.
Razgledavanje nekretnine nije ovršna radnja, već je to radnja potrebna za provedbu ovrhe bez koje se ovrha može provesti, ali je u korist ovrhovoditelja po čijem se prijedlogu ovrha vodi i koji bi trebao biti zainteresiran za prodaju nekretnine, pa u koliko ovrhovoditelj koji je inače dužan predujmiti troškove ... provesti.
Prvostupanjski sud je istina pozvao ovrhovoditelja na predujam za razgledavanje nekretnine i on ga nije platio, te prvostupanjski sud nije trebao ... „Prema odredbi čl. 84. st. 1. OZ-a postoji obveza suda da u zaključku o prodaji odredi vrijeme kad osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu
su u rješenju prvostupanjskog suda navedeni potrebni razlozi o odlučnim činjenicama. 8. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je ovrha određena nanekretnini oznake k.č.1. zgr. Z.U. 5. k.o. P., u naravi kuća i dvor površine 1024 m2, upisanoj u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela P. Općinskog suda u Š., ispražnjenjem od osoba i stvari i predajom nekretnine, određena u skladu sa zemljišnoknjižnim podacima upisanim u zemljišnoj knjizi, a ne prema adresi na kojoj se ona nalazi. Zato je pravilno zaključio kako ovrha nije postala nemoguća ni neprovediva te je pravilno odbio prijedlog ovršenika
„Ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu nije priložio dokaze iz kojih proizlazi da mu je ovršenik dozvolio uknjižbu prava zaloga na obiteljskoj kući ovršenika upisanoj u zk.ul.br. __ k.o. V. kao u kčbr. __/1 i da se suglasio da se ta nekretnina može prodati radi naplate tražbine ovrhovoditelja. Prema tome, u smislu odredbe čl. 75. st. 5. OZ-a radi se o jedinoj nekretnini ovršenika u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost i koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koja je dužan uzdržavati, a na kojoj nije moguće provesti ovrhu jer je suspendirana od
provođenje ovrhena toj nekretnini radi naplate svog potraživanja prema prvom rješenju o ovrsi iz ovog predmeta.“
... . __/06-2 od 14. kolovoza 2006.g. (strana 6., VIII stavak, ali koji propust ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja) i rješenja o ovrsi broj ... 2003.g. Takvo vođenje postupka, nanekretninama osobe koja nije upisana kao vlasnik predmetnih nekretnina u skladu je s odredbom čl. 77. st. 2. OZ-a, a ... - dalje: ZZK) i čl. 79. st. 1. OZ-a. Radi toga trenutno stanje upisa prava vlasništva ovrhovoditelja J.C. na predmetnoj nekretnini, koju dopunjuje uknjiženo
„Pravilno je prvostupanjski sud donio rješenje o dosudi nekretnina kupcu i ovrhovoditelju O. d.o.o., a temeljem pravilno provedenog postupka druge javne dražbe nekretnina 10. ožujka 2017. godine. Suprotno tvrdnjama žalbe ovršenika nije bilo razloga da kupac i ovrhovoditelj sudjeluje kao kupac na dražbi te da kupi nekretninu. Prema odredbi čl. 101. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 - dalje u tekstu: OZ) propisano je ... nekretninu koja je predmet ovrhe. Zbog toga je potpuno neosnovan ovaj jedini žalbeni navod ovršenika i pravilno je nekretnina dosuđena ovrhovoditelju u ovom
„Također, neosnovane su žalbene tvrdnje ovršenice o tome da ona nije u obvezi naknaditi troškove ovršnog postupka ovrhovoditelju iz razloga što je ona založna dužnica, a ne osobna dužnica ovrhovoditelja, iz kojih razloga odgovara u okvirima vrijednosti založene nekretnine, a ne preko toga. Naime, ovršenica tvrdi da vrijednost nekretnine koja je bila založena predstavlja svega 2% novčane tražbine ovrhovoditelja, iz kojeg razloga smatra da bi dosuđenjem ... nekretnine koja je bila predmet založnog prava i ovršnog postupka, jer odredbe OZ-a ne predviđaju izuzetak od obveze plaćanja troškova ovršnog postupka u čl
