, također izričito (str. 7 odj. 1) naveo da je optuženik svoje djelo počinio s nesvjesnimnehajem, kao oblikom krivnje.
Nastavno to obrazlažući, taj je sud ... razlozima presude utvrdio samo postojanje nesvjesnognehaja, što je znatna proturječnost o odlučnoj činjenici - obliku krivnje, ostvario je bitnu postupovnu povredu iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP.
Nesvjesninehaj kao oblik krivnje, naime, uz voljnu, isključuje i intelektualnu komponentu, te ga čl. 45. st. 3 ... svojstvima počinitelj morao i mogao biti svjestan te mogućnosti.
U konkretnom slučaju to znači da pod uvjetom postupanja s nesvjesnimnehajem, u svijesti opt
prekršaja, te je prema stavu ovog Vijeća postupao s nesvjesnimnehajem. Odredbom čl. 25. Prekršajnog zakona propisano je da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a iznimno se propisom o prekršaju može propisati odgovornost za namjeru ... krivnje - nesvjesninehaj, jer je okrivljenik kao prijevoznik bio dužan primjereno zaštititi od oštećenja, odnosno uništenja postavljeno sredstvo ... nije propisana namjera, a navodi iz žalbe ne mogu okrivljenika ekskulpirati za najblaži oblik krivnje - nesvjesninehaj jer je okrivljenik kao vozač
okrivljenika ekskulpirati za najblaži oblik krivnje -nesvjesninehaj jer je okrivljenik kao vozač kamiona bio dužan primjereno zaštititi od oštećenja odnosno ... ekskulpiraju okrivljenika za najblaži oblik krivnje - nesvjesninehaj (...). Pri tome sud ne navodi na koji je način okrivljenik počinio djelo prekršaja, a niti ... namjerom ili iz nehaja, a ako je iz nesvjesnognehaja, koje je radnje mogao poduzeti da primjereno zaštititi carinske oznake, a nije ih poduzeo, odnosno da ... iz nehaja a iznimno se propisom o prekršaju može propisati odgovornost samo za namjeru. U konkretnom slučaju za počinjeno djelo prekršaja propisom
okrivljenika, te eventualno ubojstvo iz nehaja i to nesvjesno. Sud je analizirajući obranu okrivljenika našao da je ona u većem dijelu suprotna izvedenim ... slučaj, odnosno da se radi o postupanju iz nehaja, te se u tom pravcu optuženik, zbog nepotrebnog ponavljanja upućuju na obrazloženje suda prvog stupnja ... djela, jer smatra da se radilo o samoobrani ili ubojstvu iz nehaja, te da se kritične zgode radilo o "navlakuši" u koju je doveden. Stoga smatra da je
, svjesno ili nesvjesno, odnosno namjerno ili nenamjerno, doveli građane u neku vrstu zablude prilikom postupka prikupljanja potpisa podrške referendumskoj ... informaciju, a pri tome nigdje ne iznosi ocjenu jesu li organizatori time doveli građane u zabludu namjerno ili s nekim stupnjem nehaja. Isto tako većina nigdje
kazneno djelo opisano u izreci počinio sa nesvjesnimnehajem jer nije bio svjestan da se radi o stvarima koje su pribavljene kaznenim djelima, iako je prema ... automobili pribavljeni kaznenim djelom. Takvo obrazloženje u kojem je iznesena argumentacija zašto se radi o nesvjesnomnehaju kao obliku krivnje, u potpunosti ... postupao s nesvjesnimnehajem kao najblažim oblikom krivnje u konkretnom slučaju. 8.3. Dakle, kada je navedena odlučna činjenica subjektivnog karaktera ispravno utvrđena na temelju niza povezanih indikativnih okolnosti, kao dokaza koji s punom izvjesnošću ukazuju da se radilo o nesvjesnomnehaju, to što bi
