„Obzirom na navedene okolnosti te činjenicu da pok. osiguranik nema staža u Njemačkoj, a taj je staž bio uvjet za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu, u predmetnom je upravnom postupku utvrđena nepripadna isplata razmjernog dijela obiteljske mirovine u razdoblju od 3. listopada 1996. do 10. listopada 2004. priznate navedenim privremenim rješenjem od 4. ožujka 1997., što je u skladu s odredbom članka 166. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine“, broj: 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10., 130/10
zahtjeva za isplatu, pa imajući na umu zahtjev tužitelja iz 2013. godine, te uspostavu isplatemirovine od 1. veljače 2001., nema zakonske mogućnosti za isplatu za sporno razdoblje. U odnosu na žalbene navode primanja odnosno isplatemirovine u Republici Srpskoj, valja reći da sukladno članku 89. Zakona o mirovinskom osiguranju iz 1998. koji se primjenjuje u ovom predmetu, nije moguće primati dvije mirovine, pa tužitelj ne bi imao pravo na isplatumirovine u spornom razdoblju, ni iz razloga ako je u tom razdoblju primao drugu mirovinu".
„Uz tako utvrđeno činjenično stanje, koje tužiteljica svojim žalbenim navodima nije dovela u sumnju, te uz navedene odredbe ZOMO-a, bilo je zakonske osnove da se tužiteljici rješenjem prvostupanjskog tijela od 5. travnja 2017. utvrdi nepripadno isplaćeni iznos starosne mirovine, za razdoblje od 31. prosinca 2014. do 28. veljače 2017.".
„Iz odredbe članka 90. stavka 3. ZOMO-a proizlazi da se korisniku mirovine obustavlja isplata kada nastupe okolnosti zbog kojih mora biti u obveznom mirovinskom osiguranju. Svaki slučaj obveznog osiguranja ima za posljedicu obustavu isplatemirovine, dakle ne samo radni odnos, nego i obavljanje djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja. Obustava isplatemirovine u slučaju obveznog osiguranja odnosi se ne samo na korisnike mirovine u slučaju ... isplatumirovine u Republici Hrvatskoj".
„U upravnom i sudskom postupku nesporno je utvrđeno da je tužitelj obavljao djelatnost obrta kao vlasnik u obrtu H., i da je od 1. travnja 2004. obavljao djelatnost obrta M.-M. građevinski radovi u zajedničkom vlasništvu sa kćerkom. Nadalje je nesporno utvrđeno da je tužitelj nakon odlaska u mirovinu i nadalje obavljao djelatnost obrta u zajedničkom građevinskom obrtu M.-M., u vlasništvu kćerke i njega, koja činjenica je vidljiva iz obrtnog registra i o kojoj činjenici nije obavijestio nadležno tijelo prilikom podnošenja zahtjeva za odlazak u mirovinu".
5. prosinca 2016., tako da ono sada glasi: U sporu …mirovinskog osiguranje protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je … mirovinsko osiguranje isplatio svome osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplatemirovine. 19. Sukladno odredbi čl. 27. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u ... osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (st. 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima
„Naknada štete koju tužitelj ima pravo zahtijevati od tuženika na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju proizlazi iz novčane obveze tužitelja koju on ima prema korisniku mirovine. Riječ je o stvarnoj šteti koja nastaje sukcesivno, svakom mjesečnom isplatommirovine, jer tim isplatama dolazi do umanjenja imovine tužitelja, a tada počinje teći vrijeme potrebno za zastaru potraživanja ( s obzirom da se radi o potraživanju naknade štete, to potraživanje zastarijeva u roku od 3 godine). Takav stav zauzet je i u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revx-639/2017-2 od 10. listopada 2019.“
o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (stavak 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem H.Z.M.O. i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u ... 170. Zakona o mirovinskom osiguranju, nastala šteta u visini razlike iznosa invalidske mirovine koji je tužitelj isplatio svom osiguraniku zbog opće nesposobnosti za rad uslijed ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi mu bila isplaćena za slučaj umirovljenja zbog ozljede na radu. Budući da se tužitelj
– poštanske usluge i 1,09% troškova- kamate za bankovne kredite, a koji troškovi predstavljaju paušalne troškove koji nastaju prilikom redovne isplatemirovine ... koje se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja, a s time u vezi i troškove koji nastaju prilikom isplatemirovine osiguraniku.
