i na naknadu izmakle koristi, a prema odredbi st. 3. ovog članka pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano ... pitanje nastanka visine štete uslijed zastoja u prometu i izmakle koristi tj. zbog nemogućnosti korištenja lokomotive od trenutka oštećenja do konačnog ... nižestupanjske presude i odbio tužbeni zahtjev za naknadu materijalne štete nastale tužitelju uslijed zastoja u prometu i izmakle koristi u ukupno 4.471,53 kn ... „Tuženik pobija drugostupanjsku presudu u cijelosti, kao i odluku o trošku postupka, no obrazloženo pravno pitanje odnosi se samo na materijalnu
„ 16. Osim toga, prema odredbi članka 1089. stavka 3. ZOO-a pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Za naknadu izgubljene koristi zbog nemogućnosti naplate članarine od svojih članova, nije dovoljno samo subjektivno predviđanje i očekivanje koristi od strane tužitelja, već i objektivna vjerojatnost da bi tužitelj članarinu doista i ostvario od 165.000 članova. Izmaklakorist predstavlja budući dio imovine, prihod koji
„ 14. Dakle, pravo na naknadu štete zbog izmakle koristi postoji jedino u slučaju da se izmaklakorist mogla osnovano očekivati prema redovnom tijeku ... nastala šteta u vidu izmakle dobiti jer je on tu dobit, koju je osnovano očekivao na osnovu suradnje s tuženikom, u situaciji kad je postalo izvjesno da ... postupka tuženikovu odgovornost za naknadu štete-izmaklu korist vidi u činjenici da je tuženik zadržao velike vreće koje su tužitelju bile prijeko potrebne ... da tuženik tužitelju nije vratio vreće koje su mu bile potrebne za obavljanje posla putem drugih subjekata nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa izmaklom
„19. Člankom 1046. ZOO-a definiran je pojam štete i određuje štetu kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječava njezino povećanje (izmaklakorist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Izmaklakorist je u članku 1046. ZOO već određena kao sprječavanje povećanja nečije imovine. U teoriji se navodi da je izmaklakorist dobitak kojemu se uz redoviti tijek stvari ili uz posebne koristi nada oštećenik i bio bi ga ostvario da nije bilo ... nastala šteta po osnovi izmakle dobiti budući da tijekom postupka nije dokazao da je imao ugovorene poslove ili barem konkretne ponude za robu - uzorke koja
„17. Prema odredbi čl. 1089. st. 1. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmaklakorist, dobit). Stavkom 3. istog članka propisano je da će se pri ocjeni visine izmakle koristi uzeti u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovim radnjama ili propuštanjem. 18. Izmaklakorist predstavlja neostvarenu ... postupka štetnika koji ga čini građanskopravno odgovornim. Dakle sa stajališta odgovornosti za naknadu štete u vidu izmakle koristi potrebno je da se ispune
imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmaklakorist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), zatim, prema odredbi čl. 346. st. 1. toga Zakona (koja s odnosi za ugovornu štetu) vjerovnik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi te pravičnu naknadu neimovinske štete, koje ... ili morale biti poznate te konačno prema odredbi čl. 1089. st. 3. toga Zakona pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao ... da u konkretnom slučaju ugovor o javnoj nabavi nije nastao, tužitelj nije pretrpio štetu u vidu izmakle koristi pa nema pravo na temelju navedenih
