, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-odluka US RH; 84/08, 96/08-odluka US RH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14) pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude (rješenja) s izvornikom, ispraviti sudac pojedinac u svako doba, no da institut ispravka sudske odluke u smislu citiranih odredbi ZPP-a ne predviđa ispravak izreke sudske odluke na način da se ... „Ne ulazeću u pravilnost i zakonitost navedenog rješenja o ispravku, na što je prvostupanjski sud upozoren i ovosudnim dopisom broj Gž-__/2019-2 od
uslijed očite omaške ispustio jednu znamenku ovršenikovog žiro računa, ovaj sud napominje da se u ovom slučaju ne radi o pogrešci u pisanju odluke suda, pa
, nastale pogreške odnose se na izradu pisane odluke, a ne na odlučivanje o tužbenom zahtjevu. Ispravkom se ni u kom slučaju ne može mijenjati sadržaj volje ... o naknadi parničnog troška predstavljala je razlog za podnošenje žalbe, a ne razlog za podnošenje prijedloga za ispravak presude. Ispravkom da se ne može mijenjati sadržaj izreke presude, kada je rezultat pogrešne odluke suda, jer je sud vezan presudom čim je objavljena, odnosno otpravljena.
Konkretna pogreška ... preinačenje ili ukidanje pobijanog rješenja uz naknadu žalbenog troška i to za sastav žalbe s PDV-om 1.525,00 kn, te sudsku pristojbu po odluci suda.
Žalba je
prijepisa presude s izvornikom, sud ispraviti u svako doba. Prema tome, ispravkom se ne može mijenjati sadržaj izreke presude kad je on rezultat pogrešne odluke suda, što predlagatelj tvrdi u prijedlogu za ispravak. Slijedom navedenog, prijedlog za ispravak rješenja ovog suda poslovni broj Pž-498/2017-3 od
„Žalbene tvrdnje predlagatelja nisu osnovane, jer je odredbom čl. 194. st. 3. ZZK-a izrijekom propisano da se protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donesene na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba, ali takva odluka ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom. Sud prvog stupnja nije mogao protivno citiranoj odredbi ZZK-a dopustiti pravni lijek koji izrijekom nije dopušten zbog čega pogrešna pouka o pravnom lijeku ne čini dopuštenim prigovor kojeg su predlagatelji podnijeli, kako je to pravilno zaključio i sud prvog stupnja.“
„Nadalje, ovaj sud ocjenjuje da je i kod donošenja rješenja o ispravku presude ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 ... , nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit će sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća, u svako doba. Ispravkom se ne može mijenjati sadržaj izreke presude kad je on rezultat pogrešne odluke suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva.
Rješenjem prvostupanjskog suda br. 11 Pr-__/12-33 ... , umjesto iznosa od „501,44 kn“, naveden iznos 534,12 kn. U obrazloženju tog rješenja se samo navodi da je prilikom sastavljanja presude došlo do greške u
zemljišnoknjižni sud odbio svojim rješenjem od 14. travnja 2016., pa kako protiv odluke zk. suda donesenoj na raspravi za ispravak se ne može uložiti žalba sukladno ... . Prema navedenom tužba za ispravak je posljedica odredbe čl. 194. st. 3 ZZK- a kojom je normirano da protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donijete na raspravi za ispravak se ne može uložiti žalba već se pravna zaštita ostvaruje u parnici na koju su ovlaštene osobe navedene u čl. 197. st. 1 ZZK-a. U takvom
„Navedena odredaba odnosi se, međutim, samo na pogreške koje prilikom izrade sudske odluke učini sud, a ne i na eventualne greške odnosno nedostatke u postupanju stranaka. Drugim riječima, sud nije ovlašten otklanjati nedostatke u dispozicijama stranaka (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Revr-1100/16-3 od 3. svibnja 2017.), što u konkretnom slučaju znači da sud nije ovlašten donositi rješenje o ispravku presude na način da tim ispravkom naznači podatke koji tijekom postupka nisu bili naznačeni, budući da se time ne ispravljaju pogreške u imenima i brojevima niti
“Kako je očito prilikom sastava tužbe došlo do greške u pisanju naziva tuženika i to samo u dijelu tužbenog zahtjeva tužiteljice, a da je tuženik na kojeg se odnosila tužba sudjelovao u prvostupanjskom postupku i da nije bilo sporno da je on pasivno legitimiran s osnova odgovornosti za naknadu štete, pa time što je ispravio izreku presude na način da je naznačio točan naziv tuženika i na taj način omogućio ostvarenje svrhe sudske odluke za eventualni postupak prisilne naplate, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 342. st. 1. ZPP-a.”
