka primanja na koja nije imala pravo da vrati primljene iznose, zbog čega nije bilo osnove za primjenu općih propisa obveznog prava, konkretno odredbe čl. 1111. ZOO-a. Prema tome, iako prvostupanjski sud pobijanu presudu pogrešno temelji
tužitelji tražili vraćanje u suposjed nekretnine, a to nisu, pa ne postoji pravna osnova koja bi tužitelja ovlastila da od tuženice traže naknadu za suposjed
strani primljenog na temelju ništetne odredbe jer je došlo do povrede propisa zaštite potrošača pa je pravni stav ovog suda da se zahtjev za vraćanje primljenog po osnovi ništetne ugovorne odredbe smatra zahtjevom za vraćanje stečenog bezosnove (čl. 1111. ZOO).
Prema odredbi čl. 138a. ZZP/07 odluka kojom
primljenog na temelju ništetne odredbe jer je došlo do povrede propisa zaštite potrošača pa je pravni stav ovog suda da se zahtjev za vraćanje primljenog po osnovi ništetne ugovorne odredbe smatra zahtjevom za vraćanje stečenog bezosnove (čl. 1111. ZOO).“
izvanrednog pravnog lijeka (u konkretnom slučaju - revizije) i dužan je vratiti primljeno na osnovi koja je otpala s kamatom od trenutka kada je postao nepošten pa kako je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske ukinuta pravomoćna presuda na osnovu koje je predniku tuženih izvršena sada utužena isplata to ... „Polazeći od činjeničnog osnova predmetne tužbe kojom tužiteljica potražuje povrat isplaćenog temeljem ukinute sudske presude, od odredbe čl. 1117 ... pretpostavke za vraćanje stečenog bezosnova (u slučaju neosnovano plaćenih iznosa na ime naknade štete zbog ozljeda tijela i narušenje zdravlja ako je isplata
djeci svakome u ¼ dijela, ne utječe na njegovu obvezu plaćanja stečenog bezosnove.“
... , jer je suvlasnica nekretnine bila njegova supruga A. H. u ½ dijela. Ove žalbene tvrdnje tuženika nisu osnovane iz razloga što je tuženik u vrijeme ulaganja bio samovlasnik nekretnine pa je on bezosnove stekao dio imovine tužitelja zbog izvršenih radova na nekretnini, a tijekom ovog postupka tuženik
suvlasničkih dijelova) nema osnova niti u pravnom poslu niti u zakonu, slijedom čega imaju pravo na naknadu s naslova stjecanjabezosnove, u smislu čl. 210 ... . Naime, uporaba tuđe stvari u svoju korist predstavlja jedan od oblika stjecanjabezosnove, a u tom slučaju onaj koji je tuđu stvar upotrijebio u svoju ... . kao i iz činjenice da tuženik bez ikakve osnove koristi i suvlasničke dijelove tužitelja, proizlazi pravo tužitelja na naknadu za korištenje suvlasničkih dijelova njihove stvari, bez pravne osnove, obzirom da tuženik predmetni peradarnik koristi u privredne svrhe, te, na osnovu korištenja tužiteljskih
nije imala pravo, vratiti primljene iznose, odnosno nadoknaditi učinjene izdatke samo ukoliko su ispunjene i ostale pretpostavke određene tim odredbama, nije bilo osnove za primjenu općih propisa obveznog prava, konkretno čl.1111. st.3. ZOO-a.“
„Dakle, da bi se radilo o primjeni instituta stjecanjabezosnove moraju biti ispunjene pretpostavke i to - povećanje imovine na strani tuženice, umanjenje imovine na strani tužitelja, postojanje uzročne veze između povećanja i umanjenja imovine, nepostojanje osnove u nekom pravnom poslu i sl. npr. odluci suda, zakonu i sl. i ne smije se raditi o štetnoj radnji jer u tom slučaju postoji odgovornost za štetu.
