Predlagatelj je ovlašten u posebnom izvanparničnom postupku predložiti sudu uređenje međe i u slučaju kada je ta međasporna između predlagatelja ... potvrditi međašni pravac u upravnom postupku koji se vodi radi legalizacije objekata koji se nalaze uz očito spornu među. "Suprotno navodima žalbe protustranka da je postupak uređenja međe pokrenut ne iz razloga što bi međa bila sporna, već iz razloga što on predlagateljima ne želi potpisati suglasnost za legalizaciju objekta, upravo iz očitovanja protustranke na prijedlog za uređenje međe (list 8 spisa), proizlazi da je međa između nekretnina stranaka sporna
„Pitanje zakonitosti izgradnje objekta tužiteljice raspravljeno je u posebnom postupku, a u ovom postupku je utvrđeno da je objekt u prostoru ostao pomaknut i da u katastru u pogledu oblika i veličine parcele nije došlo ni do kakve promjene u odnosu na stanje kakvo je bilo u vrijeme izdavanja građevne dozvole. Stoga pitanje uređenja međa nije u ovom slučaju prethodno pitanje za ovaj postupak“.
„Iz do sada utvrđenih činjenica proizlazi da je međa između nekretnina predlagateljica i protustranke sporna, zbog čega je pogrešan pravni stav suda prvog stupnja da nije bilo uvjeta da se u ovom postupku uredi međa sukladno odredbama čl. 103. st. 1., 2. i 3. ZV-a.
Kako je jedan od načina uređenja međe uređenje prema posljednjem mirnom posjedu, potpuno je pogrešan pravni stav suda prvog stupnja da taj posjed mora biti barem pošten jer da viciozan ... tom roku nije zatražena posjedovna zaštita u smislu odredbe čl. 21. st. 1. ZV-a, posjed postaje miran te takav posjed može biti osnova za uređenje međe
„Između stranaka tijekom postupka nije bilo sporno da se prijedlog predlagatelja između njegove čkbr. ___ odnosi na uređenje međe sa susjednom čkbr ... . županije, V.
Iz navedenog bi proizlazilo da je predlagatelj predložio uređenje međe između svoje nekretnine sa nekretninom koja predstavlja opće dobro, jer ... -a određen je način uređenja međe, pa je u smislu navedene odredbe redoslijed načina uređenja međe, kada sud u postupku uređenja međe obnavlja ili ispravlja među, slijedeći: - prema katastarskom nacrtu, - prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, - prema posljednjem mirnom posjedu, - prema
o ograđenim dvorištima i stambenim jedinicama i po ocjeni ovoga suda među strankama ovog postupka nisu spornemeđe nego se radi o neriješenim imovinskopravnim ... „Odredbom čl. 103. ZOV-a propisano je da će sud u izvanparničnom postupku po prijedlogu susjeda obnoviti ili ispraviti među ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne.
Kako bi i iz navoda žalbe, kao i očevida na nekretninama stranaka, proizlazilo da stranke posjeduju nekretnine tako da se posjed ne
u postupku uređenja međe, a ne od trenutka kada je tužiteljica primila tu odluku. Naime, prema odredbi čl. 103. st. 6. ZOV-a propisano je da svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe. Dakle, niti po ocjeni ovoga suda nije sporna zakonska odredba iz čl. 103. st. 6. ZOV-a, tj. da rok od 6 mjeseci počinje teći od pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe. Također, i po
jarak i da međa nije sporna, iz čega bi proizlazilo da je protustranka posjedovala nekretninu do vidljive međe, a to su bili kameni stupčići prema kojima ... žalitelja da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo. Odredbom članak 103. stavak 3. ZV-a je određena obnova ili ispravak međe prema sporazumu susjeda, ako se ona ne može ispraviti prema katastarskom nacrtu, a ako ne postigne se sporazum određena je obnova ili ispravak međe prema posljednjem mirnom posjedu. Glavna žalbena objekcija žalitelja je da predlagatelji nisu bili posljednji mirni posjednici dijela nekretnine koji je sporan i da
„Međutim, prvostupanjski sud nije bio dužan utvrđivati da li su protustranke prilikom gradnje zida i postavljanja ograde prešle granicu katastralne međe i zid i ogradu sagradile na nekretnini predlagatelja, već je u smislu gore citiranog čl. 103. ZOV-a bio samo dužan utvrditi posljednji mirni posjed ... i ogradom te je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tim pravcem uredio među između stranaka.
