„Taj dio žalbe se odnosi na rješenje kojim je prvostupanjski sud odbio prijedlog za preinačenje tužbenog zahtjeva na način da se od tuženika traži veći iznos nego što je to traženo tužbom. Prema odredbi čl. 191. st. 1. ZPP-a preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći.
Prema odredbi čl. 190. st. 2. ZPP-a nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.
Po
nedosljednost odnosno očitu kontradiktornost koju je potrebno otkloniti, ali na način da se od nje zahtijeva preciziranje osobe tuženika, a ne preinaku tužbe ... žalbe na to rješenje, iz čega proizlazi tužiteljičina procesna mogućnost (osnova) da tek u žalbi na odluku o glavnoj stvari (žalbi na presudu) pobija
“Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje uz obrazloženje da se tužitelji I. J. i M. D., te tuženik H. v. nisu izjasnili o preinaci tužbe. Naime, svojim rješenjem od 5. lipnja 2018. sud je pozvao stranke da se izjasne o subjektivnoj preinaci tužbe odnosno da li pristaju da na mjesto tužitelja stupi G ... pristanak na subjektivnu preinaku tužbe. Žalbeni navodi G. B., koji nisu konkretizirani, a niti navodi tuženika C. d.d. S., koji ističe da je svoj pristanak na preinaku dao u podnesku dostavljenog sudu 21. lipnja 2018., a što nije niti sporno, ne mogu utjecati na zakonitost prvostupanjskog rješenja, zbog
, prema odredbi čl. 190. st. 7. ZPP-a protiv rješenja kojim se prihvaća preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba, što znači primjenom instituta argumentum a contrario, kada sud ne prihvati preinaku tužbe protiv takvog rješenja je uvijek dopuštena posebna žalba. Prema odredbi čl. 343. st. 2. ZPP-a ... protiv rješenja kojim je odbijen zahtjev tužitelja za preinaku tužbe dopuštena posebna žalba, prvostupanjski sud je bio dužan takvo rješenje dostaviti parničnim strankama u ovjerenom prijepisu s poukom o pravu na žalbu. Kako prvostupanjski sud nije tako postupio već je odluku o odbijanju preinake tužbe donio
„Odredbom čl. 190. st. 9. ZPP-a propisano je da protiv rješenja kojim se prihvaća preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba, dok za slučaj odbijanja preinake tužbe ZPP ne određuje da protiv tog rješenja žalba ne bi bila dopuštena iz kojeg razloga je ona dopuštena prema odredbi čl. 378. st. 1. ZPP-a. Po ocjeni ovog suda prije nego što rješenje kojim bi sud odbio preinaku tužbe ne postane pravomoćno nije moguće raspravljati o glavnoj stvari, dakle, o tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi, jer stranke moraju znati o kojem tužbenom zahtjevu raspravljaju, odnosno koje su odlučne činjenice koje
„Preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći (čl. 191. st. 1. ZPP).
Tužitelj je na ročištu 2. svibnja 2019. intervenirao u tužbeni zahtjev na način da je dodao opis apartmana, konkretno tako što je precizirao da se radi ... promijenjen objekt posjedovne zaštite u žalbi posebno ne argumentira.