Obzirom da tužitelj visinu ... odredbe čl. 223. Zakona o parničnom postupku ocijenio visinu troškova nastalih prilikom isplatemirovine.
Naime, tijekom postupka nije bilo sporno da je tuženik na poziv tužitelja u ostavljenom roku naknadio štetu nastalu isplatamamirovine osiguranika S.H. u iznosu od 6.688,82 kn, te da je tuženik uskratio
„Stoga, u slučaju kada je tužitelju obustavljena isplatamirovine zbog toga što je u spornom razdoblju primao mirovinu i bio u obveznom mirovinskom osiguranju, postoji pravna osnova za utvrđivanje nepripadne isplate mirovinskih primanja stečenih bez osnove, prema članku 166. stavku 1. točki 3. ZOMO-a, slijedom čega i ovaj Sud ocjenjuje da su predmetna rješenja pravilna i na zakonu osnovana".
"7. Tužitelj podnoseći tužbu protiv tuženika navodi da istu podnosi radi naknade štete koju trpi isplatom invalidske mirovine svojoj osiguranici zbog utvrđene profesionalne bolesti, a za nastanak koje smatra odgovornim tuženika pa tužbom od tuženika potražuje isplatu iznosa od 24.609,04 kn isplaćenog navedenoj osiguranici po toj osnovi u određenom razdoblju. Budući da je tužitelj drugoj osobi već isplatio određeni iznos te da od tuženika kao treće osobe potražuje taj iznos, takvi činjenični navodi tužbe potvrđuju da je predmet spora regresno potraživanje, stoga je u ovom sporu nadležan općinski sud prema
"Naime, osnovano tužitelji u žalbi upiru na činjenicu da su se odrekli tužbenog zahtjeva jer je donesen Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina („Narodne novine“ 130/17, u daljnjem tekstu: ZNIDM), kojim Republika Hrvatska preuzima isplatu dokupljenih mirovina koje je korisnicima isplaćivalo društvo ... ostvariti isplatu dokupljene mirovine prema ovom Zakonu (stavak 1.). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnici i nasljednici korisnika dokupljene mirovine ... ostvariti isplatu dokupljene mirovine uz predočenje pravomoćne sudske odluke o okončanju toga postupka odricanjem od tužbenog zahtjeva, odnosno ovjerene
„Uz to, zahtjev za isplatumirovine po svojoj pravnoj prirodi je imovinskopravni zahtjev kojim se traži isplata određenog novčanog potraživanja, i kao takav u nadležnosti je općinskog suda jer zahtjev nije upravljen na priznanje prava na mirovinu o kojem odlučuje javnopravno tijelo (Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 294/14-3 od 6. ožujka 2018.). Zbog toga Sud smatra da prvostupanjsko javnopravno tijelo time što je provelo postupak obnove i odbilo zahtjev, umjesto da je odbacilo zahtjev, nije povrijedilo zakon na štetu tužitelja".
„U obrazloženju prvostupanjske presude i prema podacima spisa predmeta tužitelju nije obustavljena isplatamirovine u razdoblju od 1. ožujka 2007. do 31 prosinca 2017., u kojem razdoblju je ostvarivao drugi dohodak, slijedom čega nije bio obvezno osigurana osoba u tom razdoblju. Stoga pravilno obrazlaže prvostupanjski sud da nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje prava na starosnu mirovinu".
„Imajući na umu naprijed navedene odredbe te da je tužitelj tijekom korištenja prava na starosnu mirovinu podnio novi zahtjev za priznavanje prava na starosnu mirovinu kao radnik profesionalno izloženom azbestu, to je i prema ocjeni ovog Suda pravilno tužitelju pravo i isplatamirovine primjenom propisa o azbestu određena od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Ovo jer je do promjene (izbor povoljnije mirovine) došlo tijekom korištenja prava na raniju mirovinu".
