„Naime, iz stanja spisa proizlazi da se tužitelj kao sudionik u prometu nije pridržavao zabrana i obveza kojih se svaki sudionik u prometu dužan držati, da je do štetnog događaja (koji je za posljedicu imao nastanak ozljeda za koje tužitelj traži utvrđivanje ozljedamanaradu) došlo i iz razloga što je tužitelj počinio prekršaje propisane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama za koji je presudom Prekršajnog suda oglašen krivim“.
„Liječničko povjerenstvo Direkcije u nalazu, mišljenju i ocjeni od 3. listopada 2019. navelo je, da se nakon uvida u priloženu dokumentaciju, dg S40.9, površinska ozljeda ramena i nadlaktice, ne može uzročno-posljedično povezati s događajem od dana 13. lipnja 2019. kao ozljedanaradu, jer osiguranik (tužitelj) u predmetnom događaju nije zadobio površinsku ozljedu ni ramena, ni nadlaktice, ni lakta. Učinjenom dijagnostičkom obradom kod ... se o kroničnom stanju karakteriziranom povremenim egzacerbacijama, aktualizacija kroničnog stanja ne smatra se ozljedomnaradu".
„Okolnost da se rješenja javnopravnih tijela temelje na nalazu, mišljenju i ocjeni liječničkog povjerenstva sastavljenog od liječnika koji nisu specijalisti ortopedije, ne predstavlja povredu pravila postupka o sastavu povjerenstva niti dovodi u pitanje njihov nalaz, mišljenje i ocjenu s obzirom da su u smislu odredbi članka 5. Pravilnika o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Narodne novine, broj: 8/15., 17/15., 41/15., 104/17. i 34/18.) članovi liječničkog povjerenstva doktori medicine s najmanje tri godina radnog iskustva u struci ili
„Na raspravi 20. listopada 2020. vještak je ostao kod danog nalaza, te među ostalim naveo da poslodavac nije organizirao rad po pravilima zaštite naradu, a radnik je imao mogućnost odbiti izvršiti predmetni posao jer nije imao ljestve, odnosno odgovarajuću radnu opremu za radna visini. Prvostupanjski sud je obrazložio da su javnopravna tijela pravilno zaključila da se pok. B. D. nije pridržavao pravila o zaštiti naradu iako je bio osposobljen za radna siguran način za obavljanje navedenog posla“.
„Liječničko povjerenstvo Direkcije u mišljenju navodi da tužiteljica ima višegodišnje tegobe s koljenima, dijagnostički obrađene, kojima su utvrđene unutrašnje ozljede još 2010. godine, zbog čega je osiguranica u dva navrata (veljača lijevo koljeno, listopad desno koljeno) operirana te da je kod tužiteljice dijagnostičkom obradom i utvrđena unutrašnja ozljeda koljena, ista se ne bi mogla utvrditi ozljedomnaradu zbog predispozicije zdravstvenog stanja za nastanak ozljede".
„Naime, činjenica da je sudski vještak ugovorni suradnik tuženika u mreži javnozdravstvene službe je informacija koja je široko dostupna putem interneta, dakle to je općedostupna činjenica pa se tužitelj u žalbi ne može pozivati da je za tu činjenicu saznao tek nakon zaključenja rasprave pred prvostupanjskim sudom. Neovisno o navedenom, okolnost da je sudski vještak ugovorni suradnik tuženika u mreži javnozdravstvene službe jer kao liječnik specijalist medicine rada pruža specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, sama po sebi, ne dovodi u sumnju njegovu nepristranost u smislu članka 15. stavka 1
„Medicinska dokumentacija, predstavlja činjenični supstrat na temelju kojega vještak daje nalaz i mišljenje. Dakle činjenice koje se tiču postojanja ili nepostojanja uzročno posljedične veze između bolesti i ozljedenaradu, ne utvrđuju se na temelju medicinske dokumentacije, već na temelju vještačenja. Stoga žalbeni navodi, da iz medicinske dokumentacije proizlazi drugačije stanje nego je sudski vještak odnosno sud utvrdio, nije osnovan ni od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.“
osnovu od one koja je utvrđena u upravnom postupku i sporu. Utvrđeno je da je predmetna ozljeda posljedica prometne nesreće koju je tužiteljica doživjela 21. srpnja 2015. (do ozljede je došlo kada se osobnim automobilom vraćala s posla kući iz noćne smjene te je sletjela s ceste u putni jarak, uslijed čega je zadobila ozljede u donjem dijelu leđa i ekstremiteta). Tužiteljica je pravomoćnim Obveznim prekršajnim nalogom broj: 511-19-42/5-OPN-543/2015 od 4. kolovoza 2015., proglašena krivom za izazivanje prometne nesreće u kojoj je zadobila tjelesne ozljede“.