Zbog toga ovaj sud nema dvojbe da sporna intervencija u tužbeni zahtjev ne predstavlja ... da je žalba i u tom dijelu neosnovana.“
„ 21. U vezi s navedenim treba dodati da pravilnim postupanjem na način propisan odredbom članka 190. stavka 3. ZPP-a o preinaci tužbe (ili protutužbe) sud ne odlučuje tako da preinaku odbija. Ako se tuženik ne protivi preinaci, nema potrebe da sud o tome odlučuje nego postupa po preinačenoj tužbi. Kada tužitelj preinači tužbu, a tuženik se tome protivi, sud može odlučiti da unatoč protivljenju tuženika dopusti preinaku ako smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama i o tome odlučuje rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba (članak 190. stavak 9. ZPP-a). Ako
, predstavlja preinaku tužbe jer se odnosi na promjenu istovjetnosti zahtjeva u smislu čl. 191. st. 1. ZPP-a. Preinaka tužbe dopuštena je do zaključenja ... pravilno postupio kada nije dopustio preinaku tužbe, a na što nije od utjecaja konstatacija da „preinaka nije moguća“ jer isto podrazumijeva da nije dopuštena, pa je u tom dijelu ovaj sud žalbu odbio i primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP-a potvrdio toč. II. izreke rješenja.“
protuvrijednosti. No po ocjeni ovoga suda nije ostvarena relativno bitna povreda odredba parničnog postupka na koju ukazuje tužena u žalbi jer se tužena po preinačenoj tužbi upustila u raspravljanje, a nije se preinaci usprotivila što potvrđuje sadržaj raspravnog zapisnika od 20. svibnja 2019. ustrajući kod navoda
„Tuženica u žalbi prije svega tvrdi da je pogrešno sud ocijenio da nije osnovan prigovor zastare za povišeni dio tužbenog zahtjeva, a također osporava i tijek zakonske zatezne kamate na povišeni dio tužbenog zahtjeva. Osnovane su žalbene tvrdnje tuženice da je pogrešan pravni stav suda prvog stupnja o tijeku zastarnog roka u odnosu na povišeni dio tužbenog zahtjeva te da s obzirom na činjenicu da tužiteljica iz iste činjenične osnove traži drugu ... da se u slučaju povećanja postojećeg zahtjeva radi o preinaci tužbe, a zastara u takvom slučaju u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva počinje teći
„ 9. Naime, pravilnim postupanjem na način propisan odredbom čl. 190. st. 3. ZPP-a o preinaci tužbe (ili protutužbe) sud ne odlučuje tako da preinaku odbija. Ako se tuženik ne protivi preinaci, nema potrebe da sud o tome odlučuje nego postupa po preinačenoj tužbi. Kada tužitelj preinači tužbu, a tuženik se tome protivi, sud može odlučiti da unatoč protivljenju tuženika dopusti preinaku ako smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama i o tome odlučuje rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba (čl. 190. st. 9. ZPP-a). Ako ne dopusti preinaku, kao što je to ovdje slučaj
što i sam navodi u žalbi) jer istima tužba nije preinačena, no ovakva dopuštena dispozicija tužitelja ima utjecaj kod obračuna troškova postupka jer se
„Tužitelji navode da je prvostupanjski sud tužitelju dopustio preinaku tužbe, usprkos njihovog protivljenja, izraženog na ročištu od 14. travnja 2010 ... , preinaku tužbe odobrio (odnosno istu prešutno dopustio).
Navedene tvrdnje tuženika temelje se na pogrešnoj procesnopravnoj ocjeni značaja tužiteljevog ... kriteriji predstavljali samostalne odštetne osnove), koju je tužitelj izmijenio, ne znači preinaku tužbe u smislu odredbe čl. 191. st. 1. ZPP-a, kako to pogrešno tumače tuženici u žalbi (i tijekom prvostupanjskog postupka).“
preinaku tužbe, zbog čega suprotni navodi u žalbi tužitelja nisu osnovani."
... takvoj preinaci tužbe protivila, te sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 190. st. 2. ZPP, takvu preinaku nije dopustio. Odlučujući o dopuštenosti preinake tužbe sud ocjenjuje je li ona s procesnopravnog stajališta svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama. Po ocjeni ovog suda, u situaciji kad je tužitelj preinačio tužbu postavljajući novi zahtjev, takva preinaka tužbe s procesnopravnog stajališta nije bila svrsishodna. Naime, preinakom
., kojoj preinaci se tuženik protivio. 11. Odlučujući o prijedlogu tužiteljice za preinaku tužbe sukladno čl. 190. ZPP kojim je propisano da će sud dopustiti preinaku iako se tuženik protivi preinaci ako je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa između stranaka, sud prvog stupnja je isti odbio smatrajući da preinaka tužbe nije svrsishodna za konačno rješenje odnosa između stranaka, sve imajući u vidu sadržaj tužbe u predmetu broj P-1./18, činjenicu da je ... tužiteljica može ostvarivati u posebnoj parnici. 12. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda neosnovano tužiteljica u žalbi ističe da je sud prvog stupnja počinio
„Naime, po stajalištu ovoga suda, a što je protivno stajalištu žalbe, u smislu odredbe čl. 192. st. 2. ZPP-a imenovani L.V. ne može se smatrati strankom u predmetnom postupku, jer isti nije pristao stupiti u parnicu umjesto tužene, a koja pretpostavka (uz pristanak i same tužene), mora biti ispunjena za subjektivnu preinaku tužbe iz čl. 192. st. 1. toga Zakona. Stoga se isti može smatrati u predmetnom postupku samo drugom osobom. Stajalište je ovoga suda, a obzirom na nepristanak L.V. da stupi u parnicu, da je on zahtjev za naknadu troška postupka trebao, u smislu čl. 164. st. 3. ZPP-a staviti već u podnesku od
preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba.