sadržavao odredbu čl. 80.b. o posebnim uvjetima za određivanje ovrhenanekretnini koja je u Ovršni zakon unijeta tek čl.14. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine broj 73/2017, stupio na snagu 3. kolovoza 2017.) koji u svojim prijelaznim i završnim odredbama nije niti kao iznimku propisao retroaktivnu primjenu čl. 14. na ranije započete postupke ( čl. 44.). Stoga prije donošenja pobijanog rješenja o ovrsi donesenog primjenom čl. 5.st ... „Kako je pobijano rješenje o ovrsi donijeto povodom prijedloga ovrhovoditelja za promjenu predmeta i sredstva ovrhe u smislu čl. 5.st.3. Ovršnog
Prema odredbi čl. 6. OZ-a pri provedbi ovrhe pazit će se na dostojanstvo ovršenika i na to da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. U citiranoj odredbi sadržano je načelo zaštite ovršenika koje je formulirano dužnošću tijela koje vodi postupak pri provedbi ovrhe paziti na dostojanstvo ovršenika i da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. Iako se navedena odredba odnosi na zaštitu ovršenika prilikom provedbe ovrhe takvo uređenje ne dovodi u pitanje dužnost primjene ovog načela i u stadiju određivanja ovrhe koje prethodi provedbi.“
„Neosnovani su žalbeni navodi ovrhovoditelja kojima ističe da je kod provedbe ovrhenanekretninama posljednja ovršna radnja ispražnjenje i predaja nekretnine ovršenika kupcu-ovrhovoditelju jer iz odredbe čl. 75. OZ- jasno proizlazi da je posljednja ovršna radnja u provedbi ovrhenanekretninama namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. Kako niti jedna stranka nije pobijala točku I. izreke pobijanog rješenja (rješenje o namirenju), to je ista kao nepobijana postala pravomoćna, slijedom čega je prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbe čl. 68. st. 1. i 2. OZ-a utvrdio dovršetak ovrhenanekretninama
„Neosnovani su i žalbeni navodi ovršenika o nedopuštenosti predmetne ovrhe iz razloga što ovrhovoditelj nije dokazao da se prethodno pokušao naplatiti putem drugih sredstava osiguranja obzirom da u smislu odredbe čl. 5. st. 1. OZ sud određuje ovrhuna onim predmetima koji su navedeni u ovršnom prijedlogu time da niti jednom odredbom ovršne isprave nije propisana obveza ovrhovoditelja da se prije pokretanja ovršnog postupka nanekretnini ovršenika pokuša naplatiti na drugim sredstvima osiguranja.“
„U kontekstu takvih žalbenih navoda dodaje se da sukladno odredbi čl. 81. st. 2. OZ-a, ako je glede neke nekretnine uspostavljeno suvlasništvo (idealni suvlasnički dio nekretnine) taj dio nekretnine može biti samostalni predmet ovrhe glede kojega se na odgovarajući način primjenjuju pravila tog zakona o ovrsinanekretninama. Stoga je ovrhovoditelj bio ovlašten pokrenuti ovrhuna suvlasničkim dijelovima svih ovršenika (G. H., T. H. i J. H.), ali je isto bio ovlašten pokrenuti ovrhuna suvlasničkom dijelu bilo kojeg od tih ovršenika, pa odredbe o suparničarima iz Zakona o parničnom postupku nisu
„Osnovane su žalbene tvrdnje ovrhovoditelja da se nakon zabilježbe ovrhe nije mogao provesti poseban ovršni postupak radi namirenja tražbine drugog ovrhovoditelja, međutim, kada je taj postupak ipak proveden pred Trgovačkim sudom u V. i kada se je kao kupac nekretninena temelju rješenja o dosudi nekretnine upisala treća osoba, ovrhovoditelj, koji je zabilježbom ovrhe stekao pravo da svoju tražbinu namiri iz nekretnine i u slučaju ako bi treća osoba kasnije stekla vlasništvo nekretnine, u ovom je postupku nakon upisa treće osobe kao vlasnika nekretnine trebao predložiti donošenje rješenja o nastavljanju ovog
"Protiv ovog rješenja o ovrsi žalbu je podnio ovršenik navodeći da je rješenje nezakonito jer je istim određena ovrhananekretninama ovršenika protivno članku 80.b Ovršnog zakona, prema kojoj odredbi se može odrediti ovrhananekretnini ukoliko glavnica tražbine radi čijeg iznosa se ovrha traži ... primjenjuju odredbe članka 15. tog Zakona, kojim je dodan članak 80.b, ovaj sud smatra da je određivanjem ovrhenanekretninama ovršenika za iznos glavnice ... zatražio promjenu predmeta i sredstva ovrhenanekretninama ovršenika."