postupao sa nesvjesnim, a ne svjesnim nehajem kako to pogrešno utvrđuje sud prvog stupnja. Tvrdi se da je optuženik oprezno rukovao pištoljem, te da nije bio ... – nesvjesninehaj, preinačiti pobijanu presudu i izreći mu blažu kaznu. Nasuprot tome, ovaj Vrhovni sud smatra da je sud prvog stupnja, na temelju potpuno ... , i po ocijeni ovog Vrhovnog suda, radi o postupanju sa svjesnim, a ne nesvjesnimnehajem, kako to tvrdi žalba u želji da se optuženika, posljedicom drugačije utvrđenog oblika krivnje, blaže kazni. Pri tome žalitelj očito polazi od pogrešne pretpostavke da je odnos svjesnog i nesvjesnognehaja izjednačen s
da se pobijana presuda preinači i optuženik oslobodi od optužbe odnosno preinači i optuženika proglasi krivim za postupanje sa nesvjesnimnehajem ... oštećenice, dok optuženik smatra da se radilo o slučajnom ispaljivanju hica od strane optuženika ili eventualno o postupanju s nesvjesnimnehajem. Na temelju ... nije prihvatljiva niti teza obrane da se radi o slučajnom opaljenju hica ili o nesvjesnomnehaju. Naime, nesvjesninehaj je za razliku od svjesnog nehaja negativno određen i intelektualnim i voljnim elementom. Kod nesvjesnognehaja ne postoji svijest o mogućnosti nastupanja posljedice odnosno o postojanju
za sada bespredmetna. Nije u pravu optuženik, kada u svojoj žalbi navodi, pobijajući oblik krivnje, da bi postupao s nesvjesnimnehajem, već se radi o svjesnom nehaju kako je to utvrdio i obrazložio sud prvog stupnja uz opravdanu primjedbu ovoga žalitelja da prilikom obrazlaganja oblika krivnje (str. 9 ... nesvjesninehaj, međutim, kad se pročita cijeli taj dio obrazloženja jasno je da sud utvrđuje, da je optuženik kazneno djelo ostvario sa svjesnim nehajem. Primjer iz sudske prakse koji optuženik navodi u svojoj žalbi (str. 4/II, III i IV), a gdje je sud zaključio da je djelo ostvareno s nesvjesnimnehajem
osuđujući dio pobijane presude smatra, da se ne može prihvatiti ocjena prvostupanjskog suda da je opt. D.J. kritične zgode postupao sa nesvjesnimnehajem, već ... nesvjesnimnehajem, povredom dužne pažnje, jer je u konkretnoj situaciji bio dužan prema svojim osobnim mogućnostima (iskusnog ribara s tog područja ... svezi čl. 263. st. 1. i 3. KZ-a (nesvjesnimnehajem) u stjecaju s kaznenom djelom protuzakonitog ribolova iz čl. 259. st. 1. KZ-a. Nije u pravu državni ... može se uzeti da bi optuženik postupio sa svjesnim nehajem, odnosno da bi bio svjestan da može počiniti djelo, ali da je lakomisleno smatrao da se to
izazvati opasnost" (str. 7 presude). Prema tome, iz toga dijela obrazloženja presude proizlazi da je optuženi postupao sa nesvjesnimnehajem. Radi se, dakle ... shvatiti i zaključiti da li sud prvog stupnja utvrđuje da je optuženi postupao sa svjesnim ili nesvjesnimnehajem. Prema tome, sud je počinio aposlutno bitne ... doći. Što znači da je sud prvog stupnja utvrdio da je optuženi pogrešno se pouzdavao da do posljedice neće doći, dakle postupao sa svjesnim nehajem. U
prvostupanjski sud pogrešno utvrdio oblik krivnje opt. I. L., jer prema žalitelju, opt. I. L. postupao je sa nesvjesnimnehajem, a ne svjesnim nehajem, kako je to ... , ali je lakomisleno smatrao da se to neće dogoditi, i time ostvario sve elemente svjesnog nehaja iz čl. 45. st. 2. KZ, kako to pravilno utvrđuje