“10. Nadalje, utvrđeno je i to da je tužiteljici od strane HZZO-a priznata ozljedanaradu; da je spornog dana pala oko 19,15 sati; da je s radom kod tuženika trebala započeti 27. svibnja 2014., a radno vrijeme je bilo od 7,00 do 15,00 sati. 11. Pravilnom primjenom materijalnog prava, sud prvog stupnja je ... mišljenju ovog suda, u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 103. Zakona o radu (Narodne novine broj: 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13., dalje: ZOR), odnosno ne radi se o ozljedi naradu ili u svezi s radom, radilo se o samoinicijativnom čišćenju apartmana koji je bio namijenjen
zgloba te hondromalacija grupe II. - III. Ozljeda meniska je posljedica degenerativnih promjena ili ranije traume, odnosno kombinacije oba uzroka. Ozljeda ... komplicirana ruptura meniska tipa „bucket handle“ na prethodno intartnoj strukturi. Kod osiguranika su verificirane degenerativne rupture uz opsežne degenerativne promjene hrskavice lijevog koljena prethodno nastale. Opisane kronične promjene uzrokovale su nastanak ozljede".
„U postupku donošenja rješenja javnopravnih tijela na temelju nalaza i mišljenja liječničkih povjerenstava utvrđeno je da se Dg. M22.4 ne može uzročno-posljedično povezati s priznatom ozljedomnaradu od 3. rujna 2015.".
i priznavanja ozljedenaradu pokreće pravna osoba kao poslodavac te prijavu ozljedenaradu dostavlja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koji u smislu odredbe čl. 129. st. 1. istog Zakona bez donošenja posebnog rješenja ovjerava tiskanicu prijave ozljedenaradu.
Uvidom u presliku prijave ozljedenaradu ... je da je tuženik ozlijeđen naradu dana 6. kolovoza 2011., pa imajući u vidu da je navedena prijava ozljedenaradu ovjerena od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje sud zaključuje da je poslodavac tuženika pravovremeno u skladu sa važećim pozitivnim propisima izvršio prijavu ozljedenaradu nadležnom
„Prema tome, u odnosu na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja, ona postoji samo za one osiguranike kod kojih je tjelesno oštećenje nastalo zbog ozljedenaradu ili profesionalne bolesti, i to od najmanje 30%.“.
„Prema ocjeni ovog Suda, sud prvoga stupnja pravilno je odbio navedeni dokazni prijedlog, jer okolnosti nastanka štetnog događaja u predmetnoj stvari nisu prijeporne već je prijeporna pravilnost uporabe sredstava rada te postupanje suglasno pravilima zaštite naradu, a koje tužitelj tijekom spora nije valjano osporio".