se u nekretnini ovršenice, a koja je predmet ovršnog postupka, nalazi navedeno ministarstvo, pa je neosnovan prijedlog ovršenice za obustavu ovrhe ... odnosima (UNTS, sv. 500, str 223 i dalje, Konvencija je stupila na snagu 24. travnja 1964.) iz kojih proizlazi da izraz "prostorije misije" označuje zgrade ili dijelove zgrada i okolni prostor, koji se bez obzira na to čije su vlasništvo upotrebljavaju za potrebe misije, a da prostorije misije, njezin ... Republike Hrvatske, Diplomatski protokol od 13. rujna 2016. koji prileži na listu 202-203 spisa, primjena Bečke konvencije o diplomatskim odnosima u ovom
„Prvostupanjski sud je ovrhuna ovršenikovim nekretninama odredio prema podacima iz zemljišne knjige koji su postojali u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi. Iz izvatka iz zemljišne knjige kojeg je ovrhovoditelj priložio uz prijedlog za ovrhu proizlazi da su sve nekretninena kojima je određena ovrha ... operatu i da je osnovana nova zemljišna knjiga ne čini pobijano rješenje o ovrsi nepravilnim ili nezakonitim jer zbog tog razloga predmetne nekretnine nisu prestale postojati i na njima je moguće provesti ovrhu, eventualno uz uvažavanje novih zemljišnoknjižnih podataka koje će prvostupanjski sud utvrditi u
za namirenje druge tražbine istog ili drugog ovrhovoditelja na toj nekretnini provesti posebni ovršni postupak. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu razvidno je da je rješenjem zemljišnoknjižnog suda Z-___/03 proveden upis zabilježbe ovrhe koja se provodi pod brojem Ovr. ___/02 na suvlasničkom ... za čije je tražbine kasnije određena ovrhana istoj nekretnini stupaju u ranije pokrenuti ovršni postupak (čl. 80. st. 2.), time da se pokrenutom ovršnom ... ovrhovoditelj po čijim prijedlozima su pokrenute kasnije ovrhena istoj nekretnini stupajući u raniji pokrenuti ovršni postupak prihvatili su postupak u stanju u
zatraži ovrhu protiv novog vlasnika radi naplate osigurane tražbine u slučaju promjene osobe koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj nanekretnini upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo što u ovom predmetu nije slučaj obzirom da je ovršenik bio vlasnik predmetne nekretnine u vrijeme upisa založnog prava i vlasnik je iste i u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu, a s druge strane prijedlog za upis promjene ... „Osnovano ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu ukazuje da ovršenik u žalbi ne može na temelju čl.83. OZ-a zahtijevati upis prava vlasništva na ime
ovršeniku), uz ovrhovoditelja suvlasnica predmetne nekretnine bila je ovršenica, međutim, u trenutku dostave rješenja o ovrsi ovršenici, kao i zemljišnoknjižnom sudu, ovršenica više nije zemljišnoknjižna vlasnica predmetnih nekretnina, što znači da ovrhana predmetnim nekretninama, koja započinje zabilježbom ovrhe, te se nastavlja provedbom ovršnih radnji, nije moguća, obzirom na izmjenu zemljišnoknjižnog suvlasnika na suvlasničkom dijelu na kojem se temelji ... „Međutim, u zemljišnoj knjizi je došlo do promjene upisa prava vlasništva predmetnih nekretninana način da je suvlasnički dio ovršenice prenesen na
zajednica civilnom diobom zatražiti ovrhu prodajom nekretnina u suvlasništvu stranaka primjenom odredaba OZ-a koje propisuju ovrhuna nepokretnoj stvari, pa ... suvlasničkog dijela ne utječu na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja o ovrsi.“
... „Ovrhovoditeljica je pokrenula ovršni postupak na temelju pravomoćnog rješenja Općinskog suda u S. broj R1-_/2013 od 17. ožujka 2014. kojim je između stranaka razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnina kčbr. __/1 i kčbr. __/2 upisanim u z.k.ul. ___ k.o. S. K. civilnom diobom. Navedena sudska odluka
popis nekretnine za koju je predložena ovrha i na ročište za pljenidbeni popis pozvati ovrhovoditelja, ovršenika i osobe s čijim nekretninama graniči ta nekretnina (st. 3.), potom zapisnik o pljenidbenom popisu objaviti na sudskoj ploči (st. 4.), te o obavljenom pljenidbenom popisu u "Narodnim novinama ... nekretnini (st. 5.).