Predlagatelji su ovlašteni temeljem čl. 103. st. 6. ZOV-a svoje vlasništvo spornog dijela dokazivati u parnici.“
dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među." Dakle iz naprijed citirane zakonske odredbe proizlazi nedvojbeno da postupak uređenja međe mogu inicirati samo susjedi što podrazumijeva posjednike nekretnina koje su susjedne, a na što upućuju i daljnje odredbe tog članka koji određuju način na koji će sud obnoviti ili ispraviti među ... nije u posjedu ispravi međa sa susjednom nekretninom koja je kao i ta nekretnina u njegovom vlasništvu također u posjedu predlagateljice.“
međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među (st. 1.), sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako stranke na to pristaju (st. 2.), ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. tog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (st
"U slučaju kada se međa utvrđuje po posljednjem mirnom posjedu sud je dužan utvrditi koja od stranaka ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini. Kako se u tom slučaju radi o činjeničnom pitanju, ono se mora utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima (npr. saslušanjem stranaka, svjedoka ... te utvrditi navedenu odlučnu činjenicu na temelju rezultata cjelokupnog postupka. U odluci kojom uređuje među po posljednjem mirnom posjedu sud je dužan iznijeti jasne i logične razloge iz kojih je vidljivo zašto je sud među uredio upravo određenom linijom odnosno zašto ta linija predstavlja upravo
"13. Žalitelji ne spore da nisu pristali urediti među prema katastarskom nacrtu niti da bi između stranaka postojao sporazum o uređenju međa. Sporno je je li sud u nazočnom slučaju mogao utvrditi posljednji mirni posjed te među urediti u skladu s tim utvrđenjima, te je li u konačnici međa doista uređena prema pravičnoj ocjeni. 14. I prema stajalištu ovog suda u nazočnom slučaju nije bilo moguće utvrditi posljednji mirni posjed stranaka na međi, jer ... izgrađen (po osnovi prava na posjed). Glede međe između objekata, kuća stranaka, valja istaći da i prema stajalištu ovog suda uređenje međa po spoju dviju
„Po ocjeni ovoga suda, činjenica da jedna od stranaka nije pristala na uređenje međe u skladu sa katastarskim nacrtom, ne priječi mogućnost sudu da, u konačnici, u okviru pravične ocjene, upravo takvu liniju prihvati kao liniju uređenja međe po pravičnoj ocjeni suda. Apsurdna je predlagateljičina teza da bi se međna linija za slučaj uređenja međe po pravičnoj ocjeni suda, trebala definirati uvijek razmjerno površini kako bi uspostavljena međna linija zapravo predstavljala diobu na jednake dijelove sporne površine, jer bi u takvoj situaciji bila nagrađena stranka koja bi pretjerivala u svojim
„Međutim, odlučujući o prijedlogu predlagateljice, prvostupanjski sud je uredio među između spornih nekretnina predlagateljice čkbr. __kao stare ... u osnivanju, tada je sud ovlašten odbiti prijedlog za uređenje međe takvih nekretnina.
Prema odredbi čl. 180. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ... stoga niti ne može ocijeniti da li se međa između predmetnih nekretnina može uređivati u skladu s novom katastarskom izmjerom.