počinitelj bio ubrojiv ili smanjeno ubrojiv, svjestan protupravnosti i postupao s namjerom (ili s neizravnom namjerom, svjesnim ili nesvjesnimnehajem) te da ... (ubrojivost, protupravnost, namjera ili nehaj), a ne i da činjenični opis sadrži zakonsko pravno nazivlje sastavnica krivnje. Treba navesti da kod onih kaznenih djela koja mogu biti počinjena s više oblika krivnje (izravnom ili neizravnom namjerom, te svjesnim ili nesvjesnimnehajem), u činjeničnom opisu treba
krivnje koji se naziva nehajem, za naglasiti je da postoje dvije vrste nehaja, kako to proizlazi iz čl. 45. KZ/97, odnosno svjesni i nesvjesninehaj, od ... , Stalna služba u Požegi proglasio je krivim opt. T. G.-B. zbog kaznenog djela protiv života i tijela, prouzročenjem smrti iz nehaja iz čl. 95. KZ/97 ... utvrdio kazne zatvora za svako od tih djela, i to za kazneno djelo prouzročenja smrti iz nehaja na temelju čl. 95. KZ/97 u trajanju od četiri godine, a ... vrednovanje grube nepažnje ispoljene pri počinjenju kaznenog djela prouzročenja smrti iz nehaja nije osnovano, jer je stupanj krivnje optuženika sastavni dio
zabranjene posljedice, a što predstavlja intelektualnu sastavnicu oblika krivnje koji se u kaznenom pravu naziva nesvjesninehaj (članak 45. stavak 3. KZ-a). U ... kako je opisan u izreci pobijane presude u kaznenom pravu nepoznat jer sadrži intelektualnu sastavnicu nesvjesnognehaja i voljnu sastavnicu neizravne
, svjesnim ili nesvjesnimnehajem). To je nepotrebno, a dovoljno je da se iz činjeničnog opisa može zaključiti o sastavnicama krivnje (ubrojivost ... oblika namjere (izravnom ili neizravnom, te svjesnim ili nesvjesnimnehajem), u činjeničnom opisu treba biti opisana vrsta namjere, ali opet nije nužno da
različitim oblicima namjere odnosno nehaja, u činjeničnom opisu radnje djela u optužbi te u presudi potrebno je naznačiti tu namjeru odnosno opisati izravnu ili neizravnu namjeru odnosno elemente svjesnog ili nesvjesnognehaja, jer je takva posebna namjera bitni element kaznenog djela ili se radi ... nesvjesnimnehajem. Međutim, nehaj u odnosu na težu posljedicu kaznenog djela za koju zakon propisuje težu kaznu (članak 43. stavak 2. Kaznenog zakona) nije ... počinjeno iz nehaja, a njegov kvalificirani oblik opisan je u stavka 4., kada je tim djelom prouzročena smrt jedne ili više osoba. Dakle, kaznena djela iz
mogao predvidjeti. Time bi, dakle, opt, D. M. nehatno prouzročio smrt G. N. postupajući s nesvjesnimnehajem. Međutim, u pravu je žalitelj da se činjenična utvrđenja odlučna za subjektivni elemenat ovog kaznenog djela, za sada, ne mogu prihvatiti. Nesvjesninehaj, kao najniži stupanj krivnje, postoji ... , a što žalba pravilno uočava. Kod utvrđivanja elemenata nesvjesnognehaja potrebno je sa sigurnošću utvrditi okolnosti temeljem kojeg je počinitelj
postupao sa nesvjesnimnehajem. Nasuprot tome, ovaj Vrhovni sud ocjenjuje da je po sudu prvog stupnja utvrđeni oblik krivnje – neizravna namjera, u svemu ... ponašanju. Optuženik, međutim, predlaže blaže kažnjavanje, ali samo u svezi s blaže utvrđenom oblikom krivnje u slučaju da sud nađe ostvarenim nesvjesninehaj