„Odredbom članka 30. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 115/18.), omogućeno je korisnicima prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika iz članka 35. ZOMO-a rad s polovicom punog radnog vremena uz istodobno zadržavanje isplatemirovine, ali je ta odredba stupila na snagu 1. siječnja 2019. i nije od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja".
„Tužitelj pogrešno smatra da se odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o smanjenju mirovina ne odnose na njegovu mirovinu samo zato što u vrijeme stupanja na snagu tog Zakona tužitelju nije bila isplaćivana mirovina, jer je bio u radnom odnosu. Naime, odredbe o smanjenju se primjenjuju na pripadajuću svotu mirovine bez obzira jesu li u trenutku stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o smanjenju mirovina isplaćivane ili u tom trenutku bila obustavljena njihova isplata".
„S obzirom da je tužitelj zahtjev za isplatu naknade plaće na temelju članka 52., 53. i 54. ZOMIO podnio 31. srpnja 2017. kada je na snazi Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 120/16., dalje: ZOMO/13), kojim nije propisana mogućnost odlučivanja o tužiteljevu zahtjevu, odnosno taj Zakon ne predviđa obvezu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da preuzme obvezu isplate naknade plaće prema radnicima kod kojih je nastala invalidnost, kada njihovi poslodavci ne mogu izvršavati te obveze zbog objektivnih i drugih razloga, to je tužiteljev zahtjev odbijen, iako je
„Sud napominje da ponovnoj uspostavi isplate priznate mirovine treba prethoditi rješenje o obustavi priznate mirovine, a za što u spisima predmeta tuženika nema podataka. Međutim, tužiteljica u tom smislu ne pobija pravilnost pobijane presude i predmetnih rješenja, niti navodi razloge koji bi upućivali da je donošenjem predmetnog prvostupanjskog rješenja povrijeđen zakon na njenu štetu koji se odnosi na samu uspostavu isplate priznate invalidske mirovine".
„Dakle, kako je tužitelj hrvatski branitelj i korisnik invalidske mirovine dijelom prema odredbama ZPHBDR-a, a dijelom prema općem propisu, to je potrebno u nastavku upravnog postupka utvrditi ispunjava li uvjet od 100 dana sudjelovanja u borbenom sektoru, a nakon toga usporediti svotu pripadajuće invalidske mirovine sa svotom najniže braniteljske mirovine i povoljniji iznos mirovinskog primanja staviti u isplatu".
„Tužitelj pogrešno smatra da naknadno saznanje da bi za njega bilo povoljnije ostvarivanje osobne starosne mirovine uz isplatu naslijeđenih sredstava iz drugog stupa mirovinskog osiguranja pok. supruge predstavlja novu činjenicu koja bi dovela do drugačijeg rješenja o njegovom zahtjevu za priznanje prava na obiteljsku mirovinu, a navodeći da bi to bilo presudno za njegov izbor. Napominje se da je tužitelj sukladno članku 45. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. - dalje: ZUP) mogao izmijeniti svoj zahtjev za obiteljsku mirovinu do donošenja prvostupanjske odluke
potrebno utvrditi je li pokojni branitelj bio pripadnik borbenog sektora najmanje sto dana, a nakon toga usporediti svotu obiteljske mirovine određene prema općem propisu s svotom najniže obiteljske braniteljske mirovine za jednog člana obitelji i povoljniji iznos mirovinskog primanja staviti u isplatu".