Primjenom pravila logičkog zaključivanja argumentum ad contrario, a i prema izričitoj odredbi čl. 378. st. 1. ZPP-a, protiv prvostupanjskog rješenja kojim nije dopuštena preinaka tužbe dopuštena je posebna žalba (čl. 378. st. 1. ZPP-a propisuje da je protiv ... kojim nije dopustio preinaku tužbe, a niti su se stranke odrekle prava na žalbu na to rješenje. U navedenim procesnim okolnostima prvostupanjski sud nije ... način da je umjesto ranijeg tužbenog zahtjeva, koji je postavio u tužbi, postavio novi tužbeni zahtjev, što bi značilo preinaku tužbe u smislu odredbe čl
. Žalitelj u žalbi pozivajući se na odredbu čl. 196. st. 2. ZPP-a protivi se proširenju tužbe na njega kao II-tuženika smatrajući da se sud prije svega trebao rukovoditi navedenom procesno pravnom odredbom koja kao uvjet za proširenje tužbe pretpostavlja priastanak samog novog tuženika.
Žalba pri tome ističe da sud ... smatra, kako to u žalbi ističe žalitelj, da je pristanak žalitelja odlučni uvjet za tavko proširenje tužbe, koji kao procesno pravna pretpostavka mora biti
uskratio. U konkretnom slučaju radi se o subjektivnoj preinaci tužbe na aktivnoj (tužiteljskoj) strani, budući da novi tužitelj, kako to i prvostupanjski sud ... potvrđuje u žalbi navodeći da H. O. d. s. d.o.o. E. Z. nije pravni slijednik tužitelja. Dakle, ne radi se o univerzalnoj materijalnopravnoj sukcesiji ... prihvatio subjektivnu preinaku tužbe.
dok je zahtjev za imovinsku štetu ostao isti, a kojoj se preinaci tuženik protivio. 6. Prvostupanjski je sud raspravnim rješenjem od 13. travnja 2021. dopustio preinaku tužbe smatrajući da je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama. Osnovano žalitelj navodi da povećanje tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka, a pozivajući se pritom na Orijentacijske kriterije nema opravdanja. Preinaka tužbenog zahtjeva moguća je do ... opseg i visina štete. 7. S obzirom na to zahtjev tužiteljice za preinaku tužbe od 27. siječnja 2021. trebalo je odbaciti kao nepravodoban, zbog čega je
„Naime, prvostupanjski sud nije bio ovlašten povodom žalbe ovršenika izjavljene u cijelosti protiv rješenja o ovrsi broj Ovr. ___/07-2 od 22 ... u kojima je prvostupanjski sud ovlašten žalbu izjavljenu protiv rješenja o ovrsi prihvatiti i u tim slučajevima: 1) u cijelosti ili djelomično ... nadležnom sudu. Protivno prednjoj odredbi OZ-a prvostupanjski sud je djelomičnim prihvaćanjem žalbe ovršenika preinačio odluku o troškovima postupka, koja ... prekoračio svoja remonstrativna ovlaštenja parcijalnom preinakom rješenja o ovrsi isključivo u dijelu odluke o troškovima postupka potpuno gubeći iz vida da
. 2. Žalba je nedopuštena. 3. Odredbom iz članka 190. stavak 9. ZPP propisano je da protiv rješenja kojim se prihvaća preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba, pa se to rješenje može pobijati samo u žalbi protiv konačne odluke (članak 378. stavak 2. ZPP). 4. Slijedom navedenog, budući da je žalba ... "1. Protiv prvostupanjskog rješenja, kojim je dopuštena preinaka tužbe na način da je „tužbeni zahtjev umjesto na čest. zem. 2./4 K.O. K. upravljen na čest. zem. 2./2 K.O. K.“, žalbu je podnijela tuženica ad. 1. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. u vezi članka 381. Zakona
„ 12. Neosnovano tuženici u žalbi navode da je došlo do objektivne preinake tužbenoj zahtjeva, odnosno do promjene istovjetnosti zahtjeva, zato što je tužitelj podnescima od 31. svibnja 2010. i 15. srpnja 2019. zahtijevao isplatu u različitim valutama. Promjenom valute ne dolazi do preinake tužbenog zahtjeva, koji pravni stav je izražen u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1311/2021-2 od 5. rujna 2023. pa je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe čl. 190. i čl. 191. ZPP-a...“