Općinski sud u C. i da je radni odnos zasnovan na području istog suda te da se rad obavljao na području R. gdje se dogodila ozljedanaradu slijedom čega ... ukazuje žalitelj u žalbi donesen uz pogrešnu primjenu materijalnog prava. 7. Prema utvrđenju ovog suda naknada štete zbog ozljedenaradu nije spor koji nastaje u vezi s primjenom ugovora o radu, pa se ne primjenjuje ugovorena nadležnost prema ugovoru o radu nego nadležnost suda prema čl. 52. st. 1. ZPP-a. 8 ... "4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju je prema navodima tužbe pretrpio naradu kod tuženika dana 16. studenog 2017.. 5
pretrpljenu zbog ozljedanaradu dana 01. listopada 2001. iz koje povrede mu je proizašla materijalna i nematerijalna šteta, a sporna je i visina tužitelju ... bio zaposlen na poslovima strojobravara za koje radno mjesto je bio osposobljen za radna siguran način. Isto tako proizlazi da je tužitelj pao s ... nesreću naradu treba smatrati ne samo nesreću koju radnik pretrpi u vršenju posla svog radnog mjesta na osnovu ugovora o radu, nego i pri vršenju drugih ... pravilan je zaključak nižestupanjskih sudova da je u realizaciji takvog posla kumulirano više elemenata opasnosti – rad motornom pilom – radna visini i to
troškova za zdravstvene usluge pružene osiguraniku tužitelja J. B. (oštećenik), a koje usluge su pružene radi liječenja ozljeda zadobivenih na radnom mjestu, a koje su priznate kao ozljedanaradu.
J. B., tužiteljev osiguranik i tuženikov zaposlenik je 3. rujna 2009. zadobila tjelesne ozljedenaradu u ... od ozljeda zadobivenih u nezgodi naradu koju je tuženik toj osobi trebao isplatiti zbog odgovornosti za štetu nastale zaposleniku, pa je stoga ... odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedomnaradu, profesionalnom bolešću ili bolešću u vezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a
“16. Nastavno, budući da zahtjev za naknadu štete zbog ozljedenaradu predstavlja potraživanje iz radnog odnosa, pitanje zastare takve tražbine utvrđuje se prema odredbama Zakona o radu a ne primjenom odredbi ZOO-a, kako pogrešno smatra sud prvog stupnja. 17. Odredbom članka 232. stavak 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14; dalje: ZR/14) je propisano da se odredbe tog Zakona o zastari potraživanja neće primjenjivati na potraživanja iz ... 111. stavak 1. ZR/14 je propisano da je poslodavac ako radnik pretrpi štetu naradu ili u vezi s radom, dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima
Predmet tužbenog zahtjeva odnosi se na naknadu štete nastale (prema tužiteljevim tvrdnjama), zbog teške tjelesne ozljede koju je tužitelj pretrpio ... posade broda ili zbog narušavanja zdravlja koju član posade pretrpi naradu ili u vezi s radomna brodu, međunarodno je nadležan hrvatski sud ako tužitelj ima prebivalište na području Republike Hrvatske.“ U sudskim postupcima za naknadu štete nastale zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade broda ili zbog narušavanja zdravlja koju član posade pretrpi naradu ili u vezi s radomna brodu, u kojima do dana stupanja na snagu tog Zakona nije donesena
Prema odredbi čl. 102. Zakona o radu („Narodne novine“ 38/95, 54/95, 17/01, 82/01, 114/03, dalje ZR) štetu koju radnik pretrpi naradu i u vezi s radom, poslodavac je dužan nadoknaditi radniku po općim propisima obveznog prava. Prema odredbi čl. 173. Zakona o obveznim odnosima („Narodne no-vine“ 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, 88/01, dalje: ZOO) koji se primjenjuje na sporni pravni odnos na temelju čl. 1163. Zakona o obveznim odnosima („Narodne ... ozljeda već same po sebi od velikog značaja za svakodnevni normalni život.
