i isplatu izvršio po zahtjevu tužitelja još 2012. temeljem police osiguranja broj: 099104001595, ne bi došlo do povećanja duga koji je nastao tijekom vođenja
potrebi službe privremeno premjestiti najduže šest mjeseci, odnosno do povratka odsutnog službenika kojeg premješteni službenik zamjenjuje. Kod premještaja
isplata od tuženika dao svoj pristanak na preuzimanje duga, zbog čega okolnost da u vezi sklopljenog ugovora o preuzimanju duga nije sačinjena nikakva ... „Okolnost da u poslovnoj dokumentaciji društva „F“ nema nikakvih podataka o preuzimanju duga od strane tuženika, nema nikakav značaj, budući da Zakon o obveznim odnosima ne propisuje poseban oblik za sklapanje ugovora o preuzimanju duga, navodeći u odredbi čl. 446. st. 1. da se dug preuzima ugovorom između ... i svakome od njih može vjerovnik saopćiti svoj pristanak na preuzimanje duga, dok se prema st. 3. iste odredbe pretpostavlja da je vjerovnik dao svoj
utvrđuje da se ne može zaključiti da bi tuženik djelomičnom isplatom priznao i preostali dio duga, pored nespornog tuženikovog osporavanja tužiteljevog ... Predmet spora je tužiteljev zahtjev protiv tuženika za isplatu iznosa od 54.415,83 kn na temelju računa broj 99-00100-60921004 u iznosu od 14.891,32 ... tuženik priznao dug s obzirom na to da je 3. svibnja 2012. platio tužitelju iznos od 10.000,00 kn te s obzirom na prepisku putem elektroničke pošte. Tuženik ... elektroničke pošte nisu priznanje duga u smislu čl. 240. st. 2. ZOO-a s obzirom na to da nije moguće na nedvojben način utvrditi tuženikovu volju da prizna dug
prihvatio navod tužiteljice da je tuženik plaćanjem dijela duga priznao osnovu i visinu zahtjeva ( utuženog računa) iz razloga što tuženik upravo suprotno ... se mogla objektivno utvrditi njegova volja da taj dug priznaje". Neosnovan je i materijalnopravni prigovor iz čl. 240. st. 2. ZOO-a, jer i ovaj sud u konkretnom slučaju smatra da se zbog isplate dijela računa prije pokretanja postupka (i to malog iznosu u odnosu na cijelu tražbinu) kao i zbog izraženog protivljenja tuženika osnovi i visini tražbine a time i zahtjevu iz tužbe, ista ne može podvesti pod priznanje cijelog duga.“
naplatu zakonske zatezne kamate, na koju smatraju da imaju pravo, obzirom na tuženikovo priznanje duga, uz koje tužitelji povezuju pravo na isplatu zakonske zatezne kamate.
Naime, i po ocjeni ovog suda, priznanje glavnog duga ne proteže se i na priznanje prava na naplatu zakonske zatezne kamate, pri čemu ovaj sud u cijelosti prihvaća razloge za takvo tumačenje značaja i sadržaja priznanja konkretnog duga po tuženiku u odnosu između stranaka koji je prethodio ... „Nesporno je da je tuženik došao u zakašnjenje, te da je dug namirivao u neredovitim, a približno jednakim obrocima. Nadalje, nije sporno da je
sredstava jer tko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti, nema pravo zahtijevati vraćanje, osim ako je zadržao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplataduga zavisi od ispunjenja uvjeta (čl. 112. st. 1. ZOO-a)...“
Predmet spora je isplata iznosa od 89.670,00 kn s osnova ugovora o prodaji robe. Sporno je između stranaka je li tuženik u obvezi tužitelju platiti ... predmetnom računu sa G. g. d.o.o. sklopio Ugovor o preuzimanju duga br. 01/10 od 30. lipnja 2010., kojim je G. g. d.o.o. stupio na mjesto tuženika kao dužnika, a tuženik se oslobodio obveze.
Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj Ugovor o preuzimanju duga od 30. lipnja 2010. potpisao. Smatra da je za ocjenu je li po Ugovoru o preuzimanju duga tuženik oslobođen obveze plaćanja prema tužitelju, odlučno je li Ugovor realiziran, odnosno jesu li odredbe
potraživanje prestalo postojati (isplatom ili na drugi način), kao u konkretnom slučaju. Ističe se da priznanje glavnog duga, ako u priznanju duga nije izričito navedeno da se odnosi samo na glavni dug, obuhvaćene su i zatezne kamate. Međutim, ako do priznanja duga dolazi, kao u konkretnom slučaju, posredno ... Međutim, ako do priznanja duga dolazi posredno (plaćanjem glavnice), time nije prekinuto zastarijevanje kamata. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu potraživanja zakonskih zateznih kamata na zakašnjela plaćanja prema Ugovoru o prodaji UNP broj 376/2011 od 20. lipnja 2011., njegovog Aneksa od 1
zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 25. veljače 2003. godine pa sve do isplate, kao i platiti mu odmjeren trošak predmetnog ... dokumentaciju u spisu (list 5 do 8, te list 16 do 66), te u izjavu tuženika o priznanju duga (list 14) prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim ... tuženik tužitelju, upravo u utuženom iznosu po neplaćenim premijama osiguranja, priznao taj dug. Prvostupanjski sud je zaključio da se navedena izjava ... duga kojim se prekida zastarijevanje. Stoga je odbijen prigovor zastare potraživanja i prihvaćen tužbeni zahtjev u cijelosti. (...)