„ 18.1. Izmaklakorist predstavlja neostvarenu imovinsku vrijednost koja bi prema redovnom tijeku stvari ili okolnostima konkretnog slučaja bila ... odgovornosti potrebno je ispunjenje zakonom propisanih pretpostavki: da očekivana korist nije ostvarena, da postoji određeni stupanj izvjesnosti da bi ta korist bila ostvarena da nije bilo štetnog događaja te da je dopuštena osnova po kojoj bi ta korist bila ostvarena (tako i VS RH Rev 1251/2011, 1239/2006). U konkretnom slučaju tužitelju je izostala očekivana korist od ugovora o zakupu i izvjesno bi tu korist ostvario da nije bilo opisanog postupanja tuženika. S
„11. S obzirom na to da je tužitelj zahtijevao naknadu izmakle koristi, irelevantno je stajalište prvostupanjskog suda o tome da pravo na naknadu ... stajalište prvostupanjskog suda da tužitelj, kao posredni oštećenik, kako je to naveo prvostupanjski sud, ne ostvaruje pravo zahtijevati naknadu izmakle koristi jer, prema mišljenju tog suda, pravo na naknadu izmakle koristi također ostvaruje vlasnik vozila… 14. Naime, tužitelj je u konkretnom slučaju, kao ... imovinskih prava. Pritom povreda imovinskog prava predstavlja imovinsku štetu. Slijedom navedenog, primatelj leasinga, koji krivnjom treće osobe nije mogao
„Naime, u ovom postupku radi se o zahtjevu za naknadu štete u vidu izmakle koristi, dobitka kojem se oštećeni nada po redovnom tijeku stvari, a koji bi bio ostvaren da nije bilo štetne radnje. Odredbom čl. 376. st. 1. ZOO-a propisano je da potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu počinila. Iz ove zakonske odredbe slijedi da se pod saznanjem za štetnika podrazumijeva saznanje za osobu koja je štetu učinila, no isto ne uključuje i saznanje za činjenicu postojanja ili nepostojanja odgovornosti tog štetnika
"Prema odredbi čl. 189 st. 3. ZOO pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije ostvarenje je spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Prema činjeničnim navodima tužbe, tužiteljica zahtjeva naknadu štete na ime izmakle koristi, a to obrazlaže činjenicom da je tužiteljica mogla dati u zakup predmetno zemljište i drugim osobama ali zbog ... odlučnog značaja niti za osnovanost niti za visinu tužbenog zahtjeva, jer takva - izmaklakorist - mora biti realna u smislu (…) odredbe čl. 189 st. 3 ZOO, a
“12. Nije sporno da Dom za odrasle osobe T. u svojoj sistematizaciji nije imao radno mjesto za koje tužiteljica ispunjava uvjete o čemu je obaviješten osnivač Republika Hrvatska. Utvrđeno je da izmjena sistematizacije radnih mjesta nije odobrena ali je tužiteljica raspoređena na radno mjesto dipl. pravnika u Centru za socijalnu skrb S. gdje je počela raditi 21. siječnja 2019. 13. Kako dakle tužiteljica nije ostvarivala prava iz radnog odnosa u razdoblju od 1. studenog 2018. do 21. siječnja 2019. nastupila joj je šteta koja se ogleda u izgubljenom prihodu, tj. u izmakloj koristi. 14. Izmaklakorist
„Relevantna odredba čl. 1089. st. 3. ZOO/05 glasi: Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Sadržajno identičnu odredbu (čl. 189. st. 3.) sadržavao je i ZOO/91. Prema pravnom shvaćanju ovog suda koje svoju podlogu ima i u relevantnoj sudskoj praksi (rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Rev-2342/2011 od 3. lipnja 2015.) pravo na naknadu izmakle koristi priznaje se pod pretpostavkama da je postojala namjera
„Razumijevanja radi valja pojasniti da se pod izmaklom koristi podrazumijeva ona šteta koja se reflektira u onemogućavanju dobivanja određene imovinske koristi koja se u oštećenikovoj imovini osnovano očekivala prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima slučaja da nije bilo štetnikove štetne radnje ili propuštanja.