... „Naime, cilj instituta najniže braniteljske mirovine je osigurati egzistencijalni minimum za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji nakon njihove smrti, pod uvjetom da je hrvatski branitelj bio pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana tijekom Domovinskog rata. Slijedom navedenoga ovaj Sud
ocijenili da tužitelj ne može zahtijevati ni isplatu mjesečne rente po osnovi razlike između mirovine koju tužitelj prima i mirovine koju bi primao da mu je ... „Predmet spora je zahtjev tužitelja kao djelatne vojne osobe za isplatu razlike plaće od 01. travnja 1994. do 31. prosinca 2001. (iznos 276.172,87 kn), razlike plaće od 01. siječnja 1999. do 31. prosinca 2001. (iznos 194.731,79 kn), te razlike mirovine u iznosu 1.505,56 kn od 01. ožujka 2003., se ... tužitelju kroz utuženo razdoblje isplaćivana plaća u skladu s posebnim propisima koji su uređivali isplatu plaća djelatnim vojnim osobama. Ti posebni propisi
"Predmet spora je isplata (toč. II. izreke) zaostataka invalidske mirovine na temelju rješenja I-tuženika od 10. rujna 2009. kojim je tužitelju ... temelji na solidarnoj odgovornosti osnivača za obveze ustanove. Sporno je, je li I-tuženik u obvezi izvršiti isplatu zaostalih mirovina ako nisu osigurana ... za razdoblje od 2007. do 2009. u državnom proračunu nisu planirana ni osigurana sredstva za isplatu neisplaćenih invalidskih mirovina temeljem Ugovora između RH ... sredstva za isplatu zaostalih invalidskih mirovina nisu predviđena državnim proračunom za predmetno razdoblje 2007-2009., tužiteljeva tražbina nije dospjela
„Prvostupanjski sud je ocijenio zakonitim osporavano rješenje kojim je tuženik ocijenio da je tužitelju prvostupanjskim rješenjem ispravno određena nova svota invalidske mirovine počevši od 1. ožujka 2017., odnosno od prvog dana idućeg mjeseca nakon što je 20. veljače 2017. podnio zahtjev za ponovno određivanje visine mirovine, uz koji zahtjev je tužitelj priložio novu potvrdu o statusu dragovoljca Domovinskog rata, izdanu 17. veljače 2017. od Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Prvostupanjskim rješenjem dan s kojim tužitelju pripada pravo i isplata invalidske mirovine određen je prema članku 134. Zakona
„Međutim, Odlukom o izmjeni Odluke o visini otpremnine za djelatne vojne osobe kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjena snaga s pravom na mirovinu (Narodne novine, broj 153/09.) koja je stupila na snagu danom objave u Narodnim novinama tj. 21. prosinca 2009. godine ukinut je stavak 2. točke IV, pa je stoga pravilno postupilo tuženo tijelo kada je odbilo tužiteljevu žalbu s obrazloženjem da je prestao postojati propis na kojem je tužitelj temeljio svoj zahtjev“.
„Međutim, Odlukom o izmjeni Odluke o visini otpremnine za djelatne vojne osobe
kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjena snaga s pravom na mirovinu (Narodne novine, broj 153/09.) koja je stupila na snagu danom objave u Narodnim novinama tj. 21. prosinca 2009. godine ukinut je stavak 2. točke IV, pa je stoga pravilno postupilo tuženo tijelo kada je odbilo tužiteljevu žalbu s obrazloženjem da je prestao postojati propis na kojem je tužitelj temeljio svoj zahtjev“.