„Tužba za ispravak je posljedica odredbe čl. 194. st. 3 ZZK- a kojom je normirano da protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donijete na raspravi za ispravak se ne može uložiti žalba već se pravna zaštita ostvaruje u parnici na koju su ovlaštene osobe navedene u čl. 197. st. 1 ZZK-a. Kako je razvidno iz prethodno navedenih isprava da i tužiteljici J. S. djelomično nije udovoljeno njenom prigovoru za ispravak to je ista svakako ovlaštena na pokretanje ove tužbe, pri čemu je za podnošenje ove tužbe održan i rok iz čl. 187. st.2 ZZK- a u svezi čl. 129. istog Zakona.“
„Prvostupanjski sud je, utvrdivši da nije sporan identitet ovrhovoditelja i da se radi o očitoj pogrešci u pisanju, pravilno primijenio odredbu čl. 342. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 19. st. 1. OZ-a, kada je u rješenju poslovni broj Pu Ovr-__/2015-212 od 11. srpnja 2022. ispravio grešku u nazivu ovrhovoditelja, a koja utvrđenja i primjenu materijalnog prava pravilnim prihvaća i ovaj sud, pogotovo što navodi žalbe ni na koji način ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja jer pogrešno smatra ovrhovoditelj da ispravak greške u nazivu predstavlja promjenu odluke u izreci.“
„Odredbom čl. 342. ZPP-a propisano je da će pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke i obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispraviti sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća u svako doba.
U konkretnom slučaju sud je pobijanim rješenjem ispravio izreku rješenja tako da je promijenio sadržaj odluke, jer je umjesto odbijanja tužbenog zahtjeva ispravkom rješenja usvojio tužbeni zahtjev, dakle ispravio je grešku u suđenju što nije moguće otkloniti ispravkom presude u smislu odredbe čl. 342. ZPP-a, iz kojih razloga je pogrešno primijenio tu odredbu
„Međutim, ispravkom se ne može mijenjati sadržaj izreke rješenja o nasljeđivanju kad je on rezultat (eventualne) pogrešne odluke suda u odnosu na utvrđene suvlasničke dijelove nasljednika. Naime, i kada bi u izreci rješenja bili pogrešno utvrđeni suvlasnički dijelovi nasljednika (ako zbroj njihovih suvlasničkih dijelova iznosi 1/1 dijela, kao što je to u konkretnom slučaju), to može predstavljati samo pogrešku u odlučivanju, a ne očitu pogrešku u računanju, kao što to tvrdi žalitelj, pa se je takva odluka mogla pobijati podnošenjem žalbe (a ne prijedlogom radi ispravka rješenja o nasljeđivanju).“
„Navedena odredaba odnosi se, međutim, samo na pogreške koje učini sud prilikom izrade sudske odluke, a ne i na eventualne greške stranaka. Drugim riječima, sud nije ovlašten otklanjati nedostatke u dispozicijama stranaka (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Revr-1100/16-3 od 3. svibnja 2017.), što u konkretnom slučaju znači da sud nije ovlašten ispravljati rješenje o ovrsi doneseno u povodu prijedloga za ovrhu u kojem je ovrhovoditelj naznačen kao „Općina Sv. N.“. Ovo tim više uzme li se u obzir da u predmetnom rješenju o ovrsi naziv ovrhovoditelja niti nije naveden, već je
pisanju i računanju, već je pokušao ispraviti pogrešku u suđenju tako da je mijenjao sadržaj izreke koja je bila rezultat pogrešne odluke suda o naknadi
„Stoga tužba tužitelja predstavlja tužbu za ispravak iz čl. 197. st. 1. ZZK-a kojom se zahtijeva ispravak upisa provedenih povodom prijave ili prigovora u ispravnom postupku koje je zemljišnoknjižni sud odbio provesti. Radi se o tužbi koja je jedino pravno sredstvo koju osobe koje se smatraju oštećenima u svojim pravima upisima provedenim temeljem odluke donesene na raspravi za ispravak, jer se protiv odluka suda donesenih na raspravi za ispravak ne ... cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni
„Prema odredbi članka 342. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN.53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14 - odluka US RH - dalje ZPP) pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške ... svako doba.
Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da se ispravkom ne može mijenjati sadržaj izreke rješenja pa niti u slučaju kada je ono rezultat pogrešne odluke suda. Naime, ukoliko je rješenje o naknadno pronađenoj ostavinskoj imovini iza pok. brata žaliteljice D. R. donijeto protivno nasljedničkoj
postupku je kako je i prije komentirano riješeno da svoje pravo tužbom za ispravak tužitelj može ostvarivati u parnici pred sudom. Prema tome tužba za ispravak je jedino pravno sredstvo koje je bilo na raspolaganju tužitelju M. G., kao osobi koja smatra da je oštećena u svojim pravima upisom provedenim temeljem odluke donesene na raspravi za ispravak, budući se protiv odluka suda donesene na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba. Zbog toga je pravilno
„Tužba za ispravak propisana odredbom čl. 197. ZZK-a jedino je pravno sredstvo kojim osobe koje smatraju da su oštećene u svojim pravima upisom provedenim temeljem odluke donesene na raspravi za ispravak o prijavi ili prijedlogu mogu štititi svoja prava odnosno koje su oštećene odbijanjem njihova prigovora ili prijave za upis u ispravnom postupku kao neosnovanog. Obzirom da iz dokumentacije priložene uz tužbu (zapisnika broj 103. i 104 na listu 5 i 6 ... ostvarivati zaštitu kroz tužbu za ispravak iz čl. 197. st. 1. toč. 2. ZZK-a, zbog čega je pravilno prvostupanjski sud tužbu tužitelja smatrao brisovnom tužbom
aktivno legitimirana na podnošenje tužbe za ispravak u smislu odredbe čl. 197. st. 1. u svezi s čl. 194. st. 3. ZZK-a u kojem postupku kao jedinom pravnom sredstvu protiv odluke donesene u ispravnom postupku može osporavati upis i svim dokaznim sredstvima dokazivati svoje vlasništvo, pa utoliko stajalište prvostupanjskog suda da kroz tužbu za ispravak nije moguće tražiti brisanje nevaljane uknjižbe nastale na osnovu rješenja u postupku preoblikovanja zemljišne knjige ... o specifičnoj tužbi propisanoj odredbama ZZK-a, a revizijska odluka na koju se poziva sud referira se na nedopuštenost tužbe na utvrđenje pravne nevaljanosti
slučaju uopće o grešci suda u pisanju zbog koje je moguće donijeti rješenje o ispravku presude“, zauzeo stav da se ne radi o postojanju pogreške suda kod pisane izrade presude već o dispoziciji u pisanju stranke koje sud nije ovlašten otklanjati. Ovakvo stajalište zauzeto je i u odlukama VS RH broj Rev-1543/02, Rev x 947/13. Prema tome kako sud može ispraviti svoju odluku temeljem odredbe iz čl.342. st.1. ZPP-a samo u slučaju postojanje pogreške suda kod pisane izrade odluke što ovdje nije slučaj jer se ne radi o pogrešci koju bi učinio sud već o pogrešci same tužiteljice to je valjalo odbiti žalbu
„ 6.2. Osim toga, prema navedenoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske pogreške koje sud ima ovlaštenje otkloniti u smislu članka 342. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ne smiju se odnositi na pogrešno formiranu volju suda u trenutku donošenja presude, odnosno na odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Argumentum a contrario, kad je sud u konkretnom slučaju ispravio svoju presudu, on je presudu zapravo uskladio sa svojom voljom - odlukom ... pravilno naznači tuženika, pa je zato neosnovano pozivanje tuženika u žalbi na određene odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje su donijete prije
stajalištem tuženika izraženim u žalbi i odluci Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž Zk-944/17 od 15. veljače 2018. o granicama zahtjeva i rasprave u vrsti tužbe za ispravak kao što je predmetna tužba (čl. 197. ZZK).
