stranaka bili trajno i teško poremećeni, jer je tužba radi rastavebraka, na koju se tužiteljica poziva, podnijeta prvostupanjskom sudu već 7. ožujka 2002.g ... kreditoru, u kojem pravnom poslu tužiteljica nije sudjelovala, a nesporno je da je već više mjeseci ranije pokrenula spor radi rastavebraka.
U tim ... trajanja braka raspolaže tom stvari, a kasnije i novcem ostvarenim od prodaje stana. „
žalba podnositelja (tuženika u parničnom postupku radi rastavebraka), podnesena protiv presude Općinskog suda u Zagrebu broj: P2-410/02 od 27. svibnja 2002. godine. Presudom suda prvog stupnja, na temelju odredbi Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 162/98.), rastavljen je brak, sklopljen između ... neosnovane žalbe obiju stranaka i potvrdio presudu suda prvog stupnja u dijelu kojim je odlučeno o rastavi braka, o povjeravanju na odgoj i čuvanje mldb ... tijekom trajanja parnice za rastavubraka. Odluka iz stavka 2. ovoga članka važi do pravomoćnosti odluke o rastavi braka osim ako zbog promijenjenih
zakona i zakona koji uređuju sudsku nadležnost u sporovima radi "rastavebraka". Predlagatelj u prijedlogu opširno navodi "povijesno-pravne ... : Uređujući načine prestanka braka, osporeni Obiteljski zakon je dotadašnji naziv "rastavabraka" zamijenio izrazom "razvod braka". Ustavni sud smatra da određivanje pravnog nazivlja u razradi pojedinih zakonskih instituta, pa tako i u slučaju pravnih naziva "rastavabraka" ili "razvod braka", jest ovlast ... braka". Obrazlažući taj dio prijedloga, predlagatelj u bitnom ističe da bi nakon stupanja na snagu osporenog Obiteljskog zakona, na sve neokončane
1. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-163/03 od 12. studenog 2003. godine, u postupku rastavebraka. Ustavna tužba nije pravodobna. 2. Odredba članka 62. stavka 2. i 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 49/02 - pročišćeni tekst, u nastavku: Ustavni zakon), propisuje: "Ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen. U stvarima u kojima je dopušten ... odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku
2002. godine podigao tužbu radi rastavebraka. Osporenim rješenjem taj sud oglasio se nenadležnim jer je utvrdio: - da je tužena pred Općinskim sudom u Münchenu, kao nadležnim sudom, 17. travnja 2002. godine, pokrenula postupak radi rastavebraka i povjeravanju djece na odgoj i čuvanje pod posl. brojem: 554-F 03410/02, - da je podnositelj podnio tužbu za rastavubraka pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici 4. rujna 2002. godine, - da su oba djeteta ... sud, donio 9. rujna 2002. godine odluku kojom se, između ostalog, oglasio nadležnim za provođenje postupka rastavebraka i odlučivanja o roditeljskoj
nesuglasnom s člancima 35. i 62. Ustava. 2. Predlagatelj u prijedlogu, između ostalog, navodi: "Baziram se na čl. 138. ZIKZ-a koji određuje da konzumacija braka nije pravo već pogodnost, zbog čega većina zatvorenika koji ispunjavaju kriterije za realizaciju iste, ne mogu konzumirati brak jer upravitelji zatvora se gotovo uvijek vade na činjenicu da oni mogu i ne moraju odobriti konzumaciju braka, zbog čega mnogi zatvorenici jako pate i kod većine dolazi do rastavabraka. Naime činjenica da konzumacija braka nije pravo već pogodnost u suprotnosti je Ustavu RH! (...) Napominjem da smo moja supruga i ja oboje
podnositeljice, da su djeca stranaka nastavila nakon rastavebraka živjeti s njime u predmetnom stanu, te da je podnositeljica kao vlasnica dviju kuća, od kojih ... bračnih drugova zadržava stanarsko pravo nakon rastavebraka na temelju zakonom propisanog razloga i u zakonito vođenom postupku, Ustavni je sud ocijenio da ... povreda na njezinu štetu, te da je on dokazao da je nakon razvoda braka stanarsko pravo na predmetnom stanu trebalo pripasti njoj, a ne njezinom prijašnjem ... bio je koji će od supružnika, nakon razvoda braka, zadržati stanarsko pravo na predmetnom stanu, a sve u smislu odredbe članka 65. stavka 2. Zakona