Uvidom u tuženikovu
dospjelosti potraživanja zateznih kamata postići sporazum o otpustu duga koji bi se sastojao od potraživanja zakonskih kamata koje će tek nastati. Dakle, stranke mogu postići sporazum o otpustu zakonskih zateznih kamata samo onda kad taj dug postoji, ali ne i onda ako u trenutku davanja izjave o otpustu zakonskih zateznih kamata taj sporedni dug ne postoji, a niti je izvjesno hoće li nastati (hoće li dužnik doći u zakašnjenje s ispunjenjem svoje novčane ... sporazum o otpustu zakonskih zateznih kamata kao sporednog duga.
Upravo zbog navedenih razloga, pogrešno je mišljenje prvostupanjskog suda da Sporazum od 26
nepravilno i tuženikovo shvaćanje da mu je ispostavljanjem spornih računa tužitelj otpustio dug (posebice kada se uzme u obzir da u trenutku izdavanja računa
U smislu odredbe članka 446. i 448. ZOO-a preuzimanje duga je ugovor sklopljen između dužnika i treće osobe (preuzimatelja duga) kojim preuzimatelj duga, uz vjerovnikov pristanak, pristaje da umjesto dosadašnjeg dužnika preuzme na sebe obvezu isplate dužnikovog postojećeg duga kao jedini platac, čime dosadašnji dužnik izlazi iz postojećeg obveznopravnog odnosa i na njegovo mjesto ulazi preuzimatelj duga kao novi dužnik.
Dakle, preuzimanjem duga dosadašnji ... duga (B. d.o.o.) postoji nekakav dužničko-vjerovnički odnos.
Upravo suprotno, B. d.o.o. kao preuzimatelj duga je preuzeo na sebe obvezu isplate
situacije 17. travnja 2007. tuženik priznao dug po I. privremenoj situaciji i time prekinuo tijek zastare pa je zastara je počela teći iznova 18. travnja 2007. Obje situacije uredno su potpisane po tužitelju, tuženiku i nadzornom inženjeru. Navedenom II. okončanom situacijom utvrđeno je da ostaje za isplatu iznos od 0,00 kn. Suprotno tome u I. privremenoj situaciji navedeno je da iznos za isplatu iznosi 987.986,48 kn. Činjenica da je u obje situacije naveden ... situacije ne predstavlja priznanje duga u smislu odredbe članka 240. ZOO-a već samo utvrđenje činjenice da su izvedeni radovi u navedenom iznosu, što i nije
proizlazilo da H. š. prihvaćaju da obvezu asignanata isplate same sebi (čl.l.), dok u čl. 3. H. š. prihvaćaju da obvezu asignanata izvrši asignat Ž. Š.. Sadržaj ... dugovanja Ž. Š. prema S. B. a ovoga prema tuženiku, može se zaključiti da je predmetnim ugovorom došlo do pristupanja dugu Ž. Š„ koji je djelomično i platio potraživanje tužitelja, što je prvostupanjski sud pravilno ocijenio.
