provodi ovrhanaplaći odnosno drugim stalnim novčanim primanjima, tada se na tu ovrhu primjenjuju odredbe Odjeljka Glave 1. - 3. Glave 12., dakle i odredba prema kojoj se ovrhana novčanoj tražbini provodi pljenidbom i prijenosom i da je dostavom rješenja o ovrsi ovršenikovom dužniku provedena zapljena, dok ... „Osim toga, u odnosu na sam predmet broj Ovrv-__/05 prvostupanjskom sudu se ukazuje na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske i to od 3. srpnja 2013 ... o ovrsi poslodavcu ovršenika, ovrha smatra dovršenom. Također ukazuje se prvostupanjskom sudu da ukoliko je ovrha dovršena tada se temeljem odredbe čl. 5
„Naime, temeljem odredbe čl. 176. st. 2. i 3. OZ-a prijašnji poslodavac dužan je bez odgode dostaviti rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud ili obavijestiti sud o prestanku ugovora o radu ukoliko mu nije poznat novi poslodavac ovršenika. Poslodavac ovršenika nije, međutim, dužan obavijestiti sud o provedbi ovrhe, zbog čega činjenica da poslodavac ovršenika nije postupio po zahtjevu suda i nije se očitovao o provedbi ovrhe se ne može smatrati dokazom o nemogućnosti provedbe ovrhe niti dostava takvog podatka ovrhovoditelju se može smatrati obavijestili suda o nemogućnosti provedbe ovrhe.“
članka, zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhenaplaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade ... davatelja uzdržavanja.
Iz te odredbe proizlazi da samo navedene tražbine imaju prednost u provedbi ovrhenaplaći u odnosu na zapljenu po pristanku ovršenika ... „Ovršenikov dužnik se žali navodeći u žalbi da je od banke V. d.d. primio Izjavu o suglasnosti o zapljeni plaće sukladno odredbi čl. 178. st. 3. OZ-a temeljem koje je izvršio zapljenu ovršenikove plaće i zaplijenjeni iznos dostavljao banci. Tek nakon toga je primio predmetno rješenje o ovrsi i nije mogao
Prema odredbi čl. 177. st. 1. OZ-a sud na prijedlog ovrhovoditelja može u ovršnom postupku rješenjem naložiti poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi a ovrhovoditelj prema st. 3. iste zakonske odredbe na temelju prethodno rečenog pravomoćnog rješenja može zatražiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovršnom postupku.
Ovrhovoditelj je u ovom postupku sudu podnio prijedlog za ovrhuna računu poslodavca ovršenika pozivajući se na odredbu čl. 177. st. 3. OZ-a tražeći donošenje rješenja o ovrsi protiv poslodavca ovršenika radi naplate glavnične
obrtnik fizička osoba, to bi značilo da se predmetnim rješenjem nalaže ovršeniku da postupi na način kako mu je to već bilo naloženo rješenjem o ovrsi ... „Sadržaj predmeta ukazuje da je ovršenik u dvostrukoj ulozi - ovršenik i ovršenikov dužnik odnosno poslodavac (prema štambilji na žalbi isti ima naziv C., K. G., V. 128, Završni radovi u graditeljstvu, P. B.), koji nije isplatio obroke što ih je bio dužan prema rješenju o ovrsi od 12. srpnja 2010.g. To znači da isti nije poduzeo radnje provođenja ovrhe koje su mu naložene navedenim rješenjem o ovrsi.
Načelno se u slučajevima kada ovrhovoditelj
„Dostava novom ovršenikovom dužniku odnosno novom poslodavcu ovršenika rješenja o ovrsi i obavijesti da je dužan postupati po pravomoćnom rješenju o ovrsi mora se promatrati sukladno odredbi čl. 176. OZ-a koja propisuje u st. 1. da kada ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu i to od dana kada je tom poslodavcu dostavljeno rješenje o ovrsi.