To budući je za pravni ... spisa, nije poznato, jer to nije utvrđeno, a odlučno je za ocjenu, prije svega, nadležnosti prvostupanjskog suda za uređenje međe između predmetnih
"8. Prvostupanjski je sud uredio spornumeđu prema sporazumu stranaka, a koji sporazum je identičan posljednjem mirnom posjedu. 9. Time je ... , 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje ZV). 10. Žalbeni navodi predlagatelja da međa na ročištu nije uređena prema posljednjem mirnom posjedu, nisu osnovani. Naime, međa je na terenu pokazana i uređena, a stranke primjedbe nisu stavljale. Međa se i uređuje na ... žalbe ne dovodi u sumnju utvrđeno činjenično stanje od strane prvostupanjskog suda, naročito ne dovodi u sumnju da je međa uređena suprotno sporazumu
međe navodeći da nema potrebe za takvim postupkom stoga što međa nije sporna niti nepoznata, no sud će ipak tu protustranku obvezati kada izlaskom na ... predlagatelju prije početka postupka utvrdi da je međa između stranka ustvari ipak bila sporna. U ovakvoj situaciji za određivanje troškova nema utjecaja način na ... obnovljenje ili ispravljanje međa nije bilo potrebno, jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati ili što su ostali učesnici bili spremni da se bez suda ... provođenju postupka uređenja međe, tvrdeći da njoj međa nije nepoznata niti je sporna. Međutim, izlaskom suda na lice mjesta (list 18) utvrđeno je da između
raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne. Prvostupanjski sud je proveo postupak uređenja međe bez da je prethodno donio rješenje o tome da ... čest.zem. 1./1 (kat.čest.zem. 3./1) k.o. O., sporna zbog toga što je predlagateljica predložila da se međa uredi prema zadnjem mirnom posjedu, a protustranka ... . ne proizlazi da bi za protustranku međa između predmetnih nekretnina bila sporna, već je protustranka navela da je međa između predmetnih nekretnina ... ovakve navode ima u vidu da je na očevidu na licu mjesta 15. svibnja 2018., protustranka izjavila da međa između predmetnih nekretnina nije sporna, a nakon
“7. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da predlagateljica, iako nije upisana niti kao vlasnica, niti kao posjednica, posjeduje još od 1973. godine predmetnu nekretninu čkbr. 1., dok je protustranka vlasnik čkbr. 1., a nije sporno niti da su predmetne nekretnine susjedne, to predlagateljica može od protustranke kao svog susjeda zahtijevati uređenje međe, pa su neosnovani i bespredmetni žalbeni navodi protustranke da predlagateljica nije ... posljednji mirni posjed sporne površine, pa je u tom dijelu među uredio po pravičnoj ocjeni u smislu članka 103. stavak 3. ZVDSP-a na način da u tom dijelu
“7. Iz stanja spisa proizlazi da sadašnja međa nije sporna (bez obzira na utvrđenje suda prvog stupnja da se pokazana, odnosno sadašnja međa, razlikuje od katastarske međe). 8. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 283. stavak 1. ZVP troškove postupka snosit će stranke po mjeri svojih međašnih linija ... nije bilo potrebno jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati ili ako su preostali sudionici bili spremni da se međa obilježi bez suda, dok troškovi zastupanja padaju na teret zastupane osobe. 9. Prema tome, bez obzira što se sadašnja međa razlikuje od katastarske međe, ona nije sporna i jasno je
postupka, ako se iz rasprave pokaže da obnavljanje ili ispravljanje međe nije bilo potrebno, jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati, s time da ... , 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst), utvrđujući u odredbi čl. 103. način uređenja međe, ne sadrži odredbu o troškovima postupka uređenja međe, a obzirom važećim propisima Republike Hrvatske nije utvrđen način obveze naknade troškova postupka uređenja međe, troškove stranaka u ovom ... ). Tako je trošak postupka uređenja odnosno ispravljanja međe reguliran paragrafom 283. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, iz kojeg proizlazi da
nekretnine (etažno vlasništvo), a uopće se nisu izjasnile o spornom pitanju izvršavanja posjeda među suvlasnicima, (što je jedno od vlasničkih ovlasti) što je ... uređenje suposjedovnih odnosa može doći samo ako se ne može među suvlasnicima postići većina.“
odredbe).
Dok parnica teče, ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta sud će tužbu odbaciti (st. 3. iste odredbe).
Nije sporno da je u predmetu istog suda broj R1. __/08, koji se vodi između istih stranaka radi uređenja međe ... „Prije svega valja navesti da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji uređuje načine uređenja međe (obnavljanja ili ispravljanja) ne sadrži postupovne odredbe, izuzev odredbe čl. 103. st. 4. koja nalaže sudu da mora, kada uređuje među na jedan od propisanih načina, istodobno na licu mjesta označiti
.