Ovaj sud je mišljenja kao i prvostupanjski sud a na što upućuje kako pravna znanost tako i recentna sudska praksa, da je tužba za ispravak (čl. 197. ZZK) jedino pravno sredstvo kojim osobe koje se smatraju oštećenim u svojim pravima u tijeku ispravnog postupka mogu štititi svoja prava, jer se protiv odluka donesenih na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba (čl. 194. st. 3. ZZK).
Pri tome
„U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je na ročištu za objavu presude održanom 20. svibnja 2016. godine donio presudu kojom je pod točkom I. održao na snazi platni nalog za iznos od 480,00 kn sa zateznim kamatama, a u točki II. je naložio tuženici da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 725,00 kn u roku od 8 dana.
U otpravku presude očitom omaškom je izostavljena točka II. izreke koja je objavljena na ročištu 20. svibnja 2016. godine, stoga je prvostupanjski sud primjenom čl. 342. st. 1. ZPP-a na prijedlog tužitelja pravilno donio ispravak presude.“
„Prije svega, pogrešno je shvaćanje o smislu i pravnom značaju tužbe za ispravak, obzirom da tuženica u žalbi smatra da je tužitelj trebao dokazati da je upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske nepravilan, odnosno pogrešan, jer na opisani način tuženica očito smatra da je predmet ove parnice tužba radi ispravka pogrešnog upisa u smislu odredbe čl. 117. st. 3. primjenjivog Zakona o zemljišnim knjigama (NN br. 91/96; 68/98; 137/99; 114/01; 100/04; 107/07; 152/08; 126/10 - Odluka US RH; 55/13; 60/13 - ispravak i 108/17), a ne tužba za ispravak u smislu odredbe čl. 197. tog Zakona, koja se
„Budući da se institut ispravka presude odnosi na situacije u kojima dođe do pogreške suda u naznaci pojedinih podataka, primjerice o strankama postupka, protivno naznačavanju stranaka od strane osobe koja je pokrenula spor, u konkretnom slučaju prijedlog za ispravak nije osnovan.
Pritom je točno da nije bilo osnove za odbacivanje prijedloga jer su ispunjene pretpostavke za odlučivanje o osnovanosti prijedloga, međutim, s obzirom da se u konačnici također radi o negativnoj odluci o tom prijedlogu, navedena pogreška suda nije od utjecaja na prava tužitelja.