Za nastalu štetu ovrhovoditelja zbog nepostupanja ranijeg poslodavca ovršenika sukladno prethodno navedenim odredbama OZ-a ne može odgovarati novi poslodavac ovršenika jer rješenje o ovrsi djeluje
da si isplaćuje mjesečnu plaću, objektivno nema mogućnosti za provedbu izvansudske ovrhenaplaći ovršenika.“
... „Imajući u vidu da je uz prijedlog za ovrhu ovrhovoditelj priložio dopis I. banke od 22. listopada 2010.g. da na računu dužnika (ovršenika) nema sredstava na kojim bi se mogla provesti naplata određena rješenjem o ovrsi broj: Ovrv-___/10, da je u izvansudskoj ovrsi ovrhovoditelj namiren sa iznosom od svega 1.458,60 kn dana 10. lipnja 2011.g. te da je ovrhovoditelj čekajući namirenje u izvansudskoj ovrsina računima ovršenika tek 13. ožujka 2014.g
„Obzirom sadržaj ovrhovoditeljevog ovršnog zahtjev predstavlja citiranje sadržaja odredbe čl. 149. st. 1. i 2. OZ-a valja zaključiti da ovrhovoditelj u konkretnom slučaju predlaže provesti ovrhunaplaći ovršenice iako ne navodi niti jednu za to potrebnu ovršnu radnju.
No na određeno navođenje ovršnih radnji kojima predlaže prisilno ostvariti svoju tražbinu obvezuje ga odredba čl. 35. st.1. OZ-a, to više što se naovrhunaplaći primjenjuje (sukladno odredbi čl. 172.OZ-a) odredba čl. 150. st. 1. OZ-a prema kojoj su ovršne radnje ovrhena novčanoj tražbini pljenidba i prijenos, time da prema st. 2
„Naime, sud prvog stupnja je odbio prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe jer je utvrdio da se ovrha određena naplaći ovršenika ne provodi ... ne bi bila namirena prijedlogom zatražiti određivanje ovrhena drugom predmetu ovrhe, a to nije učinio. Slijedom toga da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 5. st. 3. OZ-a za promjenu predmeta i sredstva ovrhe, utvrdivši da OZ-om nisu propisana sredstva kojima bi sud mogao primorati poslodavca na postupanje, zaključak je suda prvog stupnja da se ovrhanaplaći ne može provesti u smislu čl. 67. st.2. OZ-a pa je stoga i obustavio ovrhe određenu naplaći
„Stoga je žalitelj kojemu je od strane ovrhovoditelja dostavljeno pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju, čime ovrhovoditelj stječe založno pravo na novčanoj tražbini ovršenika prema njemu kao isplatitelju stalnoga novčanog primanja, imao obvezu postupanja po tom rješenju o ovrsi, uz ograničenje pravilima o ograničenju ovrhena takvim primanjima, bez utvrđivanja jesu li kod FINA-e ranije zaprimljene druge osnove za plaćanje, pa tek ako nakon udovoljavanja rješenju o ovrsi u tom smislu preostane određeni iznos za isplatu, izvršiti isplatu preostalog
„Neosnovane su žalbene tvrdnje ovrhovoditelja da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju trebao postupiti na način da se rješenje o ovrsinaplaći izravno dostavi na provedbu ovrhe Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, jer se po ocjeni ovog suda radi o drugom sredstvu i drugom predmetu ovrhe radi ... .
Prema ocjeni ovog suda ukoliko ovršeniku kojemu je određena ovrhanaplaći prestane radni odnos zbog odlaska u mirovinu, ovrhovoditelj je dužan zatražiti promjenu sredstva ovrhe u smislu odredbe čl. 5. st. 3. OZ-a na način da prijedlogom za ovrhu traži ovrhuna mirovini ovršenika, jer plaća i mirovina, bez
novelirana odredbom čl. 61. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 93/14), propisano je da se rješenjem o ovrsinaplaći određuje pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaćuna račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.