bračni drug. Nadalje, odredbom članka 25. istog Zakona propisuje se da pravo nasljeđivanja između bračnih drugova prestaje rastavombraka i poništajem ... predviđenom člankom 25. Zakona o nasljeđivanju prema kojem pravo nasljeđivanja između bračnih drugova prestaje rastavombraka i poništajem braka. Ustavni sud ... je dio odredbe pravno nesuglasan s odredbom čl. 34. 34/1. Obz-a kojom je normirano da brak, među inim, prestaje i smrću bračnog druga. Ergo, drugim riječima, bračni drug posmrtnog dobitnika ne postoji jer je brak ex lege prestao njegovom smrću pa se, naravno, posljedično tome, medalja i diploma ne mogu
prije rastavebraka bračnih drugova, izvješće Centra za socijalnu skrb N. M. klasa: 552-04/01-01/023, urbroj: 2151-10-435/05-02-01 od 10. prosinca 2002 ... Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Točka I. izreke navedene presude Općinskog suda u Novom Marofu kojom je razveden brak stranaka i točka V. izreke ... i odgoj djeteta, nakon razvoda braka stranaka. Osporenom presudom smatra povrijeđenim i ustavna prava propisana odredbama članka 63. stavaka 1. i 2 ... u postupku odlučivanja o povjeravanju na skrb i daljnji odgoj zajedničkog djeteta jednoj od stranaka, nakon razvoda njihovog braka, sud izvršio uvid u
ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 2. Dana 7. studenoga 2001. godine podnositelj je Općinskom sudu u Zagrebu podnio tužbu radi rastavebraka protiv tužene L. T. Dana 13 ... brak stranaka razveden, a zahtjev za povjeravanje djeteta na čuvanje i odgoj, kao i za određivanje susreta s djetetom i uzdržavanje je odbačen. Dana 10 ... djelomično potvrdio u dijelu u kojemu je brak stranaka razveden i djelomično ukinuo pobijanu presudu u dijelu kojim je tužbeni zahtjev odbačen. Općinski sud u ... obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.1. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Stečajni postupak započeo je 7. studenoga 2001. godine podnošenjem tužbe radi razvoda braka
zadnje zajedničko prebivalište u vrijeme podnošenja tužbe (prijedloga) za rastavubraka, u Slovačkoj na adresi, A2 i to u stanu koji su stekli za vrijeme ... razveden brak između podnositelja i M. C. (predlagateljica priznanja, u daljnjem tekstu: predlagateljica) te je određeno da se njihovo malodobno dijete ... ., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.). II. ČINJENICE I OKOLNOSTI SLUČAJA 2. Podnositelj i predlagateljica sklopili su brak 2001. godine od kada su ... Hrvatsku, a predlagateljica je u siječnju 2009. godine pokrenula postupak radi razvoda braka pred sudom u Republici Slovačkoj. Predlagateljica je pred
tužitelju. Podnositeljica i tužitelj su bili u braku od 1979. do 2013. te su živjeli u spornoj nekretnini koja je bila u vlasništvu tužiteljevih roditelja, a koju je tužitelj naslijedio nakon njihove smrti. Nakon rastavebraka tužitelj je iselio, a podnositeljica je nastavila živjeti u kući, međutim nije ... : "Tužitelj je izjavio na zapisnik kod ovog suda 12.rujna 2014. godine, slijedeće: 'Za vrijeme trajanja braka napravljene su dvije gospodarske zgrade, nalaze se na nekretnini u z.k.ul. 52 k.o. Slav. Brod, garažu. To kao i automobil ćemo podjelit, ne bježim od toga jer je to kupljeno za vrijeme trajanja braka
sudske nagodbe nikada nije došlo. Podnositeljica u historijatu tužbe također navodi da je nakon rastavebraka nastavila stanovati u spornom stanu, te da su ... postupku je utvrđeno da je sporni stan kupljen za trajanja bračne zajednice podnositeljice i pok. N. B., koji je nakon razvoda braka s podnositeljicom 1975. godine zaključio novi brak s tuženom. Na temelju rješenja o nasljeđivanju od 24. prosinca 2001. godine tužena je proglašena jedinim zakonskim nasljednikom na spornom stanu. Svoj tužbeni zahtjev podnositeljica temelji na činjenici da je stan stekla na temelju "Sporazuma o diobi zajedničke u braku stečene