Prigovor visini naknade štete na ime tuđe pomoći žalitelj nije obrazložio
. Vještakinja je zaključila da je tužitelj u prosincu 2006. zadobio ozljedunaradu u vidu istegnuća unutarnjeg bočnog (medijalnog) dijela lijevog koljena što odgovara dijagnozi šifre MKB-10 S 83, pod kojom je dijagnozom ozljeda trebala biti priznata, te da kao posljedica te ozljede dolazi do ubrzanog razvoja ... . i 2018., pod dijagnozom MKB-10 šifre M 24.1, te je zaključila da je opravdano tu šifru priznati kao posljedicu ozljedenaradu iz prosinca 2006. godine".
... „U upravnom je sporu provedeno sudsko vještačenje po ovlaštenoj sudskoj vještakinji, specijalistici medicine rada i športa prim. dr. sc. J. M., koja
„Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete, a zbog pogiblje naradu supruga, odnosno oca tužitelja ... . ZOO i čl. 15. Zakona o zaštiti naradu („Narodne novine“, broj 59/96 i 94/96- dalje: ZR).
Prema odredbi čl. 15. ZZR poslodavac odgovara radniku za štetu koju on pretrpi naradu po Općim propisima obveznog prava. Odredbom čl. 173. ZOO koji je opći propis u primjeni na konkretan slučaj propisano je da ... odredbu čl. 15. ZZR u svezi s čl. 173., 174., 175. i 177. ZOO jer je šteta posljedica štetnog događaja naradu pri uporabi opasnog sredstva.“
utvrđenje da je došlo do ozljedenaradu (parnične stranke su na ročištu održanom 26. kolovoza 2011.g. učinile nespornom činjenicu da se je tužitelju nezgoda ... naradu (NN br. 59/96; 94/96; 114/03; 86/08; 116/08 i 75/09) kao specijalnog propisa. Odredba čl. 15. ZZR-a glasi: „Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedomnaradu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti na koju ne utječu propisane obveze ... za oslobođenje, odnosno ograničenje odgovornosti poslodavca za štetu zbog ozljederadu u smislu odredbe čl. 15. st. 2. Zakona o zaštiti naradu, dakle, da li se
, podnositelj zahtjeva pokrenuo je parnični postupak za naknadu štete zbog ozljedenaradu još 1988. godine. Dana 29. svibnja 2006. podnositelj zahtjeva podnio je Županijskom sudu u Zagrebu zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, žaleći se na duljinu tog parničnog postupka.
Dana 25. travnja 2007. Županijski sud u Zagrebu utvrdio je povredu podnositeljevog prava na suđenje u razumnom roku. Dosudio mu je naknadu u iznosu od 6.500 kuna, te je Općinskom sudu u ... . Vrhovni sud je prihvatio podnositeljevu žalbu u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku te mu dosudio još 6.500 HRK naknade. Sam parnični
. 5 čl. 133 tog zakona je određeno da ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnog rješavanja nastalog spora, rok od petnaest dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka. To se međutim ne odnosi na zahtjeve za naknadu štete ... zahtjeva naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa, u rokovima iz st. 1, 2 i 5 ovog članka, ne može imati za posljedicu gubitak prava na ... , tužbom podnesenom kod toga suda 26. ožujka 2007.g. od tuženika kao poslodavca zatražio naknadu štete (nematerijalne i materijalne) proizašlu iz povrede na
„Prigovori u tužbi nisu osnovani jer je tijekom postupka prvostupanjsko porezno tijelo pravilno utvrdilo da tužitelj nije platio dospjeli dug u za to zakonom propisanom roku, pa su se stekli uvjeti da se dužni iznos naplati na osnovi rješenja o ovrsi pljenidbom novčanih sredstava s njegovog računa koje ima kod Erste & Steiermarkische Bank d.d., a tužitelj navodima tužbe nije niti osporio postojanje tog duga“.
naknade štete zbog ozljedenaradu, izvan svake sumnje, radi se o radnom sporu.
Naime, spor između radnika i poslodavca u vezi s naknadom štete zbog ozljede pretrpljene naradu, predstavlja individualni radni spor, odnosno, u procesnom smislu parnicu iz radnih odnosa, zbog čega je sud u postupku u ... poslodavca radi naknade štete koju je pretrpio naradu ili u svezi s radom, radni spor u kojem rok za podnošenje žalbe iznosi 8 dana.