Na taj način je voljom zakonodavca izrijekom onemogućeno određivanje ovrhenaplaći ... : „Predloženom izmjenom odredbe članka 197. ograničava se određivanje ovrhenaplaći kod poslodavca samo ako poslodavac ne isplaćuje plaćuna račun kod banke. Na
završetka ovršnoga postupka (st. 2.); a na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovršnom postupku (st. 3.). Dakle, žalitelj kao ovršenikov poslodavac dužan je savjesno izvršiti obvezu naloženu mu rješenjem o ovrsinaplaći te zaplijenjeni dio plaće umjesto ovršeniku isplaćivati ovrhovoditelju, a za slučaj da ne postupa po rješenju o ovrsi ili tu svoju obvezu ne ispunjava uredno može mu se naložiti u istom ovršnom postupku da ovrhovoditelju isplati sve ono što je propustio obustaviti na temelju rješenja o ovrsi.“
„Člankom 197. stavkom 1. OZ-a je propisano da se rješenjem o ovrsinaplaći određuje pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaćuna račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja. Dakle, ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu bi bilo moguće usvojiti jedino u slučaju ukoliko ovršenikov poslodavac ovršeniku ne isplaćuje plaćuna ... ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu trebao dostaviti dokaz o tome da poslodavac ovršeniku ne isplaćuje plaćuna račun kod banke. Taj dokaz je ovrhovoditelj mogao
“Budući da se plaća u pravilu isplaćuje na račun kod banke, te da čl. 197. OZ-a propisuje iznimke kada poslodavac ovršeniku ne isplaćuje plaćuna račun kod banke, ovrhovoditelj je prije svega trebao zatražiti ovrhu prema odredbama o ovrsina novčanoj tražbini po računu, pa tek kada bi od Financijske agencije dobio obavijest da ovršenik ne prima plaćuna račun, tada bi imao pravo tražiti da rješenje o ovrsinaplaći donese prvostupanjski sud, uz prilaganje potvrde Agencije da ovršenik ne prima plaćuna račun. U konkretnom slučaju ovrhovoditelj je zatražio donošenje rješenja o ovrsi u smislu čl. 197. st
„Ovrhovoditelj je upravo u smislu prije navedenih odredaba OZ-a zatražio temeljem već postojećeg i pravomoćnog rješenja o ovrsi od novog poslodavca ovršenika da ovrhovoditelju isplati novčanu tražbinu jer iz dokumentacije i to potvrde HZMO-a proizlazi da je ovršenik zaposlen kod L. p. d.o.o. od 10. veljače 2014. godine, a to što je ovršenik istovremeno i direktor tog trgovačkog društva nema nikakvog utjecaja na ovaj ovršni postupak i na obvezu novog poslodavca ovršenika da postupi po postojećem pravomoćnom i ovršnom rješenju. Za to po ocjeni ovog suda nema nikakovih zapreka pa je pogrešno prvostupanjski
ovršenikovom dužniku nalaže izvršiti obustavu na prihodima ovršenika, radi namirenja ovrhovoditelja, procesna pretpostavka da bi se mogla provoditi ovrha prema ... „Po ocjeni ovog suda, osnovano je prvostupanjski sud zaključio da je ovrhovoditelj bio dužan dokazati, ukoliko želi ostvariti provođenje ovrhe prema ovršenikovom poslodavcu, da je poslodavac ovršenika propustio obustaviti i isplatiti obroke ustege prema rješenju o ovrsi. Da bi se moglo pretpostaviti da je prijenos novčane tražbine izvršen, nužno je da se ovršenikovom dužniku dostavi rješenje o ovrsi, odnosno rješenje kojim je prijenos određen (čl. 162. OZ-a
pozivanje prvostupanjskog suda na odredbu čl. 176. st. 4. OZ-a. Naime, odluku je valjalo donijeti u kontekstu odlučne činjenice da je ovrhanaplaći ovršenika ... : „Ukoliko ovršeniku kojem je određena, te se i provodi ovrhanaplaći, prestane radni odnos zbog odlaska u mirovinu, ovrhovoditelj je dužan zatražiti promjenu sredstva ovrhena način da prijedlogom za ovrhu zatraži ovrhuna mirovini ovršenika“. Ovrhovoditelj dostavom obavijesti da je ovršenik korisnik mirovine nije ... materijalnog prava u ovoj ovršnoj stvari trebalo je odlučiti na jednak način, s obzirom da je odredbom čl. 67. st. 2. OZ-a, propisano da će se ovrha obustaviti