U konkretnom slučaju štetnikova (tuženikova) štetna radnja sastoji se u neispunjenju ugovorne obveze da izgradi pristupni put do nekretnine tužitelja pa je potpuno nejasno koju bi to očekivanu a izmaklu korist tužitelji ostvarili da takve štetne radnje nije bilo - dakle
„ 15. U odnosu na zahtjev za naknadu štete s osnove izmakle koristi prema odredbi članka 1089. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO), pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema ... oštećeni doista imao namjeru ostvarivati takvu imovinsku korist i vjerojatnost ostvarenja koristi - po redovnom tijeku stvari. Obujam izmakle koristi sud ... razdoblju. 18. Dakle, izmaklakorist nije neki pretpostavljeni mjesečni prihod, već razlika ukupnih prihoda i ukupnih rashoda koje je vozilo moglo ostvariti u
„18. U parnici za naknadu štete zbog izmaklekoristi na aktivnoj strani je teret dokaza, u smislu čl. 1089. st. 3. ZOO-a pa je tužitelj bio dužan dokazati odlučnu činjenicu da bi on ostvario utuženi prihod da je nastavio daljnju eksploataciju polja N. da ga tuženik nije u tome protupravno spriječio, a ... osnova u vidu rudarske koncesije pa tužitelj ne trpi štetu u vidu izmakle dobiti zbog nekorištenja predmetnog eksploatacijskog polja jer nema osnovu ... rješenjem 28. listopada 2011. odbijen zahtjev za dodjelu rudarske koncesije pa posljedično ne može trpjeti ni štetu u vidu izmakle dobiti zbog nekorištenja
članka 8. tog Zakona. Zato je tuženik u obvezi naknaditi tužitelju štetu na ime izmakle koristi (dobiti) koju bi tužitelj prema redovitom tijeku stvari ... važenja tog Ugovora). 7.2. Nadalje, odredbom članka 346. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima je propisano da vjerovnik ima pravo na naknadu (…) izmakle ... -001 znao da će od tužitelja naručivati znatan broj prijevoza, on je morao znati da će tužitelju uslijed prestanka naručivanja prijevoza nastati šteta zbog izmakle koristi...“
Također žalitelj osnovano ukazuje na propust suda da sukladno odredbi čl. 189. st. 3. ZOO-a pri ocjeni visine izmakle koristi uzme u obzir dobitak koji se mogao očekivati prema redovom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom. Naime, pravilno ... izmaklakorist koju je tužitelj mogao osnovano očekivati, naročito u pogledu količine proizvoda koju tužitelj uobičajeno prodaje sa spornih površina.
Kako relevantne činjenice za ocjenu visine naknade štete s osnove izmakle koristi nisu utvrđene, to je ostvaren i žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog
„Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik, zbog nemogućnosti davanja u zakup predmetnih nekretnina, plati s osnova izmakle koristi ... ima pravo kako na naknadu obične štete tako i na naknadu izmakle koristi. Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, izuzev slučaja kada zakon uređuje nešto drugo. Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom ... postupak radi iseljenja tuženika iz predmetnih prostora i predaje u posjed te zbog toga tužitelj ima pravo na naknadu štete u vidu izmakle koristi zbog
(„Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99). Raspravljajući i ocjenjujući pitanje visine štete, koju predstavlja izmaklakorist čije je ... „Predmet spora u ovoj parnici je tužbeni zahtjev kojim tužitelji traže da im tuženik preda u posjed dvorišnu poslovnu zgradu u V., G. ulica 7, kumuliran sa zahtjevom za naknadu štete (izmakle koristi) zbog nemogućnosti raspolaganja tim poslovnim prostorom u iznosu od 656.621,75 kn. O prvom zahtjevu odlučeno je ranijom pravomoćnom presudom kojom je naloženo tuženiku predati tužiteljima u posjed predmetnu poslovnu zgradu, dok je predmetnom revizijom