tužbenog zahtjeva. Sud prvog stupnja to smanjenje pogrešno naziva preinakom tužbe, jer se radi o djelomičnom povlačenju tužbe, za koje je prema članku 193 ... tužitelj podnio žalbu 10. veljače 2025., iznosi 6.659,02 eura, kako proizlazi iz prvog odlomka žalbe. Taj iznos predstavlja osnovicu za obračun sudske pristojbe za žalbu prema odredbi članka 24. stavka 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18. i 51/23., dalje: ZSP). Obračunata sudska pristojba za žalbu prema vrijednosti pobijanog dijela u iznosu od 226,08 eura rezultat je pravilne primjene tar.br. 3. stavka 1. u vezi s tar.br. 1. stavkom 1
se takvoj preinaci ne može protiviti (ZPP članak 191. stavak 2.). Dakle, okolnosti zbog kojih tužitelj preinačuje tužbu moraju nastupiti nakon podnošenja tužbe jer se u protivnom slučaju tuženik može protiviti preinaci tužbe. 25. Tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja ... osnovane te je u odbijajućem dijelu prvostupanjsku presudu valjalo potvrditi i žalbu tužitelja odbiti (članak 373.a. stavak 1. točka 2. u svezi stavka 3. ZPP
Trgovački sud u Slavonskom Brodu rješenjem poslovni broj P-241/07-66 od 14. srpnja 2008. godine nije dopustio preinaku „tužbenog zahtjeva” (pravilno ... preinakom traži) da se odnosi na izgubljenu zaradu za koju tužitelj tvrdi da je mogao ostvariti da je iznajmljivao predmetni stroj pa kako se ne radi o istom činjeničnom osnovu sud preinaku (kojoj se tuženik protivio) smatra nedopuštenom i sukladno čl. 191. st. 2. Zakona o parničnom postupku odbija preinaku dopustiti.
Tužitelj predmetno rješenje pobija žalbom zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Pogrešnim
odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP. Naime, prvostupanjski sud, dopuštajući preinaku tužbe temeljem odredbe članka 190. stavka 2. ZPP zaključuje da ... rješenje odnosa među strankama, kako to osnovano ukazuje i tuženik u svojoj žalbi, pa se pobijano rješenje u ovom dijelu ne može pravilno ispitati, zbog čega ... svrsishodnosti preinake tužbe za konačno rješenje odnosa među strankama prvostupanjski sud treba voditi računa da je prema sadržaju preinačene tužbe zatraženo da u
poznat opseg tužiteljičine štete. Suprotno navodima žalbe tuženika povećanje naknade prema Orijentacijskim kriterijima nije od utjecaja na pravo oštećene
stanju spisa a na što se tužiteljica u žalbi i poziva proizlazi da radna jedinica - prodavaonica tuženika u F. više ne postoji, odnosno da je zatvorena ... podnošenja tužbe, zahtjeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti. Pri vraćanju radnika na
„ 8. Odredbe Zakona o parničnom postupku kojima je regulirano preinačenje tužbe sadržane su u čl. 190., 191. i 192., pri čemu se odredba čl. 190. ZPP-a odnosi na objektivnu i subjektivnu preinaku. 9. Budući da je izričitom odredbom čl. 190. st. 8. ZPP-a, koja se ne može derogirati pogrešnom uputom prvostupanjskog suda o pravnom lijeku, propisano da protiv rješenja kojim se prihvaća preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba, trebalo je primjenom odredbe čl. 380. t. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja...“
“25.1. U žalbi protiv rješenja kojim je dozvoljena preinaka tužbe tuženik nije posebno obrazložio žalbene razloge, tako da je u tom dijelu drugostupanjski sud rješenje preispitao u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. 25.2. Konačno postavljeni zahtjev sukladno odredbi članka 190. st, 1. ZPP-a, u tehničkom smislu predstavlja preinaku tužbe, iako se u naravi zapravo radi o usklađivanju tužbenog zahtjeva sa nalazom vještaka. Drugostupanjski sud smatra da ... preinake tužbe može protiviti i povlačenju tužbe. Onemogućavanjem preinake tužbe u slučaju da se radi o povećanju tužbenog zahtjeva nakon nalaza vještaka