... za podnošenje žalbe u konkretnoj parnici, s obzirom da se radi o parnici iz radnog odnosa, iznosi 8 dana (čl. 437. st. 1. ZPP-a). Nadalje, valja ukazati i na
odredbi, ako zaposlenik pretrpi štetu naradu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan zaposleniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.
Isto tako, pravilno se sud prvoga stupnja poziva na odredbu članka 15. Zakona o zaštiti naradu („Narodne novine" broj 59/96, 94/96 i 114/03), prema kojoj odredbi, poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedomnaradu po načelu objektivne odgovornosti, tj. uzročnosti, a prema općim propisima ... vještaka dr. D. V, da je tužiteljica zbog pada na radnom mjestu zadobila tešku tjelesnu ozljedu, zbog kojih traži naknadu štete, pa dakle postoji uzročna
Predmet spora je naknada štete zbog ozljedenaradu. Tužitelj je tvrdio da je ozlijedio nogu 19. studenoga 1994. nakon čega je nastupila upala ... ) na desnoj potkoljenici, čemu je prethodila minimalna tjelesna ozljeda.
Nije sporno da je tužitelj pretrpio štetu za vrijeme dok je kao član posade ... treba primijeniti i u odnosu na članove posade broda. Poslodavac odgovara članu posade broda ne samo za štetu nastalu uslijed njegove tjelesne ozljede ili smrti, već i za štetu pretrpljenu pri ili u vezi s radomna brodu, koja je nastala u zdravlju člana posade, smanjenjem njegovih životnih i radnih
radnju treće osobe kao razlog za oslobođenje od svoje objektivne odgovornosti za štetu uzrokovane radniku ozljedomnaradu ne znači da naknadu te štete ... . listopada 2009. u poslovnom prostoru njezina poslodavca S.H. d.o.o. kada se prilikom rada kod poslodavca poskliznula na skliskom podu i pala na pod te se ... osnovanim s obrazloženjem da je tužiteljica pretrpjela štetu naradu i da se zbog toga odgovornost za štetu prosuđuje po načelu objektivne odgovornosti njezina poslodavca , na temelju odredaba čl. 15. Zakona o zaštiti naradu („Narodne novine“, broj 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 - dalje
, uzrokovanu ozljedomnaradu, te čl. 109. st. 1. ZR-a iz kojeg proizlazi da poslodavac odgovara za štetu koju radnik pretrpi naradu ili u svezi sa radom, po ... .
Kod toga, suprotno stajalištu žalbe, nije odlučna činjenica što je I tužena sačinila prijavu ozljedenaradu za tužiteljicu od 08.01.04.g., a niti ... pretpostavke za naknadu štete od strane I tužene.
Konačno, prvostupanjski sud je obrazložio radi čega je I tužena sačinila prijavu o ozljedi naradu, upućujući na Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljedenaradu i profesionalne bolesti, a to u
ukupni iznos dosuđene naknade od 25.691,00 kn s naslova štete zbog zadobivene ozljedenaradu, nije uspio naplatiti u ovršnom postupku, budući da na računu bivšeg poslodavca tužitelja nije bilo sredstava. Svoj zahtjev tužitelj temelji na odredbama čl. 11. Konvencije br. 17 Međunarodne organizacije rada o naknadi koja se isplaćuje radnicima za slučaj nesreće naradu.
Prvostupanjski i drugostupanjski sud odbili su tužbeni zahtjev polazeći od utvrđenja ... pretrpe ozljedunaradu, u slučaju insolventnosti poslodavca.
Nižestupanjski sudovi, također, zaključuju da je tuženica, kao članica Međunarodne
Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio daje tužitelj pretrpio ozljedunaraduna tuženikovom brodu prilikom njegovog pristajanja ... i brodske ograde, čime je zadobio tešku tjelesnu ozljedu zbog koje je od tuženika zatražio isplatu materijalne i nematerijalne štete.