drukčije određeno što znači da mirovina dospijeva na naplatu tek danom donošenja rješenja kojim se priznaje pravo na mirovinu i određuje njezina visina (tako i u odlukama VSRH, Rev x-1048/2012, Rev-2009/2010 i dr.). Stoga, imajući u vidu da je pravo tužitelja na mirovinu i njezina visina u mjesečnim iznosima utvrđeno rješenjem HZMO od 28. studenog 2016, po kojem su tužitelju 22. prosinca 2016. isplaćeni zaostaci mirovine pravilan je zaključak suda da mirovina nije isplaćena sa zakašnjenjem te da tužitelj nema pravo na isplatu kamata na pojedine mjesečne iznose mirovine obzirom da se prije donošenja rješenja od
opravdanja (bez legitimnog cilja ili je riječ o neprimjerenom cilju). U nastavku postupka saslušanjem zakonskog zastupnika tuženika M. P. je utvrđeno što je ... u mirovinu. Radnik R. je obavljao poslove terenskog vodoinstalatera po svim vremenskim uvjetima u odnosu na tužiteljicu koja je obavljala uredske ... žalbenog suda mogao isplatiti otpremninu zbog odlaska u mirovinu (što nije bila zakonska obveza tuženika, već njegova dobra volja) svakom radniku u iznosu koju je sam odredio za što mu daje pravo Pravilnik o radu iz 2017. Iz rezultata postupka nije razvidno da bi na bilo koji način pravo na isplatu
., K. T. 8., Nj.) iz doneseog rješenja o ovrsi, na temelju kojeg se tuženica, unatoč tome, namirila iz tužiteljičine mirovine, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je obvezao tuženicu vratiti tužiteljici od mirovine ustegnutu joj svotu sa zateznim kamatama od podnošenja
„Uz to, valja napomenuti da su javnopravna tijela pravilno postupila kada su o zahtjevu tužiteljice za isplatu razlike mirovine rješavala kao da se radi o prijedlogu za obnovu upravnog postupka. Ovo stoga, jer se isplata razlike obiteljske mirovine treba temeljiti na pravnoj osnovi, odnosno rješenju kojim je tužiteljici priznato pravo na obiteljsku mirovinu iza smrtno stradalog hrvatskog branitelja počevši od 19. siječnja 2006., a što iz podataka spisa tuženika ne proizlazi. Tužiteljici je rješenjem od 8. lipnja 2006. priznato pravo na obiteljsku mirovinu iza umrlog hrvatskog branitelja, a
rješenjem o ovrsi na plaći određuje pljenidba određenog dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani ... proizlazi da se ovrha na mirovini kao stalnom novčanom primanju ovršenika može odrediti pljenidbom određenog dijela mirovine i naložiti isplatitelju (poslodavcu) koji ovršeniku ne isplaćuje mirovinu (plaću) na račun kod banke. U konkretnom slučaju, a prema Potvrdi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 7. lipnja 2001. ovršeniku se mirovina isplaćuje na račun otvoren u banci, pa stoga nisu ostvarene pretpostavke za određivanje ovrhe na mirovini
„Međutim, Odlukom o izmjeni Odluke o visini otpremnine za djelatne vojne osobe kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjena snaga s pravom na mirovinu (Narodne novine, broj 153/09.) koja je stupila na snagu danom objave u Narodnim novinama tj. 21. prosinca 2009. godine ukinut je stavak 2. točke IV, pa je stoga pravilno postupilo tuženo tijelo kada je odbilo tužiteljevu žalbu s obrazloženjem da je prestao postojati propis na kojem je tužitelj temeljio svoj zahtjev“.
„Pravilan je zaključak u pobijanoj presudi da je tužiteljici radni odnos prestao po sili zakona, priznanjem prava na invalidsku mirovinu zbog opće ... , 30/04 i 137/04 – Pročišćeni tekst, te 68/05 – dalje: ZR) propisano da, između ostalog, Ugovor o radu prestaje dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini ... prestanka rada tužiteljice.
Kako stoga Ugovor o radu tužiteljice i tuženika nije prestao otkazom, već stjecanjem prava na invalidsku mirovinu zbog gubitka ... . tražiti isplatu plaće ili pak otpremnine, shodno uvjetima navedenim u tim točkama Ugovora zaključenog između stranaka.
Načini prestanka radnog odnosa
mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplatemirovine. Takvo pravno shvaćanje izraženo je u nizu odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (poslovni brojevi ... i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (stavak 2.). 16. Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene
„Ovaj sud smatra potrebnim istaći da je za odlučivanje o tužbenom zahtjevu tužiteljice za isplatu razlike između plaće i invalidske mirovine (dospjele rente po toj osnovi) mjerodavna činjenica da je tužiteljica istovremeno s donošenjem odluke o otkazu ugovora o radu (19. siječnja 2005.g.) stupila u invalidsku mirovinu i da joj je ista priznata od 20. siječnja 2005. (rješenje HZMO Područna služba V., Klasa _______, Ur. br. _________ od 31. siječnja 2005.g.), a u kojem rješenju je konstatirano da je tužiteljici 19. siječnja 2005.g. prestao radni odnos.