„Osnovano tužitelj u žalbi ukazuje da je nakon što je on na ročištu dana 30. listopada 2013.g. (list 129 prvost. spisa) izjavio da smanjuje tužbeni zahtjev sud bio dužan raspravljati i odlučivati isključivo u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva, dok je odlučujući i dalje o prvo postavljenom (višem) tužbenom zahtjevu ostvario bitnu povredu iz čl.354. st.2. toč.12. ZPP-a, na koju ukazuje tužitelj u žalbi. Stajalište je ovoga suda da se smanjenje tužbenog zahtjeva ne može smatrati preinakom tužbe (čl.191. st.3. ZPP-a), a niti djelomičnim povlačenjem tužbe u smislu odredbe čl.193. ZPP-a, a za takve parnične
"U odnosu, pak, na navode žalbe glede nemogućnosti objektivne preinake tužbe za odgovoriti je kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici građansko privrednog odijela održanoj 12. prosinca 1988. zauzeo pravno shvaćanje po kojem i nakon što je tuženik podnio prigovor protiv platnog naloga ... smislu prethodno donio odluku jer je sud ovlašten u smislu članka 190. stavka 2. ZPP-a dopustiti preinaku i ako smatra da je to svrsishodno, niti je na ovaj način tuženu onemogućio u raspravljanju, time da je praktično preinaka isključivo bila u dijelu oznake kome se treba izvršiti isplata utuženog
. ZPP-a jer se ne radi o preinaci prvostupanjske presude na štetu osobe koja se žalila i koja je sama podnijela žalbu, s obzirom da je odbacivanje tužbe ... "Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju ukazuje žalba. Međutim ... , predstavlja procesnu pretpostavku za pokretanje (istodobnoga) parničnog postupka između nasljednika radi utvrđenja sastava ostavine. Žaliteljica u žalbi i ne
, tek u žalbi ukazao na to da je pravo na traženje ispunjenja utužene tražbine od tuženika dobio tek 2013. godine, kada je ispunio obvezu prema tuženiku. Zato se tužitelja upućuje na odredbu čl. 352. ZPP-a kojom je propisano da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredbi parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti. Stanje u spisu upućuje na to da je tužitelj tuženikov ... pobijanog rješenja u dijelu kojim nije dopuštena preinaka tužbe: Tužitelj je tijekom postupka uz tužbeni zahtjev za isplatu neplaćenog dijela računa broj 45
: drugostupanjska presuda), donesene u povodu žalbe tuženika D. P., na način da je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u ... građanskog suda u Zagrebu iz 2014. sud je naveo da je u konkretnom slučaju došlo do subjektivne preinake tužbe u odnosu na tužitelja i to na način da je ... potraživanja iz 2002. 2.2. Županijski sud u Zagrebu je rješenjem broj: 22 Gž-4300/14-3 od 26. rujna 2017., odlučujući o žalbi tuženika, ukinuo presudu Općinskog ... slučaju tužitelj tijekom postupka prvotno izvršio subjektivnu preinaku tužbe u odnosu na tužitelja i to na način da je umjesto prvotno navedenog tužitelja Š
-214/2019-4 od 3. ožujka 2020. (u daljnjem tekstu: osporena presuda) kojom je odbijena žalba podnositeljice kao neosnovana te je u cijelosti potvrđena ... suda u Zagrebu broj: Gžn-1675/12-2 od 10. srpnja 2012., kojom je odbijena podnositeljičina žalba. Tom je presudom ovaj postupak za naknadu štete ... je pogrešno označio tuženika te je prvostupanjski sud donio rješenje broj: Pn-2251/02 od 31. ožujka 2008. kojim se ne dopušta subjektivna preinaka ... subjektivna preinaka tužbe je potvrđeno i rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojim se odbija revizija, broj: Rev 475/09-3 od 10. veljače 2011. U tom je