Obzirom na navedeno prvostupanjski sud je nepravilno zaključio da je predmetna ovrha neprovediva time što je odbijen upis zabilježbe ovrhe po zemljišnoknjižnom odjelu, a koja obzirom na činjenični sadržaj prijedloga za ovrhu u kojem se navodi da nekretnine nisu upisane kao vlasništvo
„U odnosu na navedeni žalbeni razlog da je predmetna nekretnina njegova jedina nekretnina u kojoj stanuje proizlazi da ovršenik ukazuje na odredbu čl. 75. OZ-a po kojem se ovrha ne bi mogla provesti nanekretninama koje su nužne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je ... proizlazi da je ovršenik dozvolio uknjižbu prava zaloga na predmetnoj nekretnini i istovremeno se suglasio da se ta nekretnina može prodati radi naplate tražbine ovrhovoditelja, dakle dao je suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine može provesti ovrhana jedinoj nekretnini ovršenika u smislu
nekretnine dosudi kupcu jer se ovrha može provesti i ovrhovoditelj namiriti bez obzira na činjenicu da je treća osoba podnijela prigovor, tim više što je taj ... ) koji se u ovom postupku primjenjuje obzirom da je postupak započeo 27. srpnja 2007. godine, osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrhana tom predmetu proglasi nedopuštenom, a prema st. 2. istog članka prigovor se može podnijeti do dovršetka ovršnog postupka, a podnošenje prigovora ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine. Obzirom na
„Prethodni žalbeni navodi ovrhovoditelja u cijelosti su osnovani. Naime, ovrhovoditelj R. je u prijedlogu za ovrhu predložio da se ovrha odredi nanekretninama ovršenika i to zabilježbom ovrhenanekretnini, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom te ispražnjenjem nekretnine i predajom kupcu na temelju zaključka o predaji nekretnine kupcu (članak 121. OZ-a). Rješenjem o ovrsi broj Ovr-__/09-2 ... da je ovrhananekretninama dovršena.“
„Žalbene tvrdnje ovrhovoditelja nisu osnovane iz razloga što je pravilno sud prvog stupnja, nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine od 12. srpnja 2017. godine, donio zaključak o predaji nekretnine u posjed kupcu/ovrhovoditelju 18. kolovoza 2017. godine. Prema odredbi čl. 121. st. 3. OZ-a nakon što donese zaključak o predaji nekretnine kupcu, sud će, na prijedlog kupca pristupiti ovrsi radi ispražnjenja i predaje nekretnine kupcu. Kako kupac/ovrhovoditelj u ovom postupku do dana donošenja pobijanog rješenja nije predložio da se pristupi ovrsi radi ispražnjenja i predaje nekretnine kupcu, pravilno je
„Točni su žalbeni navodi kojima ovrhovoditeljica ističe da je ovrha određena pravomoćnim rješenjem o ovrsi i da je zemljišnoknjižni sud potvrdio ovršnom sudu da predmetne nekretnine nisu formirane kao zemljišnoknjižne čestice, pa je sukladno tome ovrha određena na katastarskim česticama i po pravilima provedbe ovrhenanekretninama koje nisu upisane u zemljišnoj knjizi. Međutim, kako se učinak zabilježbe ovrhe u slučaju provođenja ovrhena ... . srpnja 2019. kada su predmetne nekretnine bile upisane u zemljišnoj knjizi u korist treće osobe, to osim što nije dopušteno provoditi ovrhu za nekretnine