Konačno, pozivanje na odluku Ustavnog suda
„Dakle, tužba za ispravak može se s uspjehom podnijeti u rokovima određenim za podizanje brisovne tužbe iz čl. 129. ZZK-a, koja je što se tiče rokova vremenski ograničena samo u odnosu na poštenog trećeg stjecatelja, a ne i u odnosu na neposrednog stjecatelja i nepoštenog trećeg stjecatelja. Navedeno znači da se tužba protiv osobe u čiju je korist proveden upis glede kojeg se zahtijeva ispravak (neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih pravnih slijednika i nepoštenog trećeg stjecatelja može podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati ako
„Tužbu za ispravak mogu podnositi samo osobe čiju je pravodobnu podnesenu prijavu ili prigovor zemljišnoknjižni sud u cijelosti ili djelomično odbio odlukom donesenom na raspravi za ispravak i osobe čiji su upisi, njihov sadržaj, opseg, prvenstveni red, izmijenjeni, nadopunjeni, izbrisani na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda kojim je na raspravi za ispravak usvojen prigovor ili prijava. Tužbu za ispravak ne bi mogle podnositi osobe koje nisu podnijele pravovremeni prigovor ili prijavu. Tužbom za ispravak koja se podnosi zbog toga što je zemljišnoknjižni sud odbio prijavu za ispravak, zahtijevat će
„Ispravni postupak otvoren je Odlukom o otvaranju zemljišne knjige za k.o. B. Ureda predsjednika Općinskog suda u R. broj 13 Su-__/11 od 26. siječnja 2017. sukladno čl. 185.a st. 1. ZZK-a, te je istoga dana objavljen javni oglas kojim su, između ostalog, pozvane osobe koje smatraju da bi trebalo u tu knjigu upisati nešto što nije upisano ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati neki upis ili njegov prvenstveni red da stave ... ovlaštenika kojima pripada pravo na zaštitu tužbom za ispravak iz čl. 197. st. 1. ZZK-a.“
“6. Prvostupanjski sud svoju odluku obrazlaže činjenicom da je rješenjem broj: Pn-3./2021 od 12. travnja 2024. tužitelju odredio rok od osam dana da ispravi tužbu u smislu članka 186. stavak 1. ZPP-a vezano uz odredbu članka 106. stavak 2. ZPPa i uz upozorenje iz odredbe članka 109. stavak 2. do 4. ZPP-a. 7. Uvidom u to rješenje ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je sud prvog stupnja dao pravilnu uputu što tužba treba sadržavati i to zahtjev u ... sadržavati petit koji će biti podoban za ovrhu. Tužitelj je upozoren da će se smatrati daje tužba povučena ukoliko ne bude vraćena sudu u određenom roku od
"Odredbom članka 342. u vezi sa člankom 381. ZPP-a propisano je kako ispraviti očite pogreške u pisanju presude i rješenja dok se na ispravak grešaka u pisanju zapisnika odnosi odredba članka 126. stavak 4. ZPP-a.
Tom zakonskom odredbom propisano je da će se ispravci ili dodaci u pogledu sadržaja ... osoba unijeti i prigovori koji nisu prihvaćeni.
Osim toga u zapisniku se ne smije ništa brisati dodati ni mijenjati (članak 125. ZPP-a).
To znači da sud nema ovlaštenje donositi posebno rješenje o ispravku zapisnika već se svi eventualni ispravci vrše na kraju zapisnika, koji nakon toga potpisuju osobe
„ 10.3. Tužbom za ispravak pobijaju se upisi izvršeni u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige, u pojedinačnom ispravnom postupku, kao i u ... upisima. U ovom je slučaju tužba za ispravak vezana uz provođenje postupka povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i njome se pobijaju upisi ... zemljišnoknjižnog suda i samog upisa. Naprotiv, u parnici po tužbi za ispravak provode se svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva i prvostupanjski sud je pravilno proveo dokazni postupak radi utvrđivanja utemeljenosti činjenične osnove tužbe. U takvoj parnici sud donosi odluku na temelju ocjene