Tužitelj nije osporio niti navode tuženice ... povećana imovina tuženice, pa se dodatno i iz tog razloga ne može raditi o ostvarenim pretpostavkama za isplatu s osnovastjecanjabezosnove.“
odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala.
Iz toga je sud prvog stupnja pravilno zaključio da je u konkretnom slučaju pravna osnova za stjecanje iznosa od 20.857,45 kn kod tuženika kasnije otpala, budući je rješenje o ovrsi ukinuto, pa da dolazi do primjene odredba čl. 210. st. 3. ZOO-a. Prema odredbi čl. 214. ZOO-a, kad se vraća ono što je stečeno bezosnove, moraju se ... . ZOO-a od dana podnošenja zahtjeva sudu za vraćanje stečenog bezosnove, dakle od 11. rujna 2006. godine.“
„Zaključak je suda prvog stupnja da je tuženica stekla bezosnove iznos od 16.371,96 kn i da je na temelju čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima ... isplaćeni iznos od dana kada je isplaćen. Tuženica u žalbi osporava zaključak suda prvog stupnja da je dužna vratiti sredstva isplaćena po osnovu privremenog ... zadržao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta. Tužitelj je tužbom od 3. lipnja 2014. godine zatražio povrat nepripadno isplaćenih sredstava po osnovi mjesečne isplate privremenog uzdržavanja za malodobnu djecu u vremenskom periodu od ožujka do
„Među strankama bilo je sporno da li je tuženica u obvezi tužitelju naknaditi razmjerni dio režijskih troškove na ime utrošene vode, struje, plina i telekomunikacijskih usluga za periode kada je predmetnu nekretninu koristio samo tužitelj. S tim u vezi prvostupanjski sud i po ocjeni ovog suda pravilno je zaključio da tužitelj od tuženice osnovano zahtijeva naknadu režijskih troškova samo za period kada je ista živjela u kući. Naime, suvlasnik koji je sam snosio režijske troškove ima pravo od drugog suvlasnika tražiti naknadu tih troškova sukladno suvlasničkim udjelima po pravilima o stjecanjubezosnove iz čl. 1111
vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. Tužiteljica je ulagala u posebnu imovinu tuženika upravo na osnovu zajedničkog života u braku, a ta osnova je razvodom braka i iseljenjem tužiteljice iz kuće otpala pa joj je stoga tuženik dužan ... obveznopravni zahtjev koji se temelji na članku 1111. stavak 1. ZOO-a kojim je propisano da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno
„Obzirom na nespornu činjenicu da je ugovor o zakupu raskinut po sili zakona (u mjesecu studenom 1998. g.) tuženik je u utuženom razdoblju (tijekom 1999. g.) koristio poslovni prostor bez pravne osnove.
Korištenje poslovnog prostora tužitelja bez pravne osnove i bez plaćanja naknade predstavlja stjecanjebezosnove u smislu odredbe čl. 210. ZOO i tužitelj je ovlašten zahtijevati da mu tuženik naknadi korist koju je imao od uporabe tuđe stvari i to najmanje u visini ugovorene zakupnine, sukladno odredbi čl. 219. ZOO.
Korištenjem poslovnog prostora bez naknade tuženik se neosnovano obogatio za iznos
nastavila tražiti financijsku pomoć, po ocjeni ovoga suda, na strani tuženice došlo je do stjecanjabezosnove, sukladno članku 1111. Zakona o obveznim ... obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati. 8.2. U konkretnom slučaju tužitelj nije imao namjeru
ulaganjima, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da II-tužitelj ne može od tuženika temeljem stjecanjabezosnove zahtijevati vraćanje uloženog, kako je to
obiteljskoj kući.