, njome je određena i cijena spornog stana kao i broj obroka za otplatu. Tužena je tijekom 1995. godine podnijela tužbu za rastavubraka, te je podnositelju nadležni Centar za socijalnu skrb postavio staratelja za poseban slučaj i brak je razveden 1995. godine. Odlučujući o tužbenom zahtjevu podnositelja ... bračne zajednice. S obzirom na navedeno, činjenicu da je brak formalno rastavljen tek 1995. godine prvostupanjski sud nije smatrao odlučujućom u ovom
je u postupku utvrđeno da se nije radilo o darovanju kojom bivši bračni drugovi uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavombraka. Naime, u ... izvanbračnog druga. II. ČINJENICE I OKOLNOSTI SLUČAJA 2. Podnositeljica je 20. studenoga 1996. s izvanbračnim drugom (darovateljem) sklopila crkveni brak dok civilni (građanski) brak nikada nije sklopljen. Po raskidu obiteljske (izvanbračne) zajednice, podnositeljica je na temelju ugovora o darovanju od 15 ... , odbijena drugostupanjskim rješenjem. Mjerodavni dio obrazloženja drugostupanjskog rješenja glasi: "Iz navoda u spisu proizlazi da se radilo o braku
izradi navedenog stručnog mišljenja. Sud je također utvrdio da je, tijekom postupka posredovanja prije rastavebraka između stranaka, nadležni centar ... žalba podnositeljice (tuženice u parničnom postupku radi razvoda braka), podnesena protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj: P-244/04 od 9. prosinca 2004. godine. Presudom suda prvog stupnja razveden je brak, sklopljen između M. M. (tužitelja) i podnositeljice, tužene u parničnom postupku ... : P-244/04. Prvostupanjski sud je u postupku razvoda braka, ocjenjujući rezultate dokaznog postupka i polazeći od zaštite interesa djece, odučio
srednju školu i počela povremeno zarađivati, da je trajno napustila roditeljski dom, da je njezina majka pokrenula postupak rastavebraka od njezinog oca
drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom, 5. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavombraka. Upravni sud je utvrdio da
isprave, koje na zahtjev matičara treba priložiti prijave namjere sklapanja braka, ovisno o slučaju, jesu npr. odluka suda kojom se dopušta sklapanje braka ... za sklapanje braka između podnositelja. Podnositelji u ustavnoj tužbi navode kako podnose ustavnu tužbu i protiv rješenja Upravnog suda broj: Usl-2499/13, UsI ... lipnja 2012. žive zajedno, a u ožujku 2013. rodilo im se dijete, - podnositelji su 16. siječnja 2013. prijavili namjeru sklapanja braka u građanskom obliku ... Hrvatskoj, - matičar Matičnog ureda Trešnjevka je konstatirao u zapisniku o prijavi namjere sklapanja braka kako nisu ispunjene pretpostavke za sklapanje
tuženika podnio tužbu Općinskom sudu u Zagrebu radi utvrđenja i otkupa stana; - na temelju sporazumnog zahtjeva za rastavubraka, brak između Đ. D. i Z. D ... bila u braku, a njezin suprug (otac podnositelja ustavne tužbe) bio je vlasnik useljive kuće (što predstavlja zapreku za otkup stana u smislu članka 50a ... podnositelja ustavne tužbe u vrijeme davanja suglasnosti na otkup stana još bili (formalno) u braku za prvostupanjski sud nije predstavljalo zapreku u smislu ... u času kad je ovaj postao nositelj stanarskog prava, neovisno o tome što je u vrijeme dodjele stana drugom bračnom drugu brak još trajao. O navedenoj
glasi: Članak 222. (1) Bračni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za rastavu ili poništaj braka, na što ga je sud dužan upozoriti. (2) Iznimno ako u parnici za rastavu ili poništaj braka nije postavljen zahtjev za uzdržavanje, bivši bračni drug može tužbom tražiti uzdržavanje u roku šest mjeseci od prestanka braka, ako su pretpostavke za uzdržavanje, predviđene u članku 221. ovoga Zakona, postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za rastavu ili poništaj braka i trajale bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje
odluka kojima nije usvojen njegov prijedlog za ovrhu radi susreta i druženja s djetetom, u bitnome navodeći da mu od rastavebraka - od 2009. godine pa do ... . razveden je brak između B. B. i podnositelja A. A., određeno je da se maloljetna djeca stranaka - maloljetni C. C. (rođen 1996. godine) i maloljetni D. D ... podnositelju te su određeni susreti i druženja maloljetnog C. C. s majkom i bratom D. D. 2.2. Nakon razvoda braka podnositelj i B. B. nastavili su živjeti istoj adresi u istoj kući, koristeći dva kata koji su u potpunosti odvojena. 2.3. Podnositelj i B. B. su nakon razvoda braka, zbog narušene međusobne
drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose rastavombraka. Iz citiranih zakonskih odredbi slijedi da su bračna i izvanbračna zajednica izjednačene prema ... brak i izvanbračnu zajednicu u Republici Hrvatskoj Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15.; u daljnjem tekstu: ObiZ/15). Članci 1. i 11. stavci 1., 2. i 3. ObiZ-a/15 glase: "Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju brak, izvanbračna zajednica žene i muškarca (...)" "Izvanbračna zajednica Članak 11. (1 ... godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. (2) Izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz
te bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavombraka. Naime, iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da porez na ... . MJERODAVNO PRAVO 9. Temeljni je zakon kojim su uređeni odnosi vezani uz brak i izvanbračnu zajednicu u Republici Hrvatskoj Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15.; u daljnjem tekstu: ObiZ/15). Članci 1. i 11. stavci 1., 2. i 3. ObiZ-a/15 glase: "Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju brak, izvanbračna ... sklapanjem braka. (2) Izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se
i podnositelja do pravomoćnog okončanja postupka u predmetu rastavebraka održavaju drugi vikend od subote od 17 sati do nedjelje do 14 sati, na način da je ... djelu kojem je određeno održavanje susreta i druženja između podnositelja i mlt. djeteta, u pravnoj stvari radi razvoda braka, uzdržavanja i susreta ... kojom je od suda zatražila da razvede brak zaključen s podnositeljem, zatim da se mlt. dijete, rođeno u braku s podnositeljem povjeri njoj na život te da ... .Prvostupanjskom presudom razveden je brak stranaka, zajedničko mlt. dijete stranaka povjereno je majci na život, podnositelj je obvezan na plaćanje razlike
: R1-112/12. II. ČINJENICE I OKOLNOSTI SLUČAJA 3.Presudom i rješenjem Općinskog suda u Zaprešiću broj: P-676/07 od 11. studenoga 2008., razveden je brak ... koristi djetetom kao oružjem u procesu rastave (sabotira odluke suda), instrumentalizira dijete da bude na njegovoj strani i oblikuje negativna stajališta ... podoban roditelj, - da se otac služi djetetom kao oružjem u razvodu braka (str. 4) iako prednje nije utvrđeno niti jednom stručnom obradom, niti se takav ... odluke s kojim će roditeljem mlt. zajedničko dijete živjeti ni na strani majke niti na strani mlt. djeteta. Naime, od razvoda braka stranaka egzistentna je
. o priznavanju odluka koje se odnose na valjanost brakova; (c) Haaška konvencija od 1. lipnja 1970. o priznavanju razvoda i zakonskim rastavama; (d) Europska ... roditeljske skrbi u SR Nj. regulirano odredbama G. C. C. (BGB) koji odjeljkom 1626a uređuje pitanje skrbništva nad mlt. djecom kod roditelja koji nisu u braku, što je slučaj u ovoj pravnoj stvari, a što je među strankama nesporno. Navedenom normom određeno je da ako roditelji na dan rođenja djeteta nisu u braku ... .; u daljnjem tekstu: ObiZ) u odnosu na djecu iz braka tako i u odnosu na djecu rođenu izvan braka postoji samo zajednička roditeljska skrb. Sukladno