Zbog navedenog, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je međa između nekretnina predlagateljice i protustranke N.R. sporna, slijedom čega su ... prema posljednjem mirnom posjedu primjenom st. 3. čl. 103. ZVDSP-a.
Kako je dakle, međa između nekretnina stranaka bila sporna, a do ovog postupka nije ... „Protustranka N.R. žalbom pobija pravilnost odluke o troškovima postupka tvrdeći da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da je uređenje međe između ... je sud prilikom uređenja međe između nekretnina predlagateljice i nekretnina protustranke utvrdio da postoje drveni kolci.
To iz razloga što je
. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96 i dr.; dalje: ZV), među između nekretnina stranaka uredio prema posljednjem mirnom posjedu, pravcem označenim slovima A-B-C-D-E-F-G-H u skice mjerničkog vještaka, a u nemogućnosti da se međa obnovi ili ispravi prema katastarskom nacrtu, odnosno, da se u pogledu spornemeđe između strankama postigne sporazum. 6.1. Tako je sud prvog stupnja, očevidom na spornoj međašnjoj površini uz ... spornoj međašnjoj površini, ističući da je taj posjed na međi ne ide linijom A-B skice vještaka, nego sjevernim zidom kuće protustranke. Naime
očevida nije utvrđeno da bi linija međe bila sporna, te da bi stanje uživanja na bilo koji način odstupalo od utvrđene mapne međe, a kako je protustranka ... "5. Iz predmetnog spisa proizlazi da je u odgovoru na prijedlog za uređenje međe protustranka istakao kako nema razloga uređivati među, jer je on među uredio sa ranijim vlasnikom susjedne nekretnine, da je međa vidljiva jer da postoje ostaci stare ograde, te da se ista proteže ravnom linijom bez ikakvih odstupanja. 6. Iz sadržaja zapisnika o očevidu i nalaza mjerničkog vještaka proizlazi da se linija mapne međe proteže ravnim pravcem kojeg čine
"Postupak uređenja međe, odnosno pravca koji razdvaja nekretnine stranka propisan je odredbom čl. 103. ZV i pravilima Zakona o sudskom izvanparničnom ... nisu regulirane važećim pravnim propisima. Kako proizlazi iz odredbe čl. 103. st. 2. i 3. ZV, kada među nije moguće urediti prema katastarskom nacrtu i kad nema sporazuma susjeda čija međa je u pitanju, kao što je ovdje slučaj, tada je među moguće obnoviti ili ispraviti prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni suda (čl. 103. st. 3. ZV). Kada se međa uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, u postupku se
"Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je uredio spornumeđu između nekretnina oznake k.č. 2. i k.č. 2., obije k.o. V., po pravičnoj ocjeni suda, utvrđujući među po liniji na terenu označenoj međašnim znakovima, a u skici uređenja međe mjerničkog vještaka H. R. od 30. rujna 2020. slovima A-B-C-D-E-F-G-H ... tekst - dalje ZV), kada imenovani vještak nije mogao spornu među pokazati prema katastarskom nacrtu, kada nije bilo sporazuma stranaka o načinu uređenja ... dijelu spornemeđe izgrađene objekte prije više od 15 godina, pa stoga ovakvi žalbeni navodi nisu doveli u pitanje zakonitost i valjanost pobijanog
onaj koji je stavio prijedlog za uređenje međa snosit će sam troškove postupka ako se iz rasprave pokaže da obnovljenje ili ispravljanje međa nije bilo potrebno jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati ili što su ostali učesnici bili suglasni da se obilježavanje međa izvrši bez suda. Troškovi oko zastupanja spadaju na zastupljenoga. 12.1. Iz sadržaja prijedloga za uređenje međa i sadržaja odgovora na prijedlog može se zaključiti da je međa između ... "12. Protustranka se, međutim, osnovano žali protiv odluke o troškovima postupka (točka III. izreke). Troškovi postupka uređenja međa propisani su
“5.3. Neosnovani su žalbeni navodi kako u konkretnom slučaju nisu postojali uvjeti za uređenje međe a iz razloga što je međa utvrđena u postupku nove izmjere za navedenu katastarsku općinu odnosno iz razloga što je međa vidljiva. 5.4. Naime prema odredbi članka 103. stavak 1. ZVDSP-a ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi među. Dakle sama činjenica da međašni znakovi
je ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među, s tim da će prema st. 2. istoga članka sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to ... da predlagatelji imaju faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini, budući da su imali posljednji mirni posjed predmetne površine, jer su zid i ostava
“6. Naime, nakon što se stranke nisu suglasile o uređenju međe po katastarskim mapama, niti su postigle sporazum o načinu uređenja međe, međa je mogla biti uređena odnosno obnovljena ili ispravljena samo na način da se međa uredi po stanju zadnjeg mirnog posjeda uz izdvajanje sporne površine na ... uređenja međe trebalo provesti postupak u kojem bi se utvrdilo vlasništvo sporne površine, nisu osnovane, jer potreba provođenja postupka uređenja međe je ... pobijano rješenje. Sve činjenice koje su bitne za donošenje odluke o uređenju međe je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio očevidom na licu mjesta
“Naime, odredbom čl. 103. st. 1. ZV propisano je da svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne. Cijeneći sadržaja navedene zakonske odredbe proizilazi da je uređenje međe ovlašten ... dokazima da u predmetnom slučaju nije aktivno legitimiran za pokretanje postupka uređenja međa. Naime, predlagatelj je dokumentacijom u predmetu - izvatkom
seže njihova nekretnina. 7. Ovaj postupak radi uređenja međe pokrenut je prije nego što je postavljanjem betonsko žičane ograde uspostavljeno stanje ... osnova za uređenje međe po kriteriju posljednjeg mirnog posjeda. 8. U odnosu na dio obrazloženja pobijanog rješenja u kojem prvostupanjski sud navodi da je ... uređenja međe. Dakle, da je sud u ovom postupku mogao urediti među prema posljednjem mirnom posjedu samo onako kako ga je utvrdio na temelju dokaza ... sporni dio uz ili na čkbr 8./11. Stoga su osnovani i žalbeni navodi o tome da se prvostupanjski sud ponovno pogrešno poziva na činjenično stanje kakvo je
(Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 - u daljnjem tekstu:ZVDSP) uredio među prema pravičnoj ocjeni ... nisu pristale, pa je nakon toga izveden dokaz saslušanjem svjedoka predloženih po strankama radi utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda spornog dijela prema pokazivanju stranaka, time da je prvostupanjski sud ocijenio iskaze saslušanih svjedoka, ali je utvrdio da su iskazi kontradiktorni i konstatirao da nije bilo moguće urediti među ni prema posljednjem mirnom posjedu. Nakon toga, među je uredio prema pravičnoj ocjeni, smatrajući da je pravično da se
prvostupanjskim rješenjem, međutim, da bi se međa uredila prema katastarskom nacrtu potrebna je suglasnost stranaka, koje nije bilo. Na spornoj površini ... "11. Prema sadržaju spisa stranke nisu pristale da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, nije postignut sporazum prema kojem bi se međa uredila ... navodima protustranaka prvostupanjski sud je pravilno utvrdio posljednji mirni posjed tako da međa prolazi na početnom južnom dijelu od točke A postojećeg ... granica između predmetnih nekretnina kada su protustranke kupile nekretninu čk.br. 880/2 pružala po pravcu kako je sud među uredio točkama A-B-C. Dakle
nekretnine dobili u najam od Republike Hrvatske, te da u kući stanuju i koriste tu nekretninu, a međa do susjedne nekretnine protustranke da je sporna. Iz ... postupka uređenja međe. Svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne kako je to i propisano čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br: 91/96, 68/98
„Prema tome tužitelj potvrđuje da su međesporne pa je pravilno prvostupanjsko tijelo, a što prihvaća i ovaj Sud prekinulo postupak upisa u katastarski operat i uputilo stranke u sudski postupak u svezi uređenja međa, a prigovori tužitelja su neosnovani“.