Dakle, sagledavajući navedeno još i u svjetlu općeg pravila o stjecanjubezosnove iz citirane odredbe čl. 210. st. 1. ZOO/91, zaključiti je ... tužena bila tužitelju dužna naknaditi štetu“ mada se iz navoda tužbe dade iščitati da se ne radi o odštetnom zahtjevu nego o kondikcijskom zahtjevu (zahtjevu iz stjecanjabezosnove); a sagledavanje navedenih činjeničnih utvrđenja u svjetlu citiranih odredbi Zakona o privremenom preuzimanju i Zakona
vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. 5.3. Kraj takvog stanja stvari, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tuženica dužna vratiti tužitelju temeljem stjecanjabezosnove u cijelosti isplaćeni iznos od 110.543,16 eura, obzirom da je revizijskom odlukom od 9. veljače 2021. godine otpala osnova na temelju koje je izvršena isplata (ukinute su: presuda Općinskog ... bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu
„Prema stanju u spisu tuženik je otplatio kredit Z. banci d.d. Z. u iznosima od 217.121,22 kn i 9.689,50 kn, te je otplatio rate kredita P. banke Z. d.d. u iznosu od 23.672,65 kn i uplatio je 3. siječnja 2007. na račun tužiteljice 14.600,00 kn, čime smatra da je isplatio tužiteljicu s osnovaulaganja u izgradnju kuće. Međutim, kao isplatom tužiteljice s osnovaulaganja mogu se smatrati samo isplaćeni iznosi kredita s osnova glavnice, a ne i troškovi kamata i eventualnih naknada ili troškova zatvaranja kredita, jer ti iznosi nisu uloženi od strane tužiteljice u povećanje imovine tuženika.“
„Ispitujući presudu po žalbi tuženika u smislu pravnih pravila koja propisuju stjecanjebezosnove ovaj sud je zaključio da se u konkretnom slučaju ne može primijeniti odredba čl. 1111. ZOO-a, jer tuženik nije posjedovao kuću bezpravneosnove. Naime, tuženik kao suvlasnik ima valjanu pravnu osnovu za posjedovanje predmetne nekretnine te u smislu čl. 38. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 - dalje u tekstu: ZV) ovlaštenje glede cijele stvari izvršavati sve ovlasti koje ima kao
„U žalbi tužiteljica tvrdi da u ranijem sporu nije odlučivano s osnovastjecanjabezosnove, jer taj materijalnopravni i činjenični aspekt odnosa ... žalbena tvrdnja tužiteljice da ranija tužba nije podnijeta s osnovastjecanjabezosnove, te s tog aspekta nisu ispitivane sve relevantne činjenice ... . tek spomenuo da ishod postupka ne bi mogao biti pozitivan za tužiteljicu niti kada se tužba razmatra s aspekta stjecanjabezosnove, dok je ... predmet tužbenog zahtjeva nije presuđen i s aspekta činjenične i materijalnopravne osnovestjecanjabezosnove. Međutim, i samo utoliko, tužiteljica je u
„Tuženica je sporne iznose stekla upravo obzirom na osnovu koja je kasnije otpala jer je u trenutku stjecanja to stjecanje bilo na osnovi prvog poreznog rješenja, no kako je to porezno rješenje poništeno nakon stjecanja, pravna osnovastjecanja je otpala. Stoga tužitelju na temelju čl. 1111. st. 1. i 3. ZOO-a pripada vraćanje onoga što je tuženica stekla obzirom na osnovu koja je kasnije otpala, a radi se upravo o utuženom iznosu. Na to pravo ne ... i prvim poreznim rješenjem. To drugo rješenje predstavlja zasebnu pravnu osnovu i tuženica je, ako je njezina tražbina prema tužitelju po tom drugom
ekskulpirati činjenica da je i tužitelj, kao ovršenik u ovršnom predmetu, mogao obavijestiti prvostupanjski (ovršni) sud o prestanku pravne osnove za ovršnu naplatu iznosa mjesečne rente s naslova izgubljene zarade. U konkretnom slučaju radi se o stjecanjubezosnove, a ne o primitcima mjesečne rente kao ... je pravo na isplatu po sudskoj presudi prestalo svaki primitak isplate predstavlja neosnovan primitak (primitak bez pravne osnove), a nema nikakve ... rješenja o obustavi ovrhe. U tim okolnostima uzrok provođenja ovrhe za iznose za koje više nije bilo pravne osnove, je u propustu tužitelja, pa tuženica