Uz navedene okolnosti ovaj sud ukazuje na pravilno
„Odredbom čl. 164. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete u slučajevima iz čl. 161. ovog Zakona i izravno od društva za osiguranje kod kojeg su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu (izvorno pravo na naknadu štete). Dakle, u ovom slučaju se radi o izvornom pravu na naknadu štete od društva za osiguranje, a ne o regresu u smislu čl. 34. st. 1. toč. 9. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine Republike Hrvatske broj 70/19). Isplatama obiteljske mirovine tužitelj je ispunjavao svoju zakonsku obvezu, a
njezine pravilnosti, niti je bio nadležan utvrđivati činjenice na kojima je zasnovano pravo osiguranika tužitelja na isplatu invalidske mirovine.
Provođenjem vještačenja u ovom postupku na okolnost razloga umirovljenja i nastupa invalidnosti osiguranika tužitelja (time i prava na isplatumirovine), upravo ... o pravu osiguranika tužitelja na isplatu invalidske mirovine zbog toga što je kod osiguranika došlo do trajne opće nesposobnosti za rad povredom izvan rada ... isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u razmjernoj svoti s time da se visina naknade štete u tom slučaju određuje prema preostalom trajanju
"Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 77.401,20 kn na ime naknade štete koju je tužitelj pretrpio isplatom invalidske mirovine ... je i osnova za isplatu starosne mirovine različita od osnove za isplatu invalidske mirovine. Stoga da zakonskim odredbama nije propisana mogućnost da ... se odnosi na isplaćene invalidske mirovine u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2016. Između stranaka nije sporna odgovornost osiguranika ... pravo na invalidsku mirovinu i da je ona isplaćena u utuženom razdoblju u visini tužbenog zahtjeva. U žalbenoj fazi postupka ostala je sporna osnova
„Predmet ovog spora je isplata razlike mirovine koja je tužitelju priznata na temelju odredaba Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog ... novine“, broj 69/98).
Materijalnopravno pitanje zbog kojeg tužitelj podnosi reviziju je pripada li tužitelju pravo na isplatu razlike mirovine u skladu s ... skladu sa Zakonom o Umirovljeničkom fondu te ostajući kod zahtjeva za jednokratnu isplatu punog iznosa razlike mirovine, tužitelj želi ostvariti pravo na ... predstavljalo pravnu osnovu iz koje bi proizlazila osnovanost zahtjeva za isplatu utužene razlike mirovine.“
ponoviti da je predmet ovog postupka zahtjev tužitelja radi naknade štete koju trpi zbog isplate invalidske mirovine svojem osiguraniku S. Š., a zahtjev ... dala pravo na invalidsku mirovinu, zbog čije isplate sada tvrdi da trpi štetu). Na taj način, ozljede koje je S. Š. pretrpio u štetnom događaju (prometnoj nesreći), po redovitom tijeku stvari nisu dovode do njegove invalidnosti, zbog koje bi stekao pravo na invalidsku mirovinu, već su dovele do ... ostvarili prema propisima koji su važili do 31. prosinca 1998.g., prevedena ta prava od 01. siječnja 1999.g., po službenoj dužnosti, na invalidsku mirovinu
sudskim postupcima tražili i isplatumirovine za razdoblje u kojem im ona nije bila isplaćivana. U postupku pred Europskim sudom za ljudska prava ... podnositelji zahtjeva. Svoje su odluke o odbijanju zahtjeva podnositelja zahtjeva za isplatumirovine od strane hrvatskih vlasti temeljili na odredbama Zakona ... bili lišenih svojih mirovina. Štoviše, nakon što je sukob prošao i podnositelji zahtjeva se vratili u Hrvatsku, nastavile su se isplate njihovih mirovina ... za prekid isplate mirovinskih primanja osobama koje su primale mirovinu po nekoj drugoj osnovi. Stoga ova razlika u postupanju, po mišljenju Suda, ne ukazuje
mirovinu, a to je jedna od osnovnih pretpostavki odgovornosti za štetu.