prava predmetne nekretnine u korist ovrhovoditelja sama disponirala predmetnom nekretninom kao osiguranjem za podmirenje kreditne obveze dužnika. Svako drugo tumačenje dovelo bi u dvojbu smisao i svrhovitost ovrhena takvoj nekretnini, a i izravno do povrede prava ovrhovoditelja propisanih odredbom čl.72 ... „Naime, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je (ne)osnovanost prijedloga za odgodu utemeljio na pravilnoj primjeni materijalnog prava - odredbi čl.61.OZ-a, a i pravilno je, po analizi sadržaja samog prijedloga zaključio da ovršenica nije učinila vjerojatnom pretpostavku prijeteće
„Obzirom na izričitu odredbu čl. 82. OZ-a koja nalaže ovrhovoditelju da uz prijedlog za ovrhunanekretnini priloži z.k. izvadak kao dokaz da je ovršenik vlasnik nekretninena kojoj se predlaže ovrha, i jer se na ovršni postupak radi diobe sukladno čl. 273. OZ-a primjenjuju na odgovarajući način odredbe OZ-a koje se odnose naovrhuna nepokretnoj stvari, treba zaključiti da je ovrhovoditeljica uz prijedlog bila dužna priložiti z.k. izvadak kao dokaz ... prijedlog radi diobe nekretnine mora sadržavati pravilna je ocjena suda da se radi o nepotpunom prijedlogu koji se odbacuje bez pozivanja na dopunu i ispravak
i predloženoj ovrsi odlučiti istodobno, i pokaže li se da je udovoljeno traženim pretpostavkama (ovršni sud je dužan ispitati jesu li se stekle pretpostavke za uknjižbu (predbilježbu) prava vlasništva propisane odredbom čl. 45. ZZK-a koje se tiču knjižnog prednika te čl. 48. i 49. ZZK-a koje se odnose na isprave), rješenjem o ovrsi će odrediti konstitutivni upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu i zabilježbu ovrhenanekretnini.“
... „Prema odredbi čl. 82. st. 2. OZ-a ako je pravo nanekretnini iz st. 1. tog članka upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika
koji je preostao nakon prodaje njegove kuće, iako je ovrhovoditelj u cijelosti namiren i ovrha je dovršena te u spisu ne postoji apsolutno nikakav ... rješavati na ovakav način u ovom ovršnom postupku.
Iz pobijanog rješenja u dijelu kojem sud prvog stupnja obrazlaže da ovršenikov zahtjev predstavlja nedozvoljeno raspolaganje stranaka, može se zaključiti da je sud predmetnu situaciju pogrešno podveo pod slučaj kada ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede ... na svog punomoćnika koji nema potraživanje prema ovršeniku.
Međutim u predmetnom slučaju ne radi se ni o kakvom nedozvoljenom raspolaganju stranaka
„Nadalje, provođenje građevinskog vještačenja nije nužno da bi se utvrdila prometna vrijednost nekretnina, nego je moguće primjenom odredbe čl.92.st.1 Ovršnog zakona (NN. 57/96; 29/99; 42/00-odluka US RH; 173/03; 194/03 - ispr., 151/04; 88/05, 121/05; 67/08; 139/10; 150/11; 154/11; 12/12; 70/12; 80/12 ; 112/12; 25/13; 93/14 - dalje OZ), vrijednost utvrditi na način kako je to učinio prvostupanjski sud, pribavom podataka Porezne uprave (jer se izmjena OZ-a iz NN.93/14, u smislu čl. 82. st. 1 tog Zakona, koja se tiče načina utvrđenja vrijednosti nekretnine koja se prodaje, ne primjenjuje u ovom
samo na prijedlog kupca, sud nije bio ovlašten takvu naredbu samoinicijativno unijeti u rješenje o ovrsi, a, kako je to gore navedeno, upravo ta naredba ima značenje ovršne isprave na temelju koje se provodi ovrha. Stoga je prvostupanjski sud osnovano zaključio da je ovrhovoditeljev prijedlog nepotpun.“
... „Ovrhovoditelj se žali tvrdeći da je u novom prijedlogu naveo nalog ovršenicima da mu bez odgode predaju nekretninu jer je u prijedlogu navedeno da se traži ispražnjenje nekretnine u cijelosti i predaja iste slobodne od osoba i stvari ovrhovoditelju bez odgode u posjed.