„Pogrešan je stav ovrhovoditelja da se ovrha koja je određena naplaći ovršenika može nastaviti na mirovini bez donošenja rješenja o ovrsi kojim bi se ovrha odredila upravo na mirovini ovršenika jer HZMO nije novi poslodavac ovršenika, pa da bi se samo prosljeđivanjem rješenja o ovrsi kojom je ovrha određena kod poslodavca HZMO-u ista mogla nastaviti na mirovini.“
„Prema odredbi čl. 197. st. 1. OZ-a rješenjem o ovrsinaplaći određuje se pljenidba određenog dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati, odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja. Prijedlog koji su podnijeli ovrhovoditelji je prijedlog za ovrhunaplaći u smislu odredbe čl. 197. st. 1. OZ-a koji je prije citiran. U rješenju o ovrsinaplaći nalaže se ... se je J. Š. zaposlio kod poslodavca J. i da ne prima plaću preko banke, no u prijedlogu za ovrhu nedostaje i nije naveden poslodavac tog ovršenika
“10. No, kako ovrhovoditelj nije povukao prijedlog za ovrhunaplaći ovršenice, niti pak je prvostupanjski sud obustavio navedenu ovrhu, a ovrhovoditelj je podneskom od 14. rujna 2020. obavijestio sud o novom poslodavcu ovršenice i shodno tome zatražio da se rješenje o ovrsinaplaći ovršenice dostavi novom poslodavcu iste, to je u pravu ovrhovoditelj kada u žalbi ističe da je obustavom ovrhenaplaći ovršenice prvostupanjski sud pogrešno ... prijedlog za ovrhunaplaći ovršenice niti su za obustavu ovrhenaplaći ovršenice nakon što je sud zaprimio obavijest ovrhovoditelja o novom poslodavcu
„Po ocjeni ovoga suda pogrešan je pravni stav suda prvog stupnja da je ovrha dovršena dostavom rješenja o ovrsi ovršenikovom dužniku jer se tek tada ovrha počinje provoditi te ukoliko bi se smatralo da je ovrha dovršena, tada ovrhovoditelj ne bi mogao podnositi prijedloge za promjenu predmeta i sredstva ovrhe, a niti bi mogao, u slučaju kada poslodavac ne bi postupao po pravomoćnom rješenju o ovrsi koje mu je dostavljeno, staviti prijedlog iz čl. 177. st. 1. OZ-a da se naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi, odnosno u slučaju
, posljedično navedenom, nisu postojale niti zakonske pretpostavke za odbijanje predmetnog prijedloga za nastavak ovrhena ovršenikovoj plaći.
Naime, zakonodavac za slučaj ovrhena ovršenikovoj novčanoj tražbini (kako na novčanoj tražbini po plaći ili drugim stalnim novčanim primanjima tako i po računu kod banke) nije ... ovrhena ovršenikovoj plaći.
S tim u vezi, treba dodati da u slučaju kada bi se odredila ovrhana nepostojećoj plaći (odnosno kada bi se ispostavilo da ... bilo moguće provesti ovrhu.
Zato, u slučaju prijedloga za ovrhunaplaći, razlozi pravne sigurnosti ne čine oportunim (nužnim) prilaganje dokaza
o ovršenikovom novom poslodavcu, prvostupanjski sud nije mogao izdati novo rješenje o ovrsi kojim se ponovno određuje ovrhana 1/3 ovršenikove plaće. Navedeno ... Naime, prvostupanjski sud je rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-147/07 od 13. lipnja 2007., na temelju pravomoćne i ovršne presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-5542/05 od 20. siječnja 2006., a sukladno ovrhovoditeljevom prijedlogu, već odredio ovrhu pljenidbom 1/3 plaće koju ovršenik ... , nije bilo potrebe izdati novo rješenje o ovrsi, a niti donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhuna temelju tog rješenja prema odredbi iz čl. 5
ovrhe i predložio provedbu ovrhena ovršeničinoj plaći koju ostvaruje radom kod poslodavca M-P. d.o.o. Zabok. Po ocjeni suda prijedlog sadrži sve što ... poslodavca radi ovrhenaplaći pa nije bilo zakonske osnove da sud odbija prijedlog za ovrhu.
Nakon određivanje ovrhenaplaći sud rješenje o ovrsi dostavlja ... podnio prijedlog za ovrhuna temelju vjerodostojne isprave 27. listopada 2005. Sud je odredio ovrhu rješenjem poslovni broj Ovr-11733/05 od 14. studenoga 2005., na ovršeničinim pokretninama. Ovrha se nije mogla provesti na pokretninama pa je ovrhovoditelj predložio novo sredstvo i predmet ovrhena temelju
drukčije određeno.