Zbog toga ne postoji obveza tuženika da tužitelju isplati utuženi iznos rente kao ... „U ovom predmetu tužitelj zahtijeva naknadu štete zbog izgubljene zarade koja se sastoji u razlici između mirovine i plaće koju bi ostvarivao da nije ozlijeđen u štetnom događaju. Taj zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da je njegov odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu uzrokovan posljedicama ozljeda ... na invalidsku mirovinu je prekinut), a u smislu odredaba čl. 34. i 35. Zakona o mirovinskom osiguranju – „Narodne novine“, broj 102/98, 127/00, 59/01
„Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu prijevremene i starosne mirovine za razdoblje od 1. studenoga 1991. do 1. srpnja 1997. (67 mjeseci ... utvrdili da je pravomoćnim rješenjem tuženika od 14. srpnja 2000. (list 11 spisa) tužiteljici uspostavljena isplatamirovine s danom 1. srpnja 1997., a odbijena je sa zahtjevom za isplatumirovine za utuženo razdoblje, uz obrazloženje da parnični sud nije ovlašten ocjenjivati pravilnost i zakonitost ... zahtjevom za isplatumirovine za utuženo razdoblje sukladno čl. 12. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91), to su pravilno
„Ovaj sud smatra potrebnim istaći da je za odlučivanje o tužbenom zahtjevu tužiteljice za isplatu razlike između plaće i invalidske mirovine (dospjele rente po toj osnovi) mjerodavna činjenica da je tužiteljica istovremeno s donošenjem odluke o otkazu ugovora o radu (19. siječnja 2005.g.) stupila u invalidsku mirovinu i da joj je ista priznata od 20. siječnja 2005. (rješenje HZMO Područna služba V., Klasa __ , Ur. br. __ od 31. siječnja 2005.g.), a u kojem rješenju je konstatirano da je tužiteljici 19. siječnja 2005.g. prestao radni odnos. Uz navedene okolnosti ovaj sud ukazuje na pravilno utvrđene
1. M. Č. iz Splita podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o isplati mirovina korisnicima koji su mirovinu ... . Zakona propisano da će se isplatamirovina korisnicima koji su mirovinu ostvarili u republikama bivše SFRJ obavljati do uspostave platnog prometa između ... Hrvatska s pojedinim republikama bivše SFRJ isplatumirovina ne riješi na neki drugi način. Dana 4. listopada 2001. godine sklopljen je Ugovor o socijalnom ... Hrvatskoj. 4. Kako je sam Zakon uređivao isplatumirovina određenim korisnicima do uspostave platnog prometa s republikama bivše Jugoslavije u kojima su
mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplatamirovine se obustavlja. (2) Korisniku mirovine ... Europskom parlamentu za razdoblje trajanja mandata u smislu članka 93.a ovoga Zakona obustavlja se isplatamirovine. (3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga ... izričito propisano da se ne obustavlja isplatamirovine 8. korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (članak 17. ovoga Zakona ... za vrijeme obavljanja dužnosti upravitelja zadruge nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje, ne obustavlja se isplatamirovine niti se po toj osnovi
isplatamirovine se obustavlja. (...) (3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, mirovina se ne obustavlja: (...) 10. Korisniku starosne mirovine ostvarene ... nejasnim kriterijima, što za posljedicu ima za to da se određenim kategorijama umirovljenika koji se zaposle isplatamirovine obustavlja u cijelosti, dok se određene kategorije umirovljenika mogu zaposliti do punog radnog vremena bez obustave isplatemirovine. Ovom odredbom se pogodovalo određenoj kategoriji ... je proširen krug korisnika mirovine koji mogu raditi uz istovremenu isplatumirovine. Osim korisnika starosne mirovine kojima je još od 1. siječnja