"Naime, potonjom odredbom ZPP-a propisane su pretpostavke pod kojima sud može izvršiti ispravak svoje odluke, pa je tako propisano da će sudac ... . studenoga 1985. godine zatražio ispravak te odluke na način da se na dijelu nekretnina koje su predmet ostavine umjesto pravomoćno utvrđenog nasljednika ... i zakonitost te odluke, to za ispravak te odluke nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 342. stavak 1. ZPP-a, slijedom čega je pravilno odlučeno na način ... odgovarajući način, u skladu s odredbom članka 173. ZN-a, proizlazi da je sud ovlašten ispraviti samo one pogreške u donesenoj odluci koje su izrijekom propisane
“6. S obzirom da prvostupanjsko rješenje ne sadrži razloge o odlučnoj činjenici o kojoj ovisi postupak za ispravak pogrešnog unosa, odnosno dovodi li predloženi ispravak u pitanje već stečena prava ili dovodi u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige, kao niti zakonsku odredbu na temelju koje je prvostupanjski sud najprije vodio postupak za ispravak u kojem je utvrđeno da nema sporazuma svih zainteresiranih osoba, a nakon toga donio ... otkloniti bitnu povredu na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će u skladu s odredbom članka 134. ZZK-a prvenstveno utvrditi dovodi li ispravak pogrešnog
žalbe na prvostupanjsku odluku P-1./02 od 16. ožujka 2012. (l.s. 148), te se na zapisnik od 26. listopada 2011., na kojem je saslušan kao stranka ... žalbeni navodi, pa kao takvi ne utiču na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, valjalo je odbiti žalbu i odlučiti kao u izreci, a temeljem odredbe iz
o nasljeđivanju nisu podnosili pravni lijek, pa se rješenje o nasljeđivanju ne može sada mijenjati ispravkom, čak i ako bi bilo rezultat pogrešne odluke javnog ... posebnim rješenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama će se dostaviti prijepis rješenja. Prema tome, ispravkom se ne može mijenjati sadržaj izreke rješenja o nasljeđivanju, kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud. 7. Kako su žalitelji prijedlogom za ispravku rješenja o nasljeđivanju ... podnescima od 14. srpnja 2020. i 20. srpnja 2020. oni nisu predložili donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju, već donošenje rješenja o ispravku toga
prvostupanjski sud je na temelju odredbe čl. 342. u svezi čl. 347. ZPP prihvatio prijedlog tužiteljice za ispravak presude poslovni broj P-1./2020 od 12. studenoga ... odnose se na izradu pisane odluke, a ne na odlučivanje o zahtjevu stranke. U konkretnom slučaju tužiteljica traži da se ispravi presuda poslovni broj P-1 ... sud odlučio kada je prihvatio prijedlog tužiteljice za ispravak presude, budući da se ne radi o očitoj pogrešci u pisanju ili računanju pa u konkretnom
„9.1. Budući da prvostupanjski sud u izreci pobijanog rješenja prvo navodi relevantni dio izreke presude prije njezine dopune i ispravka, a zatim ... propusta u donošenju odluke pa je istovremeno valjalo dopunskim rješenjem naložiti tužitelju da naknadi tuženiku na dosuđeni parnični trošak zatezne kamate ... presude gdje se navodi da će odluka o troškovima po protutužbi biti donesena u postupku koji se vodi zasebno po protutužbi. 10.3. Stoga je iz prvostupanjske ... . 10.4. Dakle, cijelo vrijeme se radi o istoj odluci istog sadržaja kojom je odlučeno o tuženikovom, a ne o tužiteljevom zahtjevu za naknadu troškova
/01,117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08- ispravak, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP). Zbog toga su tužitelji eventualno najprije mogli zatražiti ispravak navedenog OIB-a od prvostupanjskog suda pa ako bi prvostupanjski sud tome udovoljio, tek tada bi mogli tražiti ispravak drugostupanjskog rješenja.“