, pogrešno je utvrdio oblik krivnje opt. Ž. P., jer je opt. Ž. P., prema državnom odvjetniku, postupao sa eventualnom namjerom, a ne nesvjesnimnehajem, kako ... subjektivnoj strani opt. Ž. P. kao počinitelja kaznenog djela iz čl. 99. st. 3. KZ-a postojalo nehajno postupanje, odnosno nesvjesninehaj u odnosu na smrt
oblik krivnje može tretirati kao nesvjesninehaj, kako smatra žalitelj. U prilog takve teze žalitelj ponavlja obranu koju je optuženik dao na glavnoj ... stanje, žalitelj smatra da je do ispaljenja metka došlo uslijed nesvjesnog i nekoordiniranog pokreta prstiju optuženika, pa da je stoga djelo počinjeno iz nesvjesnognehaja. Razmotrivši izloženo, ovaj sud je našao da optuženik navodima svoje žalbe ni najmanje uspješno nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenja ... , optuženik nesvjesno ispalio rafal od osam metaka i nakon toga nije imao nikakvog kontakta sa oštećnikom, pa se stoga i ne može govoriti o upornosti
kazneno djelo počinila s neizravnom namjerom, a ne s nesvjesnimnehajem, kako se to navodi u pobijanoj presudi. Naime, treba napomenuti da razlozima kojima ... potom dovodeći u vezu s drugim provedenim dokazima i tako utvrđenim činjenicama, zaključio da je ista počinila kazneno djelo s nesvjesnimnehajem te je u ... , u odnosu na zabranjenu posljedicu, postupala s nesvjesnimnehajem, jer iako je bila svjesna svih tih propusta u postupanju, istovremeno nije bila ... odmjeravanja kazne nije u dovoljnoj cijenio činjenicu da je djelo počinjeno iz nesvjesnognehaja, pa imajući u vidu navedenu činjenicu te okolnosti pod kojima je
. 1. KZ-a (da li je djelo za koje se optužuje kazneno djelo) podnositelj zahtjeva obrazlaže tvrdnjom da osuđenik nije postupao sa nesvjesnimnehajem u ... izazivanja prometne nesreće sa nesvjesnim nehajom kao oblikom krivnje iz čl. 272. st. 4. u svezi st. 2. i 1. KZ-a, to se u zahtjevu neosnovano ističe povreda
postupka, pa posebno naglašava da je zbog uporabe neadekvatnog oružja kazneno djelo počinjeno s nesvjesnimnehajem, da je zbog psihičkog stanja osuđenika u ... namjerom ili nehajem, radi li se o nepodobnom pokušaju i slično) i sadržajno predstavljaju prigovore na činjenice (činjenični opis) iz pravomoćne presude
aspekta specijalne i generalne prevencije upućuje na potrebu kažnjavanja. Tvrdi da iz njegove obrane jasno proizlazi da je riječ o nesvjesnomnehaju, dok iz ... da je u njegovom postupanju riječ o nesvjesnomnehaju, što da bi onda opravdavalo primjenu instituta iz članka 33. KZ/11. Naime, upravo iz obrane ... završio u zakonskom roku alineja 2. stavka 5. članka 85. ZoDOV-a). Stoga je potpuno neprihvatljivo njegovo žalbeno pozivanje na nesvjesninehaj. 10.3. Osim
. 263. st. 3. Kaznenog zakona istodobno ističe kao oblik krivnje nesvjesninehaj, iako je taj oblik krivnje propisan odredbom čl. 263. st. 4. Kaznenog ... i svjesnim ili nesvjesnimnehajem. Stoga, sve navedeno, nameće zaključak da je i u odnosu na kazneno djelo iz toč. 2. i 3. izreke pobijane presude
tjelesnom ozljedom od strane osobe koja postupa svjesno ili sa svjesnim nehajem, kršenjem Revidiranog statuta Colorado iz odjeljka 18-6-401(1)(a), (7)(a)(III), te kazneno djelo, pod točkom 3) optužnice, zlostavljanje djeteta koje rezultira ozbiljnom tjelesnom ozljedom od strane osobe koja postupa s nesvjesnimnehajem, kršenjem Revidiranog statuta Colorado iz odjeljka 18-6-401(1)(a), (7)(a)(IV). U zamolbi je jasno naznačeno (list 101. spisa), kako su "... točke 2