sadržaja navedene sudske prakse da je za „priznavanje prava na naknadu izmakle dobiti nužno postojanje namjere stjecanja koristi koja se zbog štetnikovog ... znači da treba biti povrijeđen tužiteljev pravno zaštićeni interes“, odnosno da „za priznavanje prava na naknadu izmakle koristi nije dovoljno postojanje ... izraženo je i u odluci br. Pž-3095/93 od 31. prosinca 1993.g. prema kojoj se pri ocjeni izmakle koristi „uzima u obzir dobitak koji se mogao osnovano ... vidu i potrebu ispunjenja pretpostavki za priznavanje prava na naknadu izmakle koristi, pa ovaj sud prihvaća osnovanim žalbeni razlog pogrešne primjene
„Predmet spora je naknada štete s osnova izmakle koristi, koju je tužitelj pretrpio zbog toga što mu je 24. kolovoza 1995. MUP – Policijska uprava ... i drugostupanjski sud i u obrazloženju drugostupanjske presude prihvaća utvrđeno činjenično stanje i smatra da u konkretnom slučaju odbijanjem provedbe dokaza vještačenjem na visinu izmakle koristi nisu povrijeđena prava tužitelja. Budući da su u pobijanim presudama sadržani jasni razlozi o odlučnim činjenicama koje su ... pravilno je primijenjeno i materijalno pravo kad je tužbeni zahtjev odbijen, jer nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 189. ZOO za naknadu
plaćanja ugovorenog paušalnog iznosa prouzročio raskid ugovora, tužitelju je nastala šteta u visu sprečavanja povećanja tužiteljeve imovine (izmaklakorist ... ; dalje: ZOO) propisano je da raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete. Dakle, tužitelj ima pravo zahtijevati od tuženika i naknadu štete s osnove izmakle koristi ako su ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu. 14. Iz stanja spisa proizlazi da je
„Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, jer je prvostupanjski sud osnovano utvrdio da se zahtjev tužitelja s osnova izmakle koristi i zastoja u prometu potražuje isključivo na temelju Pravilnika o izvanrednim događajima u željezničkom prometu ("Narodne novine" broj: 64/09), a koji akt ne može biti valjani dokaz o postojanju štete, a posebno ne o obimu konkretne štete koju potražuju tužitelji, već se zahtjev tužitelja može temeljiti isključivo na važećim odredbama Zakona o obveznim odnosima.
Kako iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je obračun nastale štete
dokaze za nastanak naknadno prouzročene štete koja se očituje u nemogućnosti stjecanja imovinske koristi koju je oštećenik osnovano očekivao prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima slučaja, koju je svojim propuštanjem osiguratelj prouzročio. 13. Tako u smislu odredbe čl. 1089. st. 3. ZOO-a za priznavanje prava na naknadu štete izmakle koristi nije dovoljno postojanje mogućnosti ostvarivanja dobitka (vožnja poluprikolice koja čeka popravak) već i da je osiguranik zaista imao izvjesnu mogućnost upravo s navedenom poluprikolicom ostvariti takvu imovinsku korist i ostvarenje koristi-po redovnom tijeku
sadrže razloge o odlučnim činjenicama koji bi bili podlogom za valjanu ocjenu pitanja je li tužitelju nanesena šteta s naslova izmakle koristi.U odnosu na
nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništavosti. Oštećenik prema odredbi čl. 189. st. 1. i 3. ZOO-a ima pravo na naknadu obične štete i na naknadu izmakle koristi. Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom
ih iz tog razloga nije mogao koristiti u obavljanju poljoprivredne djelatnosti zbog čega je potraživao naknadu izmakle koristi koja će se utvrditi ... podnositeljevog odvjetnika 9. lipnja 2004., podnositelj je pokrenuo parnični postupak u kojem je od tuženika tražio isplatu određenog novčanog iznosa na ime izmakle ... je nedostajala dokumentacija, i dostavio posjedovne listove za obradiva poljoprivredna zemljišta, provedeno je vještačenje izmakle koristi za razdoblje ... tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja. Naime, prema navedenom čl. pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano
( E. d.o.o. Grude iz A1 ), u pravnoj stvari radi naknade štete zbog izmakle koristi. 2.Podnositelj smatra da su mu presudom Vrhovnog suda povrijeđena ustavna ... slučaju predmet spora (bila) je naknada štete u vidu izmakle koristi koju tužitelj ( E. d.o.o. Grude iz A1 ) - na temelju članka 189. Zakona o obveznim ... zaista bio onemogućen obavljati djelatnost prijevoza predmetnog specijalnog tereta zbog čega i trpi štetu u vidu izmakle koristi u iznosu od 15.797,94 kn ... drugostupanjski sud - smatrajući da se u konkretnom slučaju "nisu ostvarile pretpostavke iz članka 189. ZOO za priznavanje prava tuženika za naknadu izmakle koristi
1.044.562,50 kuna na ime naknade štete s osnova izmakle koristi. Visoki trgovački sud rješenjem broj: Pž-1347/2018-4 od 7. listopada 2020. ukinuo je navedenu ... i izmakle koristi, a nije sporno da u ovom konkretnom slučaju tužitelj traži isključivo naknadu izmakle koristi. Prema čl. 1089. st. 3. ZOO-a, prilikom ... ukazuje kako tužitelj zasigurno nema pravo na naknadu štete u vidu izmakle koristi za period od 2011. do. 2015. godine, jer u tom razdoblju nije trpio ... i pogrešnoj primjeni materijalnog prava. U konkretnom slučaju Visoki trgovački sud ocijenio je da podnositelj nema pravo na naknadu štete u vidu izmakle koristi
iznos od 1.098.310,62 eura (8.275.221,36 kuna) i zakonske zatezne kamate, na ime naknade štete (izmakle koristi) zbog nezakonitog rada tijela državne ... zadatak vještaku da izračuna izmaklu korist (izmakli dobitak) koju bi tužitelj ostvario po redovitom tijeku stvari da nije bilo zabrane rada na bazi 500 ... . sud je dao zadatak vještaku da dopuni nalaz i mišljenje i na način da izračuna izmaklu korist (izmakli dobitak) koju bi tužitelj ostvario po redovitom ... izmaklakorist koju bi tužitelj ostvario po redovitom tijeku stvari da nije bilo zabrane rada na bazi 1500 prodajnih jedinica u razdoblju od listopada 2014
imovinsku štetu (obična šteta i izmaklakorist). 6.2. Odlukom o trošku odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je ... /99 i 88/01, dalje: ZOO/91), sadržaj kojih odredbi je istovjetan glede imovinske štete (obična šteta i izmaklakorist). Pritom treba imati na umu da se ... je u smislu rečene odredbe zbog radnji tuženika došlo do umanjenja njegove imovine (obična šteta) ili sprečavanja njezina povećanja (izmaklakorist). Konkretno, trebao je dokazati da je zbog nemogućnosti stanovanja u predmetnoj nekretnini, trpio štetu, kao običnu ili u vidu izmakle koristi, a kako je ona
Hrvatske za isplatom 308.265,78 kuna i 4.477.399,14 kuna s osnova naknade izmakle koristi, a podnositelju je naloženo da nadoknadi 358.831,25 kuna parničnih ... Hrvatske radi isplate naknade štete: 1. 761.575,93 kuna "na ime štete radi sprječavanja povećanja imovine tužitelja (izmaklakorist za 2012 godinu)"; 2. 5.357.227,54 kuna "na ime štete radi sprječavanja povećanja imovine tužitelja (izmaklakorist za 2013 godinu)". 6.1. U tužbi je tvrdio da je zbog naprijed ... kuna izmakle koristi. 9. U odnosu na narav i visinu predmetnog zahtjeva za naknadom izmakle koristi, tužena Republika Hrvatska u podnesku od 11. svibnja
preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu naknade štete s osnova izmakle koristi za period od dana 20. 10. 2000.g. do 31. 12. 2002. g. u iznosu od ... ljekarne zatvorena druga ljekarna, te otvorena druga ljekarna nije okolnost koja u smislu čl. 189. st. 3. ZOO može utjecati na cijenu visine izmakle koristi ... činjenica da se tužiteljici promet u ljekarni smanjio uslijed gore navedenih okolnosti ne predstavlja osnovan razlog za priznavanje prava na naknadu izmakle ... Zagrebu odbijena je žalba podnositeljice protiv prvostupanjske presude pod točkama II. i III. izreke. Točkom I. prvostupanjske presude tuženoj je naloženo
radnje i zahvate sukladno odredbama članka 171. ovoga Zakona. Izmaklakorist se ne nadoknađuje.'. (...)" III. PRIGOVORI PREDLAGATELJA 6. Predlagatelj ... i nejasnih, ali svakako ne objektivnih, opravdanih i/ili razumnih razloga, pravo samo na naknadu stvarne imovinske štete, ali ne i pravo na naknadu izmakle ... vidu janjadi, vune, mlijeka, sira i slično, a sve je to izmaklakorist na naknadu koje ova skupina oštećenika, temeljem osporavanog dijela odredbe, nema ... razloga, pravo samo na naknadu stvarne imovinske štete, ali ne i pravo na naknadu izmakle koristi, dobiti odnosno zarade, te pravo na naknadu neimovinske
od 23. listopada 2009. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku D. z. S. -dalmatinske županije Split, na ime izmakle koristi za razdoblje od 15 ... šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprečavanje njezina povećanja (izmaklakorist), a i nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta). Tužiteljica tužbom traži naknadu štete zbog izgubljene zarade, odnosno izmaklu korist kao razliku između plaće liječnika opće ... iz područja ginekologije. Prema odredbi čl. 189 st. 1. ZOO oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i naknadu izmakle koristi, time da
zemljišta bez kojeg je ostao krivnjom tuženika i 'nije ga mogao koristiti u gospodarske svrhe' (izmaklakorist), čemu je sud udovoljio naloživši obeštećenje ... fazi postupka sporan je zahtjev tužitelja za naknadu štete u vidu izmakle koristi, a koju tužitelj sagledava u visini vrijednosti zemljišta bez kojeg je ... (čl. 263. ZOO-a). Međutim, u ovim okolnostima vjerovnik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi, koje je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora ... . ZOO-a). Isto tako, izmaklakorist u smislu odredbe čl. 189. st. 3. ZOO-a predstavlja neizravnu štetu koja se očituje u onemogućavanju stjecanja određene
pripadajućim zateznim kamatama, točkom II. izreke tuženica je dužna isplaćivati podnositelju na ime naknade imovinske štete zbog izmakle koristi mjesečno novčani ... X1 od 21. kolovoza 2014., bila je naknada imovinske štete u vidu izmakle koristi podnositelja odnosno prava na inkluzivni dodatak do kojeg je došlo ... kojeg bi ostvario da je Vlada postupila po zakonskoj obvezi, posljedično čemu trpi imovinsku štetu u vidu izmakle koristi. Podnositelj je naveo da je ... zahtjevom od 24. studenoga 2014. potraživao od tuženice isplatu štete kao izmakle koristi u novčanom iznosu od 20.000,00 kn s pripadajućim zakonskim zateznim
pripada li protutužitelju naknada štete zbog neostvarenih prihoda (izmakle koristi ili 'izgubljene zarade'), - je li nastupila zastara potraživanja ... izostala (cijeneći i da 'u tom razdoblju u Osijeku nije bilo drugog hotela takve kategorije'), - da je zahtjev za naknadu prijeporne štete (zbog izmakle ... vještaka, zaključio u čemu se sastoji šteta koju je pretrpio prije nego je podnio protutužbu (glede visine izmakle koristi) - na naknadu koje ima pravo, a ... protutužitelj kao oštećeni mogao svoje pravo na naknadu prijeporne štete zbog izmakle koristi ostvarivati i sukcesivnim utuživanjem naknade za proteklo razdoblje