Prema odredbi članka 173. stavak 1. Ovršnog zakona rješenjem o ovrsinaplaći određuje se pljenidba određenog dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.
Pobijanim rješenjem o ovrsi, izdanim otiskivanjem štambilja na ovrhovoditeljev prijedlog, ovrha je određena zapljenom 1/3 plaće koju ovršenik prima kod V. P. P. d.o.o. Zagreb te nalogom navedenom ovršenikovom dužniku da novčani iznos za koji je određena ovrha isplaćuje ovrhovoditelju na označeni račun.
Iz
je rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda od 15. svibnja 2013., poslovni broj: Ovr 6./2013. određena ovrhanaplaći I-ovršenika, koju ostvaruje kod ... se ovrhanaplaći I-ovršenika ne može provesti pa je prvostupanjski sud, pravilnom primjenom odredbe članka 72. stavka 2. OZ-a, obustavio ovrhu u odnosu na I-ovršenika.“
čega se ne može prihvatiti tvrdnja da bi mu zbog provođenja ovrhenaplaći nastala nenadoknadiva šteta, kao ni tvrdnja da bi uslijed predmetne ovrhe bio ... . godine upućen na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, čime je prema prvostupanjskom sudu ispunjen razloga za odgodu ovrhe iz članka 65 ... zaključak prvostupanjskog suda nije utemeljen, budući da ovršenik, koji je dužan dokazati postojanje pretpostavki za odgodu ovrhena nivou vjerojatnosti, nije ... neprekidno 3379 dana, slijedom čega je za zaključiti da nemogućnost plaćanja računa na strani ovršenika postoji nevezano od provođenje predmetne ovrhe u ovom
ovrhom pljenidbom plaće, odnosno ovdje mirovine, može tražiti samo u slučaju kada poslodavac, odnosno HZMO, ovršeniku plaću, odnosno mirovinu, ne isplaćuje ... predmetnom slučaju to je ovrhovoditelj već bezuspješno pokušao jer u prijedlogu navodi da je izvansudska ovrhana novčanim sredstvima putem FINE ostala ... kn. 10. Slijedom navedenog, prijedlog za ovrhuna mirovini, odnosno u osnovi prijedlog za promjenu sredstava i predmeta ovrhe, valjalo je odbaciti kao nedopušten, primjenom odredbe čl. 211. OZ (sud će odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhuna novčanim sredstvima na računu na temelju pravomoćnog i ovršnog
temeljem Obiteljskog zakona predstavlja bračnu stečevinu u ½ dijela, pa da je zbog toga trebalo dozvoliti pljenidbu na ½ plaće jednog bračnog druga za drugog ... može se odrediti samo pljenidba plaće ovršenika i naložiti poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću, da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati ... tražbine ovrhovoditelja naplaći druge osobe, već samo naplaći ovršenika, pa je prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredaba Ovršnog zakona prijedlog ovrhovoditelja kojim predlaže ovrhu pljenidbom plaće supruge ovršenika za dug ovršenika, odbio kao neosnovan.
rješenju, a na koje pozive on nije odgovorio. Međutim, navedena šutnja ovršenikovog poslodavca ne predstavlja temelj za njegovo kažnjavanje pozivom na odredbu čl.16.st.6. OZ-a.
Koje su obveze poslodavca u provedbi ovrhe pljenidbom ovršenikove plaće propisuju odredbe čl.172. do 179. OZ-a. Prema tim ... poslodavac kojom bi ovršni sud bio ometen u poduzimanju ovršnih radnji a radi provedbe ovrhe određene rješenjem od 12. rujna 2006. godine. Sud prvog stupnja je ... .
Isto tako, imajući u vidu odredbe čl.177.st.1. i 2. OZ-a, sud nije ni imao potrebu pozivati ovršenikovog poslodavca na izjašnjenje da li je postupio po
.
Prema tome, kako je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhuna temelju vjerodostojne isprave, dana 14.11.1996.g., na određenom sredstvu ovrhe- plaći ... ostvaruje, dok se pod predmetom ovrhe podrazumijevaju stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine.