Međutim, takav navod u
„Ovrhovoditelj je prvostupanjskom sudu podnio prijedlog za ovrhuna temelju ovršne isprave te je predložio da se ovrha provede nanekretninama ovršenika.
Nekretnine ovršenika nalaze se na području k.o. K. I. i G. V. za koje nisu uspostavljene zemljišne knjige zbog čega ni ovršenik nije upisan u zemljišnim knjigama kao zemljišnoknjižni vlasnik.
Dakle, vidljivo je da odredba čl. 132. OZ-a, a poglavito čl. 132. st. 3. OZ-a, ne nalaže ovrhovoditelju da dostavlja podatke o vlasnicima susjednih nekretnina pa prvostupanjski sud nije imao zakonsku osnovu da ovrhovoditelja poziva da dostavi te podatke.“
„U žalbi protiv rješenja ovrhovoditeljica je prije svega navela da se ovdje radi o ovrsi koja je započela prije stupanja na snagu zakona koji propisuje ovrhu elektronskim putem - putem FINE. Iz takvog žalbenog navoda moglo bi se zaključiti da ovrhovoditeljica smatra da se na konkretnu ovrhu ne primjenjuju odredbe o prodaji elektroničkom javnom dražbom putem Financijske agencije. Takav žalbeni navodi nije osnovan jer se ovrhananekretninama u smislu odredbe čl. 43. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 93/14) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2015. g. provodi isključivo
„Prema odredbi čl. 14. st. 2. OZ-a sud može obustaviti ovrhu jedino u slučaju kada ovrhovoditelj ne predujmi troškove u roku koji sud odredi za radnju bez koje se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojim ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedbe ovrhe, ta se radnja neće provesti.
I prema stajalištu ovog suda razgledavanje nekretnine nije radnja bez koje se postupka ovrhenanekretninama ne ... provesti ovrhananekretninama, odnosno razgledavanje nekretnine nije ovršna radnja bez koje se ovrha ne bi mogla provesti.“
2019.).
Primjenjujući navedeno stajalište na predmetnu situaciju, slijedi da je prvostupanjski sud, odredivši ovrhu protiv ovršenika kao potonjeg vlasnika/fiducijanta nanekretnini u vlasništvu fiducijara, pogrešno primijenio materijalno pravo.“
... prestanka osigurane tražbine.
Međutim, tako dugo dok se ne ostvari uvjet prestanka osigurane tražbine, vlasnik nekretnine je fiducijar kao sadašnji vlasnik
županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske dana 31. ožujka 2021., koji glasi: "U slučaju kada se prijedlog za ovrhunanekretnini temelji na presudi kao ovršnoj ispravi, ovrhovoditelj nije dužan uz prijedlog za provedbu ovrhe dostaviti suglasnost ovršenika za provedbu ovrhena jedinoj ... isplate i to sudskom prodajom založenih nekretnina u vlasništvu ovršenika, upisanih u zk.ul. __ k.o. G. V. te namirenjem ovrhovoditelja iz postignute kupoprodajne cijene, neosnovano je pozivanje ovršenika da je predmet ovrhenekretnina koja služi za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika
„Kako odredbama Ovršnog zakona nije propisano da bi uvjet za pokretanje i provođenje ovrhenanekretninama ovršenika temeljem solemniziranih ugovora, kao javnih isprava, odnosno, suglasnosti o zapljeni plaće bilo pokretanje izvansudske ovrhe žalbene tvrdnje ovršenika nisu osnovane.