troškova parničnog postupka i uvažena je žalba tuženika te je ukinuto rješenje kojim se dopušta preinaka tužbe podnositeljice. 1.2. Za potrebe ustavnosudskog ... građanskog suda u Zagrebu broj: Pn-2781/16-56 od 9. travnja 2019., (u daljnjem tekstu: prvostupanjska odluka), dok je rješenje kojim je dopuštena preinaka tužbe po žalbi tuženika ukinuto. 1.1. Prvostupanjskom odlukom pod točkom I. presude naloženo je tuženiku C. o. d.d. Zagreb isplatiti podnositeljici ... iznosom naknade štete (iznos od 5.000,00 kuna), pod točkom III. tuženiku je naložen platež parničnih troškova, dok je rješenjem dopuštena preinaka tužbe
. siječnja 2011. (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko rješenje) kojim je odbačena kao nedopuštena žalba podnositeljice podnesena protiv presude zbog ogluhe ... odnosu na tuženicu K. P. . 4.2.12. svibnja 2008. podnositeljica D. G. podnijela je protiv prvostupanjske presude i rješenja žalbu Županijskom sudu u Dubrovniku (list 32. i 33. spisa). 4.3.25. siječnja 2010. Općinski sud u Dubrovniku donio je rješenje broj: P-1955/05 (str. 35. spisa) kojim je odbacio žalbu ... (u ovom postupku) osporeno drugostupanjsko rješenje kojim je odbio žalbu podnositeljice i potvrdio prvostupanjsko rješenje od 25. siječnja 2011. (str
od istog činjeničnog stanja, u pogledu preinaka koje je izvršila prvotuženica kao najmoprimac, ocijenio je da priroda izvršenih preinaka nije takva da bi bio opravdan zaključak da se radi o preinaci u smislu članka 20. stavka 1. alineje 2. ZNS-a stoga nije bio ispunjen uvjet za raskid ugovora o najmu stana. U obrazloženju presude drugostupanjski sud istaknuo je: "Po pravnom shvaćanju ovog suda za odgovor na pitanje što predstavlja preinaku stana potpuno je irelevantno je li zbog zahvata na stanu došlo do povećanja vrijednosti ili smanjenja vrijednosti, a kako su to u tijeku postupka i u žalbi
kojim se ne dopušta preinaka tužbe. Podnositelj je na rješenje uložio žalbu te je dana 5. studenoga 2002. godine Visoki trgovački sud Republike Hrvatske ... da je podnositelj bio član uprave tuženika te da je, stoga, za spor nadležan Trgovački sud u Zagrebu. Na rješenje je tuženik uložio žalbu dana 13. rujna 1999. godine. Dana 21. ožujka 2000. godine Županijski sud u Zagrebu žalbu je odbio kao neosnovanu i potvrdio rješenje suda prvog stupnja. Dana 30 ... , 11. listopada, 22. studenoga te 19. prosinca 2001. godine, kada je sud donio rješenje da se ne dopušta preinaka tužbe. Podnositelj je na rješenje
svezi neosnovanosti istaknutih žalbenih razloga i navoda podnositeljica iz njihove žalbe glede ponovljenog prigovora nedopuštene preinake tužbe te s tim u ... vrijeme radi pripremanja. (...) Protiv rješenja kojim se prihvaća preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba. Članak 191. Preinaka tužbe jest promjena ... cijelog postupka mogle iznositi prigovore o navodno nedopuštenoj preinaci tužbe te argumente u tom smislu, omogućeno im je da iz istog razloga podnesu žalbu ... : osporena drugostupanjska presuda). 1.1. Osporenom drugostupanjskom presudom odbijena je žalba podnositeljica i potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj
otpremnine, te da je tu preinaku prvostupanjski sud dozvolio rješenjem od 17. srpnja 2002. godine, a te činjenice drugostupanjski sud u potpunosti zanemaruje ... rješenjem od 17. srpnja 2002. dozvolio preinaku tužbenog zahtjeva i 5. prosinca 2002. donio presudu kojom tuženiku nalaže isplatu utuženog iznosa. U povodu žalbe tuženika, drugostupanjski sud donosi osporenu presudu kojom prvostupanjsku presudu preinačava na način da odbija tužbeni zahtjev, s obrazloženjem da ... zanemaruje činjenicu da je podnositeljica preinakom tužbenog zahtjeva na temelju odredaba članaka 190. i 191. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine
presuda) kojom je odbijena njegova žalba protiv presude Upravnog suda u Splitu broj: 8 UsIpor-196/20-13 od 27. prosinca 2021. (u daljnjem tekstu ... zastare prava na utvrđivanje poreza i naplate poreznog duga, koje je podnijela ista fizička osoba, i to M. R. iz A1 , OIB: B1 i R. za popravak i preinake metalnih brodova i M. R. , trgovac pojedinac, A2 , OIB: B1 . 4.1. Podnositelj je izjavio žalbu protiv prvostupanjskog rješenja, koja je odbijena ... koji je dodijeljen R. za popravak i preinake metalnih brodova M. R. . t.p. iz Drniša. Presudom Visokog upravnog suda, poslovni broj: Us-7021/2011-3 od 21
. Drugostupanjskom presudom točkom I. izreke prihvaćanjem žalbe podnositeljice djelomično je u točki III. izreke preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu ... iznos od 30.735,00 kn plati zakonsku zateznu kamatu od 16. travnja 2007. do 26. veljače 2019., točkom II. izreke odbijena je žalba podnositeljice ... prihvaćena žalba tuženika i djelomično preinačena prvostupanjska presuda u točki I. izreke na način da je podnositeljica odbijena sa zahtjevom za naknadu štete ... djelomično je odbijena žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda u nepreinačenom dijelu točaka I. i II. izreke, točkom V. izreke naloženo je
rješenja žalbu su 6. travnja 2007. podnijeli podnositelji i drugi tužitelji. Prvostupanjski sud je rješenjem broj: P-2032/05 od 6. travnja 2007. djelomično ... za privatizaciju je 11. travnja 2007. podnio žalbu. Prvostupanjski sud je rješenjem broj: P-2032/05 od 12. travnja 2007. ispravio pogreške u pisanju u izreci pisanog otpravka rješenja od 23. ožujka 2007. Protiv rješenja od 6. travnja 2007. žalbu su 20. travnja 2007. podnijeli Dalma d. d., te podnositelji i drugi tužitelji. Dalma d. d. je 23. travnja 2007. podnijela žalbu protiv rješenja prvostupanjskog suda od 23. ožujka 2007. Podnositelji i drugi tužitelji su 30. travnja
. d. i radi isplate plaće nastaviti po nastupu pravomoćnosti rješenja prvostupanjskog suda od 23. ožujka 2007. Protiv navedenog rješenja žalbu su 6 ... 2007. podnio žalbu. Prvostupanjski sud je rješenjem broj: P-2032/05 od 12. travnja 2007. ispravio pogreške u pisanju u izreci pisanog otpravka rješenja od 23. ožujka 2007. Protiv rješenja od 6. travnja 2007. žalbu su 20. travnja 2007. podnijeli Dalma d. d., te podnositeljice i drugi tužitelji. Dalma d. d. je 23. travnja 2007. podnijela žalbu protiv rješenja prvostupanjskog suda od 23. ožujka 2007. Podnositeljice i drugi tužitelji su 30. travnja 2007
određenog ustavnog prava. 7. Osporenom presudom odbijena je žalba podnositelja i potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru broj: P-1777/2015 od 20 ... 2016. podnositelju nije dopustio preinaku tužbe u kojoj je kao tuženu u postupku naznačio nasljednicu iza pokojnog dr. R. D. , njegovu suprugu M. D ... tužba jer je tužio preminulu osobu, a koje je povodom žalbe ukinuto jer podnositelju ta okolnost nije bila poznata. Slijedom toga, prvostupanjski sud je ... drugostupanjski sud je povodom žalbe podnositelja i to rješenje ukinuo uputivši prvostupanjski sud: "U konkretnom slučaju ne radi se o pitanju dopuštenosti tužbe
ročištu održanom 21. listopada 2004. tuženi se usprotivio subjektivnoj preinaci tužbe te je sud rješenjem broj: IVP-1079/91 od 1. travnja 2005. riješio da se ne dopušta preinaka tužbe s tuženika JAT na C. a. Protiv navedenog rješenja podnositeljica je podnijela žalbu 14. travnja 2005. te je spis ... i dvadeset sedam (27) dana. Nakon podnošenja ustavne tužbe Općinski sud u Splitu donio je rješenje kojim nije dopustio preinaku tužbe u odnosu na tuženika. Predmet se trenutno nalazi pred Županijskim sudom u Splitu povodom žalbe podnositeljice. 4.3. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJICE U SUDSKOM