Kako u konkretnom slučaju nije došlo do promjene niti sredstva, a niti predmeta ovrhe (obzirom da je i nadalje predlagana ovrhanaplaći ovršenika), to nije niti bilo uvjeta ... . OZ-a.
Prema tome, kako u konkretnom predmetu postoji pravomoćno rješenje o ovrsinaplaći ovršenika broj: Ipl. ___/96 od 22. studenog 1996.g., te
poslodavca da postupi po zaključku suda u predmetnom ovršnom postupku br. Ovr. __/04, tužiteljici dosuditi bruto iznos plaće, time propustio na pravilan ... dosuditi odgovarajuće iznose razlike plaće, to bez obzira na zakonsku odredbu iz čl. 433a ZPP-a prema kojoj je određeno doista da je radnik dužan plaću ... , a kako ne bi postojalo proturječje između sadržaja dosuđenih iznosa izrekom bruto plaće u odnosu na sadržaj razloga obrazloženja, na što se ti iznosi ... ovršne tražbine ovrhovoditelja banke K. d.d., a time i visinu iznosa koji je dužan isplatiti na ime bruto plaće tužiteljici, a time je pogrešno primijenio
odredbama prednjeg članka određena je u čl. 158. OZ-a.
Posebno kod provođenja ovrhenaplaći, odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu i isplatu ... . 150. OZ-a ovrhuna novčanoj tražbini provodi mjesno nadležan sud tako što određuje ovrhu radi pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovrhovoditelju ... obustaviti i isplatiti sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi, a što može predložiti do završetka ovršnog postupka. Nadalje, određeno je i da se u istom postupku provođenja ovrhe protiv ovršenika može tražiti ovrha protiv poslodavca.
Na temelju prednjih odredaba OZ-a, a
nisu dobili potrebne podatke o tome kolika je bila plaća ovršenika, te koji iznos je propustio poslodavac isplatiti na ime tražbine ovrhovoditelja, sud ... ovršenika temeljem dostavljenog mu rješenja o ovrsi, ima pravni značaj ovršne isprave, na temelju koje se u istom ili drugom ovršnom postupku može tražiti određivanje ovrhe i njena provedba. S obzirom na pravni značaj takvog rješenja, isto se donosi uz odgovarajuću primjenu odredbi Zakona o parničnom postupku ... obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi.
Tijekom postupka sud je dopisima od 26. veljače. 2010. godine, 23. ožujka 2010
„Pobijanim rješenjem o ovrsiovrha u ovom predmetu je određena na dva sredstva ovrhe: na novčanim sredstvima - plaći ovršenika, i na pokretninama ovršenika.
Posebnim odredbama o ovrsinaplaći i drugim stalnim novčanim primanjima - i to odredbom čl.197.st.1. Ovršnog zakona (NN broj 112/12, 25/13 i 93/14 - dalje:OZ/12) propisano je da se rješenjem o ovrsinaplaći određuje pljenidba određenog dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaćuna račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja
„Kako je rješenjem o ovrsi istog prvostupanjskog suda br.Ovr-____ od 17. rujna 2009.g. određena ovrhanaplaći ovršenika, dakle na novčanoj tražbini ... nikakve osnove za podnošenje prijedloga za ovrhu i donošenje ponovnog rješenja o ovrsi sada na mirovini ovršenika posebice ne utemeljenog na rješenju o ovrsi donijetog na temelju ovršne isprave, pa niti predlaganja promjene sredstva i predmeta ovrhe temeljem čl.5. st.3 OZ-a, jer se i naovrhu koja se provodi na mirovini ovršenika primjenjuju iste odredbe kao i naovrhu koja se provodi naplaći ovršenika, dakle i u jednom i u drugoj slučaju radi se
- dalje: OZ) propisano je da se u ovrsinaplaći i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju odredbe odjeljka 1. do 3. ove glave, ako odredbama ovoga odjeljka nije drukčije određeno, a st. 1. čl. 197. OZ-a propisano je da se rješenjem o ovrsinaplaći određuje pljenidba određenog dijela plaće i nalaže poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaćuna račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati, odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon ... namirenja novčane tražbine na temelju ovršne isprave, i to presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-9975/03 od 10. listopada 2007., predložio ovrhu