i kad je šteta mogla nastati, (materijalna) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprečavanje njezina povećanja (izmaklakorist). Tužitelj ... ) i sprečavanje njezina povećanja (izmaklakorist), a i nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta)." "Obična šteta i izmaklakorist Član 189. (1) Oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. (...) (3) Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima ... je s ocjenom prvostupanjskog suda da podnositeljica ima pravo na naknadu izmakle koristi, no da taj oblik štete nije dokazala (v. točku 6.2
i nemogućnost "iznajmljivanja jahte", te je s tog osnova od tuženih potraživao i isplatu izmakle koristi. Tvrdio je da je za svoje potrebe koristio jahtu tri do ... oštećenja plovila, odbijen kao neosnovan. Neosnovan je i tužiteljev zahtjev za naknadu štete u obliku izmakle koristi koju potražuje u iznosu od ukupno ... . ' u charter, međutim, zbog oštećenja plovila to nije mogao učiniti. Izmaklakorist obuhvaća razdoblje od 2006. do 2012. godine. Prema odredbi čl. 1046. ZOO-a izmaklakorist predstavlja štetu u obliku sprečavanja povećanja oštećenikove imovine. Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak
prvostupanjske presude istaknuto je sljedeće: "Sud nalazi da se utuženi iznos izmakle koristi svojom visinom u iznosu od 3,475.063,92 kn može smatrati dobitkom ... pribavljeni spis Trgovačkog suda u Zagrebu, navode ustavne tužbe i osporene presude utvrđeno je sljedeće: Podnositelj je 10. travnja 2009. podnio tužbu protiv tuženice kojom je zatražio isplatu naknade štete (izmakle koristi) u iznosu od 3,475.063,92 kuna sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Podnositelj je ... šteta predstavlja za tužitelja sprečavanje povećanja tužiteljeve imovine (izmaklu korist) te je stoga tužitelju osnovano valjalo i pružiti zatraženu
. Taj sud, naime, nije prihvatio nalaz i mišljenje financijske vještakinje u odnosu na izmaklu dobit istaknuvši: "U odnosu na visinu izmakle koristi ... uslijed tuženikovog ponašanja. Pri tom se napominje da je prema navodima vještakinje procjenu izmakle koristi izvršila na temelju podataka o optimalnom ... i ovaj sud smatra tužiteljev zahtjev za naknadu štete s osnove izmakle koristi, neosnovanim (čl. 189. st. 3. ZOO-a u vezi s čl. 219. i 221.a ZPP-a ... prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev za naknadu štete u vidu izmakle koristi te nije prihvatio nalaz i mišljenje financijske vještakinje u tom dijelu jer je
protuvrijednosti sa pripadajućim zateznim kamatama i radi naknade štete, odnosno izmakle koristi u kunskoj protuvrijednosti od 30.677,51 EUR-a sa pripadajućim ... određenu štetu, predložio je da ga sud obveže na isplatu neisplaćenih plaća, te na isplatu naknade štete s osnova izmakle koristi u iznosima pobliže ... EUR-a u kunskoj protuvrijednosti sa pripadajućom zateznom kamatom na pojedinačne iznose navedene u izreci iste presude, te za isplatu naknade štete po osnovi izmakle koristi u iznosu od 30.677,51 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti sa pripadajućom zateznom kamatom, kao i zahtjev podnositelja za naknadu
je žalbu podnositeljice te prihvatio utvrđenja prvostupanjskog suda. U obrazloženju drugostupanjski sud navodi sljedeće: "... tužiteljica je u ovom postupku zahtijevala naknadu štete zbog izmakle koristi u visini mjesečne zakupnine i naknadu štete u visini mjesečne najamnine koju je plaćala za stan u kojem je živjela. Prilikom ocjene izmakle koristi, uzima se u obzir samo dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari, nije ... bi takvu korist ostvarila, onda ona nije dokazala da je trpjela takvu štetu (čl. 189. st. 1. ZOO). Tužiteljica nije dokazala niti da je trpjela