Tuženik je osporio postojanje svoje odgovornosti za ovu štetu, jer je do ozljede došlo dok je tužitelj kao kormilar obavljao svoj svakodnevni posao za koji je obučen i za koji ima odgovarajuću stručnu spremu, uključujući i dodatnu obuku za primjenu pravila zaštite naradu. Stoga tuženik smatra daje za ozljedu odgovoran sam
„Nadalje, neosnovano se tuženik poziva na okolnost da bi ranija ozljeda koljena tužiteljice predstavljala izvanrednu okolnost koja je doprinijela ozljedi koju je pretrpjela naradu. Naime, tjelesne ozljede kod fizičkih osoba svakako ne predstavljaju izvanredne okolnosti u smislu odredbe čl. 15. st. 1. Zakona o zaštiti naradu, jer su takve ozljede nešto što se kod fizičkih osoba događa po redovnom tijeku stvari. U konkretnom slučaju, jedino ukoliko bi ova okolnost (ranija ozljeda koljena tužiteljice) bila u uzročnoj vezi s konkretnom ozljedomnaradu, tada bi ta činjenica mogla predstavljati razlog
radu („Narodne novine“ broj: 56/96, 94/96, 114/03 i 100/04) propisano je da poslodavac odgovara zaposleniku i za štetu uzrokovanu ozljedomnaradu ili u vezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti). Tužiteljica je kao zaposlenica H. š. d.o.o. radila na radnom mjestu komercijaliste i nije ... za ozljedenaradu i ozljede nastale u vezi s radom. Radi navedenog sukladno odredbi čl. 373. toč. 3. ZPP-a uvažena je žalba tužene i preinačena je ... održavanja treninga ženskog nogometnog kluba U. š. Podružnica B. pala te zadobila ozljedu lijeve noge, da je na dan štetnog događaja tužiteljica bila u radnom
, 114/03, 100/04), a koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, propisano je da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedomnaradu ... je i sam rekao da je taj čekić već od ranije bio oštećen.
Po mišljenju vještaka zaštite naradu A.Š uzrok predmetne ozljedenaradu je neprimjena ... automehaničarskoj radionici trebalo koristiti zaštitne naočale, pa da je zbog toga u prijavi ozljedenaradu i naznačila da se kod takvih poslova ne koriste zaštitne ... „Među strankama nije sporno da je tužitelj dana 20. siječnja 2005. godine pretrpio nesreću naradu prilikom obavljanja radnog zadatka montaže klizne
istog došlo isključivo zbog propusta tuženika u organizaciji i nadzoru rada raspoređivanjem tužitelja po nalogu neposrednog rukovoditelja na poslove koji imaju obilježja radana visini iako je imao ocjenu zdravstvene sposobnosti - ograničenje radana visini te na taj način nije osigurao djelotvornu zaštitu ... tužitelju bile na raspolaganju predstavljaju radna visini na koji radni zadatak tužitelj nije smio biti raspoređen. 19. Imajući u vidu sve navedeno, po mišljenju ovog suda, a protivno žalbenim navodima tuženika, radi se o isključivoj odgovornosti tuženika na temelju odredbe čl. 15. ZZR-a jer je tužitelju dao
tom mjestu trebao obratiti pojačanu pozornost na nadolazeća plovila ili osigurati odgovarajuću pratnju.
Konačno, zvuk motora brodice u radu čuje se ... Odredbe Glave V. Pomorskog zakonika pod nazivom Izvanugovorna odgovornost vlasnika broda i brodara, primjenjuju se i na brodice i svaki drugi plovni objekt, bez obzira na veličinu i namjenu kojoj služi te na hidroavion na vodi (čl. 835. st. 1. PZ).