postupku, temeljem navedene presude tražiti donošenje rješenja o ovrsi kojim će sud odrediti ovrhunaplaći ovršenika i za one obroke uzdržavanja koji još ... ispravi za ovrhu, jer je u presudi određen zatraženi iznos na ime uzdržavanja, u toj presudi osim visine određeno je i do kada obveznik plaćanja iznosa ... službenoj dužnosti, provođenje ovrhena opisan način ovlašten je tražiti i ovlaštenik, u konkretnom slučaju mldb. dijete zastupano po majci odnosno odvjetnici ... „Prvostupanjski sud obrazlaže odbijajući dio prijedloga ovrhovoditelja na način da ovršenik nije u momentu donošenja pobijanog rješenja pao u
uzdržavanja). Nadalje, u čl. 149. Ovršnog zakona se propisuje da ako se ovrha provodi naplaći ovršenika, od ovrhe je, kada je riječ o ovrhama radi prisilne ... iznosu od 2.134,00 kn, s time da mu je plaču za srpanj poslodavac isplatio kompenzacijom na način da mu je na ime plaće dao 38 komada cestovnih rubnika ... i djelatnosti ovršenika. Slijedom takvog načela ovrha i osiguranje radi naplate novčanih tražbina u pravilu se ne mogu provesti na dijelu prihoda koji su nužni ... . toč. 4. citiranog Zakona od ovrhe izuzeta primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, koja primanja su izuzeta od ovrhe čak i u odnosu na tražbine po
ime plaće mjesečne iznose dospjele od pravomoćnosti odluke pa dok ne bude vraćen na posao te odrediti ovrhu radi naplate dosuđenih iznosa, a sukladno čl ... tuženiku da tužitelja vrati u radni odnos na posao stručnjaka zaštite na radu te mu naložio da isplati tužitelju neisplaćene plaće u visini od 4.861,78 kn ... ).
Radnik sukladno čl. 93. st. 3. ZR-a ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti ... na naknadu plaće za vrijeme od kada mu je radni odnos zbog odluke o otkazu prestao, tj. od 06. travnja 2009. godine. Međutim, prvostupanjski sud je
da se ovrha radi naplate ovršenikovog osobnog duga provede na novčanim sredstvima na tom žiro-računu pa stoga ni taj žalbeni razlog nije osnovan. Nije osnovan niti žalbeni razlog da ovršenik prima plaću preko tog žiro-računa pa bi ovrhomna žiro-računu bila spriječena isplata cijele plaće ovršeniku bez ikakvih ograničenja iz čl. 149. OZ-a. Naime, ograničenja iz čl. 149. OZ-a se primjenjuju prilikom provođenja ovrhenaplaći ovršenika, što ovdje nije slučaj ... „Ovršenik se nadalje žali navodeći da je ovrha određena na tražbini ovršenika po žiro-računu ali taj žiro-račun nije račun ovršenika već obrta koji
prijedlog nedopušten citirajući pri tome odredbe članka 197. stavka 1. OZ-a kojim je propisano da je prijedlog za ovrhunaplaći dopušten samo ako poslodavac ovršeniku ne isplaćuje plaćuna račun kod banke, a što se temeljem članka 203. OZ-a odnosi i na drugim stalnim novčanim primanjima. 8. Ovakav ... je osnova poslovni broj: Ovr-2./2016. isknjižena iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje na temelju članka 12. Zakona o provedbi ovrhena novčanim ... . OZ-a iz kojih proizlazi da je ovrhana mirovini kao stalnom novčanom primanju dopuštena samo ako se ne isplaćuje na računu kod banke, a dokaz o tome
„Kako odredbama Ovršnog zakona nije propisano da bi uvjet za pokretanje i provođenje ovrhena nekretninama ovršenika temeljem solemniziranih ugovora, kao javnih isprava, odnosno, suglasnosti o zapljeni plaće bilo pokretanje izvansudske ovrhe žalbene tvrdnje ovršenika nisu osnovane.