Naime zabranu izvansudske ovrhe propisuje jedino odredba čl. 211. OZ-a i to u slučaju ako bi se od suda zatražilo određivanje ovrhena novčanim sredstvima ukoliko uz prijedlog nije priložena potvrda Agencije da se izvansudska ovrha nije mogla provesti.“
., 58/02. i 143/02. - dalje: ZKP) u vezi s odredbama čl. 296. i 297. st. 1. toč. 3. i 5. Ovršnog zakona i to zabranom otuđenja, opterećenja nanekretninama koje su istovjetne onima koje su obuhvaćene rješenjem o konkretnoj ovrsi.
Međutim, i prema stavu ovog suda, a na što pravilno ukazuje ovrhovoditelj, ta činjenica ne utječe na dopustivost ovrhe, već samo na red namirenja koji je određen Ovršnim zakonom.“
„Ovršenica se žali navodeći da je ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu bio dužan podnijeti izvadak iz zemljišnih knjiga u izvorniku ili u ovjerenoj preslici no on to nije učinio pa stoga prvostupanjski sud nije mogao donijeti pobijano rješenje o ovrsi. Iz stanja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu podnio zemljišnoknjižne izvatke pribavljene putem internetske aplikacije e-izvadak koji su verificirani. Na taj način je ovrhovoditelj postupio po odredbi čl. 82. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14 i 73/17 - dalje OZ) tako da taj žalbeni razlog nije osnovan.“
„Osnovni kriterij kod utvrđivanja podobnosti nekretnina ovršenika za provođenje ovrhe u smislu odredbe čl. 201. OZ odnosi se na namjenu korištenja ... i za obavljanje namjenske djelatnosti, ovrha se može provesti na dijelu nekretnine koji se koristi kao uredski prostor.
Nekretnine koje su izgrađene ili preuređene ... ovršenik dobiva djelatnošću na toj nekretnini može naknaditi nabavkama na tržištu, odnosno ako se na tržištu može zakupiti poslovni prostor u kojem se može obavljati takva djelatnost. Prema tome, ovrhana uredskim prostorijama ovršenika može se provesti bez ikakvih ograničenja, dok je mogućnost provođenja ovrhe
„Prije svega valja istaknuti da je u ovom konkretnom postupku predmet ovrhe prodaja nekretninena kojoj postoji založno pravo. Prvostupanjski sud je odlučujući o prijedlogu ovrhovoditeljice primijenio samo odredbu čl. 80.b st. 1. OZ-a kojom su propisani posebni uvjeti za određivanje ovrhenanekretnini, dok uopće nije cijenio priloženi ugovor o najmu sa osiguranjem založnim pravom, a temeljem kojeg ugovora je ovrhovoditeljica na predmetnoj nekretnini upisala ... tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. st. 1. i članka 76
ovršenice, već ovrhunanekretninama ovršenice, slijedom čega je dopuštena sudska ovrha i nije potrebna potvrda Financijske agencije u smislu odredbe čl. 211 ... „Odredbom čl. 211. OZ-a propisano je da će sud odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhuna novčanim sredstvima po računu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsina temelju vjerodostojne isprave, zadužnice te na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. ovoga Zakona na temelju kojih se može od ... isprava koje su taksativno navedene u čl. 209. st. 1. OZ-a, a u što ulazi i ovršna odluka domaćeg suda, odnosi samo na situaciju kada se ovrha traži na
„Kako iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je ovršenica u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine u ½ dijela, to ovršenica nije ovlaštena isticati prigovor da je vlasnik predmetne nekretnine treća osoba, već je taj prigovor ovlaštena istaknuti treća osoba, a koja je to i učinila te je zaključkom prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-__/2020-10 od 10. prosinca 2020. upućena na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.“
„Ovršenik u žalbi navodi da je nekretninana kojoj je određena ovrha u njegovom fiducijarnom vlasništvu, pa ne može biti predmet ovrhe. Ovaj žalbeni navod ovršenika je neosnovan. Naime, u ovom slučaju ovršenik "A" d.o.o. upisan je u zemljišnu knjigu kao vlasnik nekretninena kojoj je određena ovrha 29. svibnja 2019. pod brojem Z-__/2019 i to na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva. Prije toga i to 5. rujna 2018. pod ... . svibnja 2019.) valja primijeniti odredbe o založnom pravu, kao ograničenom stvarnom pravu na tuđoj stvari i pravila o prvenstvenom redu namirenja. Naknadno
„No, međutim prvostupanjski sud je, a što pravilno u žalbi ističe ovrhovoditelj, pogrešno obustavio ovrhunanekretninama pozivajući se na prije ... posebnom Zakonu i ovim odredbama ne može obustaviti ovrhananekretninama budući se ovrhananekretninama obustavlja iz razloga predviđenih upravo OZ-om.