svojom nebrigom o objektu u kojemu se nalazi poslovni prostor koji je u zakupu tuženika, tuženiku uzrokovao materijalnu štetu, te štetu u vidu izmakle ... u kojem je tuženik obavljao djelatnost mesnice ... Zatim na naknadu izmakle koristi, povrat ulaganja u predmetni poslovni prostor od strane tuženika ... tuženiku-protutužitelju ovu štetu ... (...) 2. IZMAKLAKORIST (...) ... sud je utvrdio da je osnovani dio protutužbenog zahtjeva radi naknade izmakle koristi ... nije mogao u potpunosti uzeti u obzir prilikom utvrđivanja visine štete izmakle dobiti. (...) ... prema mišljenju ovog suda tužitelj-protutuženik nije
potrebna suglasnost druge ugovorne strane (ovdje tuženika, ali i da ugovor nije izvršen), čl. 127. ZOO/05. (...) Na okolnost visine izmakle koristi odnosno ... je gradio na drugim nekretninama u Gradu Puli, tužitelj nije dokazao da je pretrpio štetu u vidu izmakle koristi. Naime, iz dopisa tužitelja od 21 ... je obrazloženje odbijajućeg dijela osporene presude koji se odnosi na naknadu izmakle koristi u potpunosti arbitrarno jer počiva na neutvrđenim ... izmaklakorist jer da je 'idejno rješenje za gradnju radio prema očekivanjima novog GUP-a.' Radi se o potpunoj proizvoljnosti jer niti je tako nešto ijedna
izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje ... (list 121-123 u predmetu P-249/2015). (...) Dakle, nije utvrđeno da bi tužitelju sukladno čl. 189. st. 3. ZOO-a izmaklakorist od takvih objekata, te je ... /2011-2 od 16. 9. 2011. (a ne od pravomoćnosti presude 1. rujna 2011.), tužitelju ne pripada pravo na naknadu štete s osnova izmakle koristi, obzirom na ... korisnik Z. J. . (...) Obrazloženje prvostupanjskog suda da tužitelju ne pripada pravo na naknadu štete zbog izmakle koristi, a radi očekivanih prihoda iz
postojanje samo teorijske mogućnosti ostvarivanja predmetnog dobitka. Osim toga, tužitelju bi pravo na naknadu štete s naslova izmakle koristi pripadalo ako ... i predmetno potraživanje. Osim toga, tužitelj tužbom u ovoj pravnoj stvari potražuje naknadu izmakle koristi za razdoblje od 1. lipnja 1986. do 31. ožujka 1990., a nagodba je potpisana 17. veljače 1987. Ako je tužitelj smatrao da nije podmiren glede materijalne štete - izmakle koristi nije bilo nikakve zapreke ... , budući je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 24. prosinca 1990. Stoga, tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na naknadu predmetne izmakle koristi
prosinca 1993. do rujna 2009. godine. Podnositelji su utuženi iznos, koji čini tržišnu cijenu za najam predmetnog stana za sporno razdoblje, prema tuženiku potraživali s osnove naknade štete zbog izmakle koristi - nemogućnosti davanja predmetnog stana u najam, te s osnove isplate koristi stečene bez pravne osnove ... predmetni stan, isti nisu mogli iznajmljivati, odnosno da su pretrpjeli štetu u vidu izmakle koristi u iznosu tržišne cijene najma tog stana u spornom ... i zatraženo tužbom, kao da nisu ispunjene niti pretpostavke za isplatu s osnove vraćanja koristi stečene bez pravne osnove. U odnosu na zahtjev podnositelja
nije proveo postupak odabira najpovoljnije ponude na pravilan i zakonit način te da je posljedično tome tužitelju nastala šteta u vidu izmakle koristi, onda dolazimo i do odgovora na pitanje da između štetne radnje tuženika i izmakle koristi tužitelja kao oblika štete postoji direktna i neposredna ... dokazao postojanje svih pet općih pretpostavki za naknadu štete u vidu izmakle koristi, dok je drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku presudu, odbio ... odnosno dokazao postojanje svih pet općih pretpostavki za naknadu štete u vidu izmakle koristi. Međutim je takvu odluku viši sud preinačio. Odluka većine