i posljedici, u svemu pravilno, nalazi da je optuženik postupao iz nesvjesnognehaja, jer iako nije bio svjestan da može počiniti djelo i da može nastupiti teža ... kazneno djelo tjelesne ozljede iz nehaja iz čl. 101. st. 2. u vezi čl. 99. st. 2. KZ, pa je temeljem čl. 101. st. 2. KZ osuđen na kaznu zatvora u trajanju ... kazneno djelo tjelesne ozljede iz nehaja iz čl. 101. st. 2. u vezi čl. 99. st. 2. KZ. Naime, žalba državnog odvjetnika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog ... udaljenost od oštećene, ukazuju da je optuženik nesvjesno i nevoljno potegnuo obarač, ne očekujući da bi oštećenu mogao teško ozlijediti, iako je s obzirom na
. Potonji navodi podvedivi su pod odredbu čl. 45. st. 3. KZ o nesvjesnomnehaju, dakle, da bi počinitelj postupao s nesvjesnimnehajem jer nije svjestan da
optuženika liši života ili pak da zadrži pištolj, pri čemu bi pristao da ga liši života, ili je do ispaljenja došlo iz nehaja pri čemu će prvostupanjski sud cijeniti da li je riječ o svjesnom ili nesvjesnomnehaju, te da li je optuženik eventualno mogao očekivati, kada je izvukao pištolj u takvom mnoštvu ljudi ... 3 presude). Ukoliko je prvostupanjski sud našao da je predmetno kazneno djelo optuženik počinio iz nehaja, bio je dužan oglasiti ga krivim za pokušaj nehajnog prouzrokovanja smrti, obzirom da je po visini zapriječene kazne i pokušaj kaznenog djela prouzročenja smrti iz nehaja iz čl. 95. KZ kažnjiv u smislu
ocijenio subjektivnu stranu, zaključivši da nema dokaza o postupanju optuženika s nesvjesnimnehajem u kaznenom djelu sudjelovanja u samoubojstvu. Međutim ... optuženika postojanje nesvjesnognehaja, kao oblika krivnje za počinjenje kaznenog djela iz čl. 96. st. 4. KZ-a, u takvoj situaciji, opravdano je ... , opravdano našao da se ne može sa sigurnošću izvesti zaključak o počinjenju tog kaznenog djela, odnosno da bi optuženik inkriminiranim radnjama iz nehaja ... oštećenici da će, obzirom na predstojeću maturu imati sve češće spolne odnose, na taj način, kao i dugotrajnim seksualnim zlostavljanjem oštećenice iz nehaja
izravnom namjerom, neizravnom namjerom ili sa svjesnim odnosno nesvjesnimnehajem, upirući pritom na proturječnost u razlozima pobijane presude. U navedenom ... činjenično stanje ukazujući na mogućnost da bi se u konkretnom slučaju moglo raditi o prouzročenju smrti iz nehaja, kada počinitelj lakomisleno misli da do
. 12, 7. pasus), a kazneno djelo iz čl. 95. KZ-a s nesvjesnimnehajem (str. 13, 1. i 2. pasus). Prema tome, sud prvog stupnja je sve činjenice ... osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci i jednog kaznenog djela protiv života i tijela, prouzročenja smrti iz nehaja iz čl. 95. KZ-a, za koje ju
revident temelji navedeno shvaćanje, proizlazi da je tuženik štetnu radnju počinio s nesvjesnimnehajem (bez svijesti da može počiniti djelo, iako je prema ... slučaju kada je tužitelju šteta uzrokovana kaznenim djelom počinjenim iz svjesnog nehaja (utvrđenim pravomoćnom presudom kojom je tuženik proglašen krivim ... svjesnim nehajem - a da svjesni nehaj valja poistovjetiti s krajnjom nepažnjom. Međutim, time što je tako odredio razloge revizije te konstatirao da je ... konkretnom slučaju, oba po I. tužitelju postavljena pitanja polaze od shvaćanja da je tuženik kazneno djelo počinio s svjesnim nehajem i da već i postojanje