Do sraza između tuženikove brodice i tužitelja prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka za pomorstvo, došlo je na ulazu u luku, na mjestu gdje se mogu očekivati brodovi koji plove u ili iz područja od
pretrpljene ozljedenaradu.
U vrijeme donošenja Programa i u vrijeme donošenja pobijane Odluke o otkazu tužitelj je radio, a profesionalna nesposobnost ... prisutnost naradu, pa tužitelj u to vrijeme nije spadao u zaštićenu kategoriju radnika niti po jednoj osnovi.
Osim toga, utvrđivanje prava iz mirovinskog ... - profesionalna nesposobnost za rad), nadležna ustrojstvena jedinica službe HZMO-a koja rješava o pravu utvrđuje tu činjenicu na osnovi nalaza i mišljenja ... (čl. 116. st. 1. i 2. istog Zakona).Prema tome, profesionalnu nesposobnost za rad utvrđuje ovlašteno tijelo u postupku i na način propisan odredbama
„Privremena nenazočnost naradu zbog bolesti ili ozljede nije sama po sebi opravdani razlog za otkaz (čl. 115. st. 1. ZR), no tužitelj nije dokazao ... radne obveze posla 21. i 22. svibnja 2005. kada je neopravdano izostao s posla zato što se bavio sviranjem i na posao prema vlastitoj tvrdnji nije došao, jer nije uspio otkazati „gažu“ u M.2. Poslodavac mu je tada uputio upozorenje na obveze iz radnog odnosa i mogućnost davanja otkaza sukladno odredbi čl ... unatoč upozorenju.
S obzirom na to da je tužiteljeva povreda radne obveze uslijedila nakon ozbiljnih i pisanih upozorenja na obvezu poštivanja radne
dokazivanjem kvalifi cirane krivnje (namjere ili krajnje nepažnje) člana posade broda kao oštećenika. Brodar snosi rizik za izostanak uvjeta za siguran radna brodu, ali ako su ispunjena tri uvjeta: ozljeda člana posade mora nastati naradu ili u vezi s radom, šteta mora nastati na brodu i šteta mora biti ... uvjete za siguran radna brodu, on je odbio tužiteljev tužbeni zahtjev isključivo na temelju primjene pravila o teretu dokazivanja.
Ocjena je ovog suda da ... za štetu iz st. 1. koju pretrpi član posade broda naradu ili u vezi s radomna brodu, uslijed nepostojanja uvjeta za siguran rad, brodar odgovara ako ne
„Odredbom čl. 74. st. 1. ZR propisana je zabrana otkazivanja ugovora o radu radniku koji je pretrpio ozljedunaradu ili je obolio od profesionalne ... za rad, nije se nalazio na bolovanju, već je radio poslove na svom radnom mjestu. Obzirom na navedeno nije postojala zabrana da se tužitelja uvrsti na ... mjeseca kasnije, točnije 3. svibnja 2010. utvrdilo da je kod tužitelja nastupila profesionalna nesposobnost za rad, ne može imati utjecaj na odluku o otkazu. Pravilno kod toga drugostupanjski sud ističe da profesionalnu nesposobnost za rad utvrđuje ovlašteno tijelo u postupku i na način propisan odredbama Zakona
„Iz priložene dokumentacije o uzrocima umirovljenja osiguranika tužitelja, vidljivo je da su na pojedinim instancama upravnog odlučivanja mijenjana određenja uzroka invalidskog umirovljenja osiguranja tužitelja, da bi konačno taj uzrok bio „određen“ sintagmom: „uzrok- ozljeda izvan rada“. Po ocjeni ovog suda, osnovano tuženik prigovara činjeničnom utemeljenju prvostupanjske presude kojim je danom definicijom uzroka umirovljenja osiguranika on obvezan na ... podrazumijevati pod razlogom umirovljenja i ozljede izvan rada, i da li je to uopće bilo predmetom tog upravnog postupka.“
Radna održavanju brodarskog stroja, čišćenja cilindra u brodskoj strojarnici, u uskom prostoru gdje je kretanje i pomicanje ograničeno, ispod ... I. časnika stroja na brodu S. V. koji je bio vezan u luci u San Petersburgu zadobio teške tjelesne ozljede kada je na njega u brodskoj strojarnici palo stapalo ... . 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91, 73/91 i 3/94; dalje: ZOO) te u skladu s odredbom čl. 15. Zakona o zaštiti naradu ... , predstavlja povećanu opasnost za okolinu. Prema shvaćanju prvostupanjskog suda, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, radna održavanju brodskog stroja u
. ožujka 2002., kojim je utvrđeno da je kod tužitelja nastala opća nesposobnost za rad zbog ozljedenaradu te mu je iz tog razloga od 20. studenog 2001 ... bolest ili nesreća naradu, ovaj sud je u takvom slučaju vezan pravomoćnom odlukom nadležnog upravnog tijela, čiju zakonitost ne može ispitivati.