smislu odredbe čl. 103. st. 3. ZVDSP uredio spornu među prema posljednjem mirnom posjedu. 15. U smislu odredbe čl. 103. st. 5. ZVDSP od trenutka kad je sud ... činjenicu da je protustranka, odnosno njen suprug sjekao drva u šumi na spornoj površini potvrđuju saslušani svjedoci A. H., V. F. i J. H., kojima nije poznato kako ide međa između nekretnine predlagatelja prema nekretnini protustranke u istočnom dijelu prema čest. zem. 9./2. Osim toga, u postupku je nesporno na temelju izjava samih stranaka da je predlagatelj protiv protustranke podnio tužbu zbog smetanja posjeda upravo ovog spornog dijela, sa kojom
„Predmetnim zapisnikom niti u osporenom rješenju nije navedeno kako je predmetna građevina smještena u odnosu na međe, jedno je u osporenom rješenju navedeno da se na međi prema k.č. …… k.o. N. nalazi potporni zid. Osim toga iz dokumentacije u spisu bi proizlazilo da je međa prema k.č. ….. bila sporna, pa je u pravu tužiteljica kada tvrdi da u postupku nije nesporno utvrđeno u čemu je došlo do odstupanja od građevinske dozvole“.
postupka. Naime, tijekom postupka nije bila sporna činjenica da je čkbr._ koja je predmet postupka uređenja međe, upisana u Popis I za k.o. Č. kao javno ... „Neovisno od žalbenih navoda protustranke, pobijano rješenje valjalo je ukinuti i prijedlog za uređenje međe odbaciti, jer uređenje međe između ... predstavlja lokalnu cestu, to predlagatelj nije ovlašten zahtijevati uređenje međe u sudskom postupku, jer se o zahtjevu predlagatelja može i mora odlučivati ... može biti niti predmet postupka za uređenje međe, jer rješavanje sporova u povodu korištenja javnog dobra ne spada u sudsku nadležnost nego u nadležnost
međe) kao savjestan posjednik sporne površine, koja je utvrđena sastavnim dijelom njegove nekretnine čkbr. ___/1.
Tužitelj tijekom prvostupanjskog, a ... „Treba navesti da se pravna doktrina i sudska praksa jednoznačno određuju prema značaju postupka uređenja međe, za odnose između susjeda, na način da se zahtjev da se međa obnovi ili ispravi shvaća kao vindikacijski zahtjev (spor o nekoj površini zemljišta koji susjedi svojataju), time da je odluka donijeta u izvanparničnom postupku predmnijeva da postoji vlasništvo do (novo-) označene međe od trenutka kada je sud među označio, a tko tvrdi suprotno
. 1. ZV-a – dokaz njegovog vlasništva.
U konkretnom slučaju tužitelj u potpunosti ignorira činjenicu što je u postupku uređenja međe između nekretnine parničnih stranaka međa između nekretnina stranaka uređena po posljednjem mirnom posjedu, obzirom da je utvrđeno da se tuženik nalazio u posljednjem mirnom posjedu prijeporne površine te da se prema odredbi čl. 103. st. 5. ZV-a smatra da od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima da postoji vlasništvo do te međe a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
Razmatranjem rješenja o uređenju međe broj R1. __/99 od 16.10.2002.g. vidljivo je da je ista
pravomoćnosti rješenja kojim je uređena međa između nekretnina stranaka dokazuje vlasništvo spornog dijela, no istovremeno nije postavila zahtjev sukladno navedenoj odredbi, koja propisuje da i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo ... čl. 161. ZV-a jer sporna površina, ukoliko nije podnijeta u propisanom roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja kojim je sud uredio među tužba ... pravomoćnošću odluke u postupku uređenja međe.
Prema tome tuženi se nakon po sudu označavanja međe u postupku R1 _/08 smatra uvjetnim vlasnikom spornog dijela
, pri čemu isti nije postavio zahtjev sukladno odredbi čl. 103. st. 6. ZV-a, a obzirom na pravomoćno rješenje o uređenju međe. Naime, prema odredbi čl. 103. st. 6. ZV-a i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
Već je istaknuto da je u konkretnom slučaju tužitelj podnio pravu vlasničku tužbu u smislu odredbe čl
„U konkretnom slučaju sud prvoga stupnja je odbio prijedlog za uređenje međe, budući da sporne nekretnine čkbr. 2222, čkbr. 2223., čkbr. 2221, sve u k.o. N.M. ne postoje u zemljišnoj knjizi, da ne postoji niti zemljišna knjiga za k.o. N.M., budući je ista tek u osnivanju.