„Imajući u vidu da je ovrhovoditelj izmijenio prezime ovršenika nakon što je rješenje o ovrsi doneseno, nisu ostvarene pretpostavke iz čl.342. ZPP-a za ispravak rješenja o ovrsi budući da javni bilježnik nije napravio nikakvu pogrešku u pisanju koju bi trebao ispravljati prvostupanjski sud, već je eventualno ovrhovoditelj, ukoliko se radi o istim fizičkim osobama, u svojim poslovnim knjigama istog pogrešno evidentirao i stoga ga pogrešno naznačio u prijedlogu za ovrhu, a takvu pogrešku ovrhovoditelja prvostupanjski sud nije ovlašten ispravljati nikakvim ispravkom rješenja o ovrsi kako to pogrešno smatra ovrhovoditelj.“
za upis u odgovarajućem rješenju, odnosno odluci kojom se nalaže upis, u cijelosti podudara sa sadržajem izvršenog upisa. U ovom slučaju radi se ... „Institut ispravka pogrješke upisa uređen je odredbama čl. 116. do 119. ZZK-a. U bitnom, slijedeći ove odredbe ne mogu se ispravljati upisi koji nisu u skladu sa stvarnim, zbiljskim stanjem nekretnina, upisi koji su nepotpuni, za čiju provedbu nisu bile ispunjene pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom i slično. Sukladno ovim odredbama u zemljišnoj knjizi se može ispraviti pogrješka u sadržaju upisa koja je nastala prilikom njegove provedbe
„U vezi instituta ispravka pogrješnog upisa ovaj sud naglašava da ako je prilikom upisa učinjena pogreška, ona se može ispraviti samo u posebnom postupku uređenom odredbama čl. 116.-119. ZZK-a, u kojem se ispravljaju i otklanjaju pogreške u upisu radi kojih se sadržaj provedenog upisa razlikuje od sadržaja upisa kako je on naveden u nalogu o rješenju o upisu. Ispravljanjem se sadržaj zemljišnoknjižnog upisa usklađuje sa sadržajem upisa određen u rješenju o upisu. Dakle, u postupku ispravka pogrešnog upisa zemljišnoknjižni sud treba utvrditi sadržaj upisa kako je on naveden u nalogu u rješenju o upisu
usprotivila prijedlogu pozivajući se na načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige to i po ocjeni ovog suda ne postoji mogućnost niti se na konkretni predmet
„Nadalje, prema stajalištu i ovoga suda, kada je upis proveden u cijelosti u skladu s rješenjem o upisu, na takav upis ne može se primijeniti institut pogrešno provedenog upisa, pa je prijedlog odbijen uz pravilnu primjenu materijalnog prava.
Naime, kroz institut ispravka pogreške u upisu prema ... upisa odnosno nema neslaganja između naloga za upis i samog upisa, a time ne postoje pretpostavke za ispravak pogrešnog upisa, kako je to pravilno ... ovoj pravnoj stvari jer tim odredbama nije normiran institut ispravka pogrešnog upisa.
Zaključno, ukoliko predlagatelj smatra da je pretrpio neku štetu
„U ovoj pravnoj stvari odbijen je prijedlog predlagatelja za ispravak pogrešnog upisa. Zemljišnoknjižni sud navodi da je predlagatelj u prijedlogu naveo da je sud djelomično odbio provedbu rješenja o nasljeđivanju br. O-__/12, iza smrti M. S., rođ. M., pok. P., jer su nekretnine u njenom vlasništvu ... cijelosti prihvaća zaključak zemljišnoknjižnog suda da u konkretnom slučaju nije riječ o ispravku pogrešnog upisa (u odnosu na upis temeljem rješenja o nasljeđivanju iza M. M. r. B.), jer je sporni upis proveden u cijelosti u skladu s rješenjem o upisu.
Kako se kroz institut ispravka pogreške o upisu koji je
za ispravak, ne proizlazi da bi ovaj OIB ovršenika A. W. S. bio netočan, pa stoga ne stoji žalbena tvrdnja da bi se radilo o očitoj pogrešci suda koji bi isti
“5. Pravilno je odlučio sud prvog stupnja na način da je odbio prijedlog za ispravak to stoga što se istim predlaže ispraviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. T.-M. I. poslovni broj O-1./91 od 19. prosinca 1991. na način da se pravnog prednika predlagateljice I. T. također proglasi nasljednikom, jer da su u tom smislu i bile dane nasljedničke izjave na zapisnik 19. prosinca 1991. 6. Takav prijedlog ne predstavlja prijedlog za ispravak u smislu odredbe čl. 342. ZPPa, jer se ne radi o greški u pisanju, već bi se usvajanjem takvog prijedloga zadiralo u nasljednički omjer proglašenog nasljednika D. T