, ne bi mogla živjeti u Kurdistanu jer joj tamo živi bivši suprug i rodbina koja bi je zlostavljala zbog propalog braka. 2.2. Rješenjem MUP-a broj: 511 ... prisilnom braku u tijeku kojeg je bila izložena verbalnom, fizičkom i seksualnom nasilju od supruga, a zbog čega je tijekom prve trudnoće pobjegla od njega ... . ožujka 2017. Na raspravi 16. veljače 2017. podnositeljica je tvrdila da je tijekom braka bila često (najmanje jednom tjedno) premlaćivana i silovana od ... sam u taj brak ušla temeljem obiteljskog dogovora bez mogućnosti izbora, a nisam imala pravo glasa. Žene u mojoj zemlji mogu samo pristati na takve
. pokrenuo predmetni postupak radi odlučivanja o razvodu braka, te s kojim će roditeljem zajednička maloljetna djeca nastaviti živjeti uz plaćanje uzdržavanja djece. Prvostupanjskom presudom od 1. listopada 2021. razveden je brak podnositeljice i tužitelja a zajednička malodobna djeca dodijeljena su na skrb ... drugostupanjskom presudom od 15. prosinca 2021. osim u dijelu razvoda braka, jer je drugostupanjski sud utvrdio da prvostupanjska presuda nije valjano obrazložena ... . ... da se ponovno oženio i dobio dijete nakon njihove rastave (...) Mit. ... da je tijekom ranijih postupaka i u aktualnom vještačenju iskazivao da želi
i predloženica ponovno odlučuju živjeti zajedno, pri čemu predloženica tvrdi kako se radi o odluci o suživotu do konačne rastave radi interesa djeteta, dok ... podnositelj pravo na brigu iz točke a) stavka 1. članka 3. HKoGAMoD-a stekao na temelju prava A1 ., i to na temelju Zakona o braku i obiteljskim odnosima ... zajednici do spornog odvođenja i zadržavanja, a i primjenom gore citiranih odredbi a. Zakona o braku i obiteljskim odnosima je imao i pravni, zakonski temelj ... maloljetnika; (b) Luksemburška konvencija od 8. rujna 1967. o priznavanju odluka koje se odnose na valjanost brakova; (c) Haaška konvencija od 1. lipnja 1970
maloljetnog djeteta C. D. (u daljnjem tekstu: mlt. dijete), rođene (...) u braku koji je podnositelj (...) sklopio s A. B. (u daljnjem tekstu: majka mlt ... postupku je utvrđeno da su podnositelj i majka mlt. djeteta sklopili brak 12. ožujka 2010., te da su sve do razvoda braka živjeli zajedno u P., Č. R. U spis ... braka, protustranka je još jedno (kraće) vrijeme s mlt. djetetom nastavila živjeti u P. (adrese odvojene od stana u kojem je živio podnositelj), da bi ... za maloljetnu C. D., kako za vrijeme trajanja braka roditelja, tako i za razdoblje nakon razvoda. Maloljetnica je povjerena na skrb majci, a ocu je utvrđena
postupci u tijeku navedeno da je u tijeku postupak o roditeljskoj skrbi ("medijacija 1111/17"). 6.4. U postupku radi razvoda braka između protustranke i E. F ... . rođena za vrijeme trajanja braka protustranke C. D. i E. F. dana 31. kolovoza 2015. godine na C. te predlagatelj u vrijeme podnošenja prijedloga nije bio ... . Protustranka je u svom iskazu navela da je mlt. A. začeta sa X. Y. za vrijeme trajanja njezinog braka sa E. F. i kada se A. rodila kao otac djeteta je upisan ... zaštitu maloljetnika; (b) Luksemburška konvencija od 8. rujna 1967. o priznavanju odluka koje se odnose na valjanost brakova; (c) Haaška konvencija od 1
sukladno odredbi čl. 34. Zakona o parničnom postupku u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima: 1. o uzdržavanju, 2. o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju i rastavi braka, 3. o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva, 4. o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi, ako se istodobno odlučuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i poništenju braka, 5. o stvarnim i osobnim služnostima, 6. zbog ... referade, ovrhe i si. Takvi, specijalizirani suci, sude samo jednoobrazne predmete poput razvoda brakova, isplata po kolektivnim ugovorima, otkazima ugovora
uspostavljaju jedinstvena pravila o nadležnosti za razvod, zakonsku rastavu i poništaj braka te za sporove o roditeljskoj odgovornosti s međunarodnim elementom ... ocu podatke o mlt .... Nije sporno niti to da majka ... živi u Zagrebu sa mlt. sinom ... i sinom iz prvog braka ..., koji pohađa u Zagrebu ...školu, 3 ... ... no svakodnevno posjećuje majku i braću, dok najmlađi sin ... iz njezina prvog braka - živi sa ocem u .... Nadalje je nesporno da je u međuvremenu