Prema odredbi čl. 180. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (dalje: ZZK) zemljišna knjiga je osnovana onog dana koji ministar pravosuđa, nakon što utvrdi da su sastavljeni ... se niti ne može uređivati međa u skladu s novom katastarskom izmjerom, budući da je za pravni promet mjerodavno stanje zemljišne knjige koja trenutno
na neki način pokušavala riješiti pitanje međe što u ovakvoj parnici nije dopušteno a ako tužiteljica smatra da je spornameđa između njezinih ... uređenje međe. S obzirom da je provedenim dokazima relevantno činjenično stanje dovoljno utvrđeno, a odlučujuće činjenicu nisu niti sporne, sud je odustao od ... posjedovnog stanja na način da ovršenik - Ljubomil Vidović iz Vignja (suprug podnositeljice) - ukloni postavljenu betonsku podlogu na podlozi novosagrađenog ... neporušeni dio kamene međe, te da prostor novosagrađenog prilaznog puta naspe zemljom kao što je razina zemlje na preostalom dijelu čest. zemlje 131 k.o
/1 k.o. Vrbovsko. Podnositeljica se tom utvrđenju usprotivila i navela, među ostalim, da je za izgradnju spornog zida 1999. godine ishodila pravomoćnu ... dijela ceste. Stoga se međa ne može ponovo uređivati u parničnom postupku, već je u njemu potrebno utvrditi je li podnositeljica izgradila sporni zid ... , tada bi se, neovisno o postupku uređenja međa i ostvarenom jačem pravu podnositeljice na spornoj međašnoj površini, o osnovanosti tužbenog zahtjeva ... i sporni zid postavljeni sukladno rezultatu postupka uređenja međa, te sukladno dozvolama, znanju i odobrenju nadležnih tijela, s time da uzurpacija javnog
izvanparnični predmet istog suda broj: R1-16/95 (u kojem je međa između stranaka pravomoćno uređena na temelju sporazuma, na način da je sporna površina ... drugostupanjskog suda, sporni stup bi se nalazio na (ravnoj) liniji međe (u nastavku iza točke B skice geodetskog vještaka, prema javnom putu), tuženici u tom ... . 2387 k.o. B., u naravi put, tvrdi kako ona svoje vlasništvo ničim nije dokazala. Pored toga, drugostupanjski sud u osporenoj presudi utvrđuje kao među ... sud u osporenoj presudi "revidira" činjenicu utvrđenu u prvostupanjskom postupku - da je međa na predmetnoj zemljišnoj čestici u cijelosti uređena u
prvostupanjske presude, između ostalog, je navedeno: "Tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženika ... Igora Duića je neosnovan. (...) Ne bi trebalo biti sporno ... Zukvama pokraj Nina pucao iz automatske puške ... Nadalje bi iz teksta proizlazilo da su istome u postaji izmjerili 0,6 promila alkohola te da je bilo i tragova opijata, moguće kao posljedica uzimanja lijekova. Također među strankama ... nije sporna niti činjenica, ... da je u ovoj pravnoj stvari tužitelj u tužbi koju je predao na poštu dana 28. studenog 2014. godine najprije kao tuženika označio Edija Škovrlja kao glavnog urednika Radio Zadra. Na koncu ne bi
usvojio je tužbeni zahtjev, navodeći u mjerodavnom dijelu obrazloženja: "(...) Ono što je sporno među strankama je to da li je u postupku reambulacije došlo ... pokazivale liniju međespornog vrta, a gledajući iz pravca rijeke Kupe prema kućama, a u odnosu na katastarsku među koja se proteže tik uz same objekte. Raniji vlasnik kčbr. 448 što je sporni vrt, iskazao je da je II tuženi vrt prodao u gruntovnoj površini od 203 čhv., da je prije prodaje angažirao geodetu koji mu ... dokumentaciju te podneske stranaka, saslušao I-tužitelja, podnositeljicu, I-tuženicu te četvoro svjedoka (među ostalom i suca te mjerničkog vještaka u postupku