. je prouzročenje smrti drugog iz nehaja, pa je odlučna činjenica bez koje nisu sadržana sva potrebna obilježja ovog djela stupanj krivnje o obliku nehaja, bilo svjesnog po čl. 45. st. 2. ili nesvjesnognehaja po čl. 45. st. 3. KZ, a ova odlučna činjenica iz subjektivne sfere tijekom kaznenog postupka ... i biti svjestan takvog ponašanja konzumenata opojne droge, znači da je postupao s nehajem. Ovakvim žalbenim navodima, po ocjeni drugostupanjskog suda ... poduzimanju radnje prodaje opojne droge nije postojao nehaj spram posljedice smrti druge osobe. Također niti isprave, odnosno zapisnici o izvedenim dokazima ne
maloljetnika u formi nesvjesnognehaja iz čl. 29. st. 3. KZ/11. Suprotno tvrdnji žalbe mlt. F. S., primjena fizičke sile prema oštećeniku ne predstavlja eksces u ... pripisati njihovom nehaju, a time se ovdje radi samo o osnovnom kaznenom djelu razbojničke krađe iz čl. 231. st. 1. KZ/11. Osim toga, mlt. F. S. smatra da se
optuženiku odmjerio prestrogu kaznu zbog toga što je kazneno djelo počinio u nesvjesnomnehaju, jer je to protivno utvrđenju iz pobijane presude, u kojoj je jasno obrazloženo da je prvostupanjski sud utvrdio da je optuženik kazneno djelo iz čl. 95. KZ-a počinio svjesnim nehajem u smislu čl. 45. st. 2. KZ-a ... i subjektivna obilježja kaznenog djela prouzročenja smrti iz nehaja iz čl. 95. KZ-a. Ukazivanjem žalitelja na nerazriješene imovinskopravne odnose između
, kvalifikatorne okolnosti, postupao u nesvjesnomnehaju u smislu čl. 45. st. 3. KZ, koji stupanj krivnje nije dostatan da bi se u pravilnoj primjeni odredaba
. Osnovano prvostupanjski sud nalazi utvrđenim da su djelo počinili iz nehaja i to nesvjesnognehaja time da opt. M. nije bio svjestan da uslijed nanošenja ... , pravilan je zaključak da su optuženici postupali sa nesvjesnimnehajem, jer nisu bili svjesni da mogu ostvariti obilježja kaznenog djela, iako su prema ... , izraženu sućut obiteljima poginulih te činjenicu da su djelo počinili sa nesvjesnimnehajem, najblažim oblikom krivnje, a opt. B. i činjenicu da je odlikovan ... se posljedice koje su nastale imaju pripisati nehaju. Stoga nisu osnovane žalbe optuženika da ne bi bio utvrđen subjektivni element djela. Ovakva
zaključio da drugi oblici krivnje (svjesni i nesvjesninehaj) ne dolaze u obzir. Nadalje, opt. Š.1 nalazi počinjenom bitnu povredu odredaba kaznenog postupka ... našao da je opt. Š. 2u pogledu udruživanja s opt. Š.1 postupao s izravnom namjerom, ili, pak, sa svjesnim nehajem. Nasuprot takovoj tvrdnji žalbe, sud
se zapravo „radi o privilegiranom obliku djela odnosno da je djelo počinjeno ih nehaja“ pa „da se ovako utvrđeno činjenično stanje u skladu s ... pristaje na posljedice već ih želi izbjeći“, pa zaključuje da se „ovakva vožnja i posljedica mogu (…) pripisati samo nehaju“. Iako osuđenik u zahtjevu tvrdi ... . stavka 3. u vezi stavka 1. KZ zbog kojeg je pobijanom presudom proglašen krivim. Naime, sve sastavnice krivnje - namjera (izravna ili neizravna) ili nehaj (svjesni ili nesvjesni), ubrojivost i svijest o protupravnosti - odlučne su činjenice čije utvrđenje je pretpostavka proglašavanja krivim počinitelja