pravu s obzirom na zaštitu maloljetnika; (b) Luksemburška konvencija od 8. rujna 1967. o priznavanju odluka koje se odnose na valjanost brakova; (c) Haaška konvencija od 1. lipnja 1970. o priznavanju razvoda i zakonskim rastavama; (d) Europska konvencija od 20. svibnja 1980. o priznavanju i izvršenju
. rujna 2002. godine, r i j e š i o j e: Revizija tuženice odbacuje se kao nedopuštena. Obrazloženje Predmet spora je, po tužbi rastavabraka, a po protutužbi tuženice poništaj braka, dakle u jednom i drugom slučaju radi se o bračnom sporu. Prema odredbi čl. 288. st. 1. Obiteljskog zakona (“Narodne novine ... ., odvjetnici iz K., radi razvoda braka i poništaja braka, odlučujući o reviziji tuženice izjavljenoj protiv presude Županijskog suda u Karlovcu od 4. travnja
. iz P., protiv tuženika D. K. iz P., radi rastavebraka, rješavajući prijedlog tuženika od 14. kolovoza 2001. godine u predmetu Općinskog suda u Puli ... Županijskog suda u P. odbacuje se kao nedopušten. Obrazloženje Tuženik je predložio da se u postupku radi rastavebraka koji je pokrenula tužiteljica odredi ... razlog u smislu čl. 68. ZPP za određivanje nekog drugog stvarno nadležnog suda, umjesto Općinskog suda u P. da postupa u ovom predmetu rastavebraka, zbog ... u ovom času u tijeku prvostupanjski postupak radi rastavebraka između u prijedlogu navedenih stranaka tako da je još neizvjesno prije završetka
., protiv tuženika Č. M. iz O., SR Jugoslavija, radi rastavebraka, rješavajući prijedlog tužiteljice za delegaciju Općinskog suda u Bujama u parničnom ... . Obrazloženje Tužiteljica je protiv tuženika pokrenula parnicu radi rastavebraka kod Općinskog suda u Bujama, na području kojeg suda je tužiteljica, u času ... tužiteljice radi rastavebraka, što, prema prosudbi ovog suda, opravdava predloženu delegaciju drugog stvarno nadležnog suda. Riješeno je zato kao u izreci. U
O., protiv tuženice V. Č. iz O., koju zastupa D. K., odvjetnik u O., radi rastavebraka, rješavajući reviziju tuženice izjavljenu proti pravomoćne presude ... donošenja prvostupanjske odluke suda, već vrijeme pokretanja parnice. Kako je u ovoj parnici prvostupanjska presuda o rastavi braka donesena 13. studenog 2001 ... . OBZ, a prema tim odredbama protiv drugostupanjske presude donesene u bračnom sporu, dakle, i u sporu o rastavi braka, revizija nije dopuštena. Zbog toga ... -234/00, u sjednici održanoj dana 8. siječnja 2003. godine, p r e s u d i o i r i j e š i o j e : Revizija tuženice u odnosu na dio pravomoćne presude
otplaćuje kredit Z. banci, te i zbog toga što je sama svojim sredstvima nakon rastavebraka izvodila određene radove. Sud prvog stupnja ocjenjuje da ... je utvrđenje suda prvog stupnja da se zbog činjenice što tužiteljica nakon rastavebraka otplaćuje kredit koji je podignut tijekom trajanja braka, te ... mogućnost od tuženika tražiti povrat plaćenog kredita. Tijekom postupka sud prvog stupnja utvrdio je vrijednost radova koje su nakon rastavebraka svojim sredstvimam financirali tužtieljica, odnosno tuženik, paje ocjena suda prvog stupnja da je tužiteljica zbog vrijednosti ulaganja nakon rastavebraka stekla na
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B Broj: Gr1-703/02-2 R J E Š E N J E Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Stanka Hautza, kao predsjednika vijeća, te mr. Jasne Brežanski i Ivana Mikšića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. S. iz Č., protiv tuženice E. V.-S. iz Č., radi rastavebraka, odlučujući o prijedlogu tužitelja za delegaciju, na sjednici održanoj dana 28. kolovoza 2002. godine, r ... kod Općinskog suda u Čakovcu pod br. P-438/02 povodom tužbe tužitelja … protiv tuženice ..., radi rastavebraka tužitelj je predložio da ovaj Vrhovni