U ... nekretninena drugoj dražbi iz čl. 97. OZ-a niti je prijedlog za ovrhu povučen u smislu čl. 36. OZ-a, niti je nekretnina prodana, a što predviđa odredba čl ... kamate te je usvojen prijedlog za reprogramiranje naplate glavnice duga.
Po Zakonu čl. 11. st. 1. Zakona samo postupci ovrhe pljenidbom i prijenosom
E-zemljišna knjiga, a koji je verificiran, ovrhovoditelj je postupio po odredbi čl. 82. st. 1. OZ-a pa nije bilo osnove da se ovrhovoditelja poziva na dostavu valjanog dokaza o vlasništvu nekretnine, a slijedom toga ni da se prijedlog za ovrhu odbaci budući da ovrhovoditelj nije postupio na taj način.“
... „Prvostupanjski sud je tada pozvao ovrhovoditelja da dostavi valjani dokaz o vlasništvu nekretnine što ovrhovoditelj nije učinio pa je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odbacio prijedlog za ovrhu pozivom na odredbu čl. 109. st. 4. Zakona o parničnom postupku u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona
provodi postupak nisu ovlašteni otklanjati ovrhovoditeljevo pravo inzistirati na provedbi ovrhenanekretninama, neovisno o činjenici ranijeg opterećenja predmetnih nekretnina, nego je jedino odlučna okolnost da ovrhovoditelj raspolaže ovršnim nenamirenim potraživanjem, u koju svrhu je ovlašten i na vođenje ovrhe kakva je predmetna, neovisno o činjenici da je nekretnina već otprije opterećena upisanim osiguranjima drugih vjerovnika.“
... „Činjenica da ovrhovoditelj ne raspolaže prioritetnim potraživanjem, nego da se prije njega namiruju založni vjerovnici, ne utječe na njegovu ovlast
ovršenika, već ovrhunanekretninama ovršenika, slijedom čega je dopuštena sudska ovrha i nije potrebna potvrda Financijske agencije u smislu odredbe čl. 211 ... „Odredbom čl. 211. OZ-a propisano je da će sud odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhuna novčanim sredstvima po računu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsina temelju vjerodostojne isprave, zadužnice te na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. ovoga Zakona na temelju kojih se može od ... isprava koje su taksativno navedene u čl. 209. st. 1. OZ-a, a u što ulazi i ovršna odluka domaćeg suda, odnosi samo na situaciju kada se ovrha traži na
„Činjenica da je predmetna nekretnine eventualno bračna stečevina ovršenice i njezinog supruga također ne može biti žalbeni razlog kojeg bi ovršenica mogla isticati u žalbi, već samo razlog za podnošenje prigovora iz čl. 59. OZ-a, a koji prigovor ne može podnositi ovršenica.“
„Prema odredbi članka 92. st. 3. OZ-a, ako su u sudskom ili izvansudskom sporazumu na temelju kojega je stečeno založno ili koje drugo odgovarajuće pravo nanekretnini radi osiguranja tražbine čije se namirenje traži stranke utvrdile vrijednost nekretnine, ta će se vrijednost uzeti kao mjerodavna, osim ako se stranke drukčije ne sporazumiju u postupku pred sudom najkasnije do donošenja zaključka o prodaji. U konkretnom slučaju stranke su u Sporazumu o osiguranju novčane tražbine sklopljenom 27. srpnja 2000. godine doista suglasno utvrdile da vrijednost nekretninena kojoj je određena ovrha