Ovo naročito stoga što je i u samoj izreci rješenja utvrđeno da je opća nesposobnost za rad posljedica ozljedenaradu. Budući da je rješenje HZMO, Područne ... zadobio u nesreći naradu, sud više ne može odlučivati. Navedeno rješenje dostavljeno je u spis i prije nego je prvostupanj-ski sud pribavio presliku
Predmet spora je naknada nematerijalne i materijalne štete, za koju tužitelj tvrdi da ju je pretrpio uslijed nezgode naradu kao član posade broda na ... opasnost za okolinu.
Prvostupanjski sud je ocjenom izvedenih dokaza zaključio da je riječ o raduna vlažnoj i masnoj podlozi, smatrajući da iz tog razloga ... zaključka o tužiteljevom raduna vlažnoj i masnoj podlozi – za sada ne proizlazi iz dostupne procesne građe. Razlog tomu je izostanak utvrđenja svih okolnosti ... (paluba ili stepenice) i način obavljanja konkretnog posla u danim uvjetima, dok je njegov zaključak o tužiteljevom raduna masnoj podlozi bez uporišta u
zajedničkom cilju - osiguranju uvjeta za sigurnu plovidbu i radna brodu, podijeljene su između brodara i članova posade broda. Na temelju njihovih pojedinačnih ... radu. U konkretnom slučaju, časnik palube propustio je upozoriti tužitelja na opisanu nepravilnost u rukovanju špringom, čime je dopustio tužiteljev rad ... , on ga mora ispraviti. Uz navedeno, u ovom je slučaju prvi časnik palube Ivica Turina posvjedočio o svojoj prisutnosti za vrijeme tužiteljevog radana ... očito propustio ocijeniti tužiteljevo ponašanje nestručnim, čime je dopustio nepravilan rad. Na brodarevu odgovornost upućuje i propust zapovjednika broda
tuženik bio tužiteljev poslodavac te da je tužitelj pretrpio ozljedu tijekom operacije priveza broda. (…)
Brod sam po sebi ne treba nužno predstavljati opasnu stvar, a niti su djelatnosti koje se na brodu obavljaju same po sebi opasne. Za utvrđenje postojanja elementa opasnosti, potrebno je cijeniti sve ... opasna djelatnost, a takav zaključak prihvaća i ovaj sud.
Naime, tužitelj je nadgledao operaciju učvršćivanja remorkera na brod radi priveza, kada je došlo do puknuća konopa remorkera na krmenom prostoru broda i tužitelj je ozlijeđen. Uzimajući u obzir broj sudionika navedene radne operacije i uvjete
„Stoga je u ovoj upravnoj stvari odlučna činjenica privremene nesposobnosti tužiteljice za rad po dijagnozi F43.0 - akutna reakcija na stres, koja je dijagnoza priznata ozljedomnaradu, a ne i činjenica je li tužiteljica i dalje bila privremeno nesposobna za rad po nekoj drugoj dijagnozi koja nije priznata posljedicom ozljedenaradu".