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B Broj: Gr1-53/03-3 R J E Š E N J E Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Stanka Hautza, kao predsjednika vijeća, te mr. Jasne Brežanski i Ivana Mikšića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. M. iz V., protiv tuženika Z. M. iz V., radi rastavebraka, odlučujući o prijedlogu tuženika za delegaciju drugog suda, na sjednici održanoj dana 11. ožujka ... županijskog suda kao nedopušten. Obrazloženje Tužiteljica je podnijela tužbu kod Općinskog suda u Varaždinu protiv tuženika Z.M. iz V., radi rastavebraka, koji
. K. i I. K., oboje iz P., radi rastavebraka, odlučujući o prijedlogu predlagatelja J. K., za delegaciju drugog stvarno nadležnog suda, u sjednici održanoj 10. listopada 2001. godine, r i j e š i o j e : Odbija se prijedlog kao neosnovan. Obrazloženje Predlagatelji J.K. i I.K. podnijeli su prijedlog Općinskom sudu u Puli da se njihov brak rastavi. Na ročištu od 18. lipnja 2001. godine predlagatelj J.K. izjavio je da traži delegaciju drugog stvarno ... drugi stvarno nadležni sud radi vođenja parničnog postupka radi rastavebraka stranaka. Predlagatelj nije naveo ni jedan opravdani razlog koji bi dovodio
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B Broj: Gr1-247/02-2 R J E Š E N J E Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Stanka Jesenkovića, kao predsjednika vijeća, te Damira Mratovića i Davorke Lukanović-Ivanišević, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. P. rođ. M. iz M., protiv tuženika D. P. iz K., radi rastavebraka, rješavajući o prijedlogu Općinskog suda u Kninu u predmetu toga suda pod ... ., radi rastavebraka, Općinski sud u Kninu podnio je prijedlog za delegaciju drugog nadležnog suda umjesto Općinskog suda u Kninu. U prijedlogu se navodi
u D., radi rastavebraka, rješavajući reviziju tuženika izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Dubrovniku od 10. siječnja 2002 ... je presuda suda prvog stupnja kojom je u parnici za rastavubraka naloženo tuženiku da plaća za uzdržavanje tužiteljice počevši od 15. listopada 2001 ... protuvrijednost od 9.966,25 kn. Utvrđeno je također da su stranke živjele u braku od 1970. godine do rastavebraka u ovom sporu i da imaju troje punoljetne djece
ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za rastavu na što ga je sud dužan upozoriti, a iznimno ako u parnicu za rastavubraka nije postavljen zahtjev za uzdržavanje bivši bračni drug može tužbom tražiti uzdržavanje u roku od šest mjeseci od prestanka braka, ako su pretpostavke za uzdržavanje predviđene čl. 221. tog Zakona postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za rastavubraka. Obzirom na utvrđenje nižestupanjskih sudova: - da u parnici za rastavubraka stranaka tuženik do zaključenja glavne rasprave nije postavio zahtjev prema tuženoj za njegovo uzdržavanje
., odvjetniku iz O., radi rastavebraka i uzdržavanja, rješavajući reviziju tužene protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Osijeku od 24. kolovoza 2000 ... može pak bračni drug podnijeti u parnici za rastavubraka, a kao što je ovdje slučaj (čl. 222. st. 1. Obiteljskog zakona). Pogrešan je pravni pristup ... zaposliti treba raspraviti. Nemogućnost zaposlenja kao jednu od pretpostavki pod kojima se može tražiti uzdržavanje za slučaj rastavebraka treba ocjenjivati ... suđenje. Obrazloženje Presudom suda prvog stupnja prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja, te je rastavljen brak stranaka. Istom presudom odbijen je
vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice K. K. iz N. G., koju zastupa I. J., odvjetnik iz N. G., protiv tuženika D. K. iz S., radi rastavebraka, rješavajući ... presuda donesena u bračnom sporu – u sporu radi rastavebraka, to revizija nije dopuštena, radi čega je istu, na temelju odredbe iz čl. 392. ZPP, valjalo ... /00 od 31. prosinca 2001., kojom je rastavljen brak stranaka, tuženik je izjavio reviziju. Revizija nije dopuštena. Odredbom čl. 288. st. 1. Obiteljskog