kojoj visini, obzirom da je i u ponovljenom postupku tuženica osporila i osnovu i visinu. Kada bi se prihvatio stav prvostupanjskog suda da tužitelj nema pravo na kondemnatorni tužbeni zahtjev samo zato što je po ranijoj pravnoj osnovi koja je otpala on namiren, tužitelja bi se dovelo u situaciju da s obzirom da ne raspolaže pravomoćnom odlukom o tome za koliki iznos je njegov tužbeni zahtjev osnovan i da li je uopće osnovan, da tuženica u postupku ... osnovana tražbina tužitelja s obzirom da je nesporno iznos od 36.470,63 kn naplaćen na temelju pravne osnove koja je kasnije otpala, a tužitelj ne bi
zastara od dana kada je tužitelj zaprimio odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revt-134/14 od 18. ožujka 2015. budući je tada tužitelj saznao da je otpala pravna osnova na temelju koje je isplatio tuženicima troškove parničnog postupka. Budući je tužitelj zaprimio odluku Vrhovnog suda
27.463,90 kn te stoga za taj iznos nije na strani tuženika došlo do stjecanjabezosnove jer je time tužitelj podmirio samo dio duga. Naime, kako proizlazi iz ... dugovanje prema tuženiku, odnosno da je tuženik stekao bezosnove iznose od po 30.000,00 kn za dva izdana akceptna naloga. Ovdje prije svega treba poći od ... o stjecanjubezosnove.
Iz obrazloženja pobijane presude i spisa proizlazi da je temeljem ugovora o komisionu poduzeće M. E. iz Osijeka uvozilo za tužitelja ... u smislu stjecanjabezosnove, zbog čega je i ustao s tužbom za povrat iznosa po dva izdana akceptna naloga od po 30.000,00 kn te po ugovoru
Prema ocijeni ovoga suda, a temeljem stanja spisa pravna osnova tužbenog zahtjeva tužitelja temelji se na odredbama članka 210. - 219. Zakona o obveznim odnosima koje propisuju stjecanjebezosnove, a ne na potraživanju iz ugovora o prometu roba i usluga. Stoga se u konkretnom slučaju primjenjuje ... kad dio imovine jedne osobe prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u pravnom poslu ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti tu imovinu. Ako vraćanje imovine nije moguće dužan je nadoknaditi vrijednost ostvarene koristi. (...) Obveza vraćanja imovine odnosno nadoknade vrijednosti nastaje
"Pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje ali je iz tako utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešan zaključak o aktivnoj legitimaciji tužitelja da od tuženika potražuje povrat sredstava koje je na žiro-račun tuženika uplatio J. Č. (treća osoba). Opće je pravilo iz čl. 210. Zakona o obveznim odnosima (NN broj 53/91) da kad stjecanjabezosnove kad dio imovine jedne osobe na bilo koji način prijede u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema temelja u pravnom poslu ili u zakonu, stjecatelj je dužan vratiti tu imovinu. U konkretnom slučaju tužitelj i ne tvrdi da je dio njegove imovine
se osnovanim ukazuje i zahtjev za isplatu pozivom na institut stjecanjabezosnove.
... tuženici ovaj iznos naplatili na osnovi pravomoćne sudske odluke, ta naplata ima osnovu u zakonu, pa tužitelj povrat tog iznosa ne može zahtijevati pozivom na pravila o stjecanjubezosnove. Naime, prema odredbi čl. 210. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7 ... prijelaz nema osnove u pravnom poslu ili zakonu. Neosnovano žalitelj tumači da ova odredba ne stavlja znak jednakosti između osnove u zakonu i osnove u