Naime zabranu izvansudske ovrhe propisuje jedino odredba čl. 211. OZ-a i to u slučaju ako bi se od suda zatražilo određivanje ovrhena novčanim sredstvima ukoliko uz prijedlog nije priložena potvrda Agencije da se izvansudska ovrha nije mogla provesti.“
isplatitelj stalnog novčanog primanja ovršenika ne isplaćuje plaću ili drugo stalno novčano primanje na račun kod banke, pa je evidentno da se ovrhana način kako to ovrhovoditelj predlaže ne može provesti jer se ovršeniku mirovina isplaćuje na račun u banci, a u takvom slučaju ovrha se provodi prema odredbama Ovršnog zakona koje normiraju ovrhuna novčanoj tražbini po računu.“
... „U konkretnom slučaju ovrhovoditelj je radi namirenja dospjele novčane tražbine predložio da se odredi ovrhana mirovini ovršenika na način normiran
predmet, a ne onaj za koji je predviđen put izvansudske ovrhe (račun ovršenika kod banke, plaća ili neko drugo stalno novčano primanje), no odredba čl. 252.h. st. 1. OZ-a određuje da temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na nekom drugom predmetu, a ne na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, ovrhovoditelj može zatražiti od nadležnog suda da provede ovrhuna tom predmetu.
Kako je u konkretnom slučaju pravomoćnim i ovršnim rješenjem javnog bilježnika određena ovrhana pokretninama ovršenika to je ovrhovoditelj od suda trebao zatražiti provedbu
„Naovrhunaplaći odnosno drugim stalnim novčanim primanjima se prema odredbi čl. 172. OZ-a, primjenjuju odredbe Odjeljaka 1. do 3., Glave dvanaeste, dakle i odredba čl. 150. st. 1. OZ-a, prema kojoj se ovrhana novčanoj tražbini provodi pljenidbom i prijenosom. Dostavom rješenja o ovrsi ovršenikovom ... određen.
U konkretnom slučaju to je učinjeno dostavom pravomoćnog rješenja o ovrsi Općinskog suda u S., poslovni broj: Ovrv-__/04 od 28. travnja 2004., odnosno dostavom rješenja kojim je naložen prijenos zaplijenjenih sredstava. Kako u odredbama OZ-a kod ovrhena stalnim novčanim primanjima nisu propisana
„Ponajprije valja naglasiti da se predmetni ovršni postupak provodi kao ovrhana tražbini (ovršenika) po računu kod banke kao jednoj od vrsta ... : ZID OZ) stupio na snagu dana 17. lipnja 2008. g. što je ujedno i početak njegove primjene. Obzirom je rješenje o ovrsi broj Ovr. __/08-2 doneseno dana ... odredbe čl. 16. i 18. ZID OZ-a neće primjenjivati na isprave o suglasnosti zapljene plaće ovjerene prije stupanja na snagu tog zakona. Pravilnim tumačenjem ... ad maius - da se ovrha ne bi mogla provesti ni na takvim novčanim sredstvima koja su položena na štednom ulogu ili računu kod banke. Obzirom do
dostavljenom obračunu odrediti ovrhu (dakle isplatu plaće ovrhovoditelju) a temeljem odredbe čl. 208. OZ-a, jer doista iznos poreza i ostalih obveznih davanja iz plaće ne pripada ovrhovoditelju već ih je ovršenik (kao poslodavac) dužan uplatiti prilikom isplate plaće ovrhovoditelju a (radniku) za ovrhovoditelja na ... osiguranja te Zakona o porezu na dohodak, na koje je upozoren u ovom rješenju, zatražiti izračun obveznih poreza i doprinosa koji se plaćaju iz bruto plaće ... ovrhovoditelju isplati bruto iznos plaće u ukupnom iznosu od 7.962,75 kn bruto, s time da se ista ovršna isprava sukladno istom zakonskom članku st. 3. po
Odredba čl. 5. st. 3. OZ-a propisuje da ukoliko se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe u kojem slučaju sud donosi novo rješenje o ovrsi, nastavlja ovrhuna ... za to budu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi.
Kako je očito već u ovoj fazi provođenja ovršnog postupka da se pravomoćno rješenje o ovrsina ... za provođenje pravomoćnog rješenja na određenom predmetu ovrhe, pa da bi se tek tada ukoliko tražbina ovrhovoditelja neće biti naplaćena moglo predložiti novo