Odredbom čl. 451. ZOO definiran je ugovor o pristupanju dugu kao ugovor kojim se treći obvezuje vjerovniku da će ispuniti njegovo potraživanje od dužnika, i kojim treći stupa u obvezu pored dužnika. Znači da se pristupanjem dugu trećega stari
„ 12. Odredbom članka 45. stavka 1. ZOO-a propisano je da otpust duga učinjen sporazumno s jednim solidarnim dužnikom oslobađa obveze i ostale ... duga koji prema međusobnim odnosima dužnika pada na njega, a ostali dužnici odgovaraju solidarno za ostatak duga. 13. Iz citirane odredbe proizlazi da s obzirom na činjenicu da je tuženik otpustio dug drugom solidarnom vjerovniku, da je tužitelj kao drugi solidarni dužnik bio odgovoran samo za ostatak duga. Stoga je tuženik od njega na temelju pravomoćne presude poslovni broj P-6238/05 mogao zahtijevati samo isplatu polovice dosuđenog troška. Stoga je
„7. Priznanje duga u smislu čl. 240. st. 1. ZOO-a moguće je dati samo u tijeku zastarnog roka (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Rev-523/11-2 od 23. travnja 2014., Rev-877/11-2 od 20. svibnja 2014., Rev-259/14-2 od 23. svibnja 2018.). Nasuprot tome, u predmetnom slučaju je Sporazum trebalo kvalificirati kao pisano priznanje zastarjele obveze koje se smatra odricanjem od zastare (čl. 220. st. 1. ZOO-a). 7.1. Iz isprave ... dokumentacija tuženiku dostavljena 21. prosinca 2015., od kada je tužitelj imao pravo zahtijevati isplatu utuženog iznosa sukladno čl. 215. st. 1. ZOO-a (s
ugovor ili određeni dokument kojim «priznaje dug i da se obvezuje dug i platiti i da taj dug ne može zastarjeti», te predlaže dogovoriti «realno vraćanje duga». Dopisom od 6. ožujka 2001. godine (list 23 spisa) tuženik izvještava tužitelja o mogućoj uplati dijela duga, te o nastojanju tuženika o isplati ostatka duga podizanjem kredita, a dopisom od 6. lipnja 2001. godine (list 24 spisa) o nemogućnosti otplate duga do mjeseca rujna, kada će normalno ... se prekida kad dužnik prizna dug (stavak 1.), a priznanje duga može se učiniti ne samo izjavom vjerovniku, nego i na posredan način, kao što su davanje
od 26. rujna 2001., tijekom 2002., a u ovršnom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu u ime glavnog duga isplatio iznos od 1.317.900,00 ... siječnja do svibnja 1997., tj. po svim računima iznos od 1.317.900,00 kn. Iz iznijetog nižestupanjski sudovi zaključuju da je tužiteljica podmirila dug po ispostavljenim računima u cijelosti u ovršnom postupku i to u ukupnom iznosu od 3.011.416,57 kn (u ime glavnog duga iznos od 1.317.900,00 kn i u ime zakonskih zateznih kamata na navedeni iznos još i iznos od 1.693.516,57 kn), a tijekom 2002., a prije toga tj. tijekom 1997. da je tuženiku na ime glavnog duga a po
dug prestaje donošenjem kakve naknadne odluke. Dioničari se kao vjerovnici mogu odreći tog prava na način da se njime ne koriste i ne zahtijevaju ... Nije sporno da je skupština dioničkog društva H. d.d. Zagreb donijela odluke o isplati dividende svojim dioničarima za 1997. i 1998. g. Po toj odluci tužitelju pripada s obzirom na njegovih 146 dionica pravo na isplatu dividende u iznosu od 2.190,00 kn za 1997. godinu i 1.460,00 kn za 1998. godinu. Jedina ... . izborom novog nadzornog odbora i si.) ali ne može svojom odlukom ukinuti već stečeno pravo dioničara na isplatu dividende. Naime osim statusno pravnih
. svibnja 2009.g. to svakako tužiteljima pripada i zakonska zatezna kamata zbog zakašnjele isplate točno određenog novčanog iznosa.
Prema tome glavni dug ... „U pogledu žalbe tuženog, a na dosuđene zakonske zatezne kamate za sve tužitelje na iznos nesporno isplaćene naknade neimovinske štete u razdoblju od dana podnošenja zahtjeva tuženoj pa do dana isplate, valja reći da je prvostupanjski sud isto potpuno osnovano dosudio, dok se tuženi pogrešno poziva na ... , prema tome kada je glavni dug isplaćen iste su odijeljene od njega i mogu se izraziti u apsolutnom novčanom iznosu i kao takove tražiti kao glavni dug.
U
-4 koje je u ovom postupku doneseno 17. listopada 2006. (list 119.-121. spisa). Ako je tuženik doista tužitelju otpisao dug u određenom iznosu, onda se radi o činjenici. Ta činjenica može biti pravno odlučna u nekom sporu koji bi se ticao tužiteljeve obveze za isplatu toga iznosa, ali zahtjev da se taj navodni tuženikov čin (otpust duga) utvrdi i dalje ostaje zahtjev za utvrđenje činjenice. Pogrešno je žaliteljevo pravno stajalište da se ovdje radi o tužbi ... i obveza tužitelja da tuženiku podmiri zatezne kamate u tom iznosu, odnosno prestaju međusobna prava i obveze tužitelja i tuženika po osnovi isplate zateznih
stanarskog prava ista prava tako dugo dok su živjeli u tim stanovima, dakle imali su i pravo na plaćanje zaštićene najamnine.
Takvo postupanje tužene u
„U ovom sporu radi plaćanja duga u iznosu od 510.008,69 kn, sudovi su utvrdili da je tuženik dopisom od 20. prosinca 1997. (list spisa 64 i 65) upućenim tužitelju priznao da tužitelju duguje iznos od 626.787,31 kn (glavnica + zatezna kamata), od čega obračunata kamata iznosi 116.778,62 kn, te da se priznati glavni dug od 510.008,69 kn odnosi upravo na utužene račune koji datiraju od ožujka 1996. do listopada 1997. Činjenica postojanja duga tuženika ... o kupoprodaji ili ugovoru o konsignaciji. Obveza isplate i u jednom i u drugom slučaju temelji se na odredbi čl. 262. st. 1. i čl. 277. st. 1. Zakona o obveznim
„Udovoljivši zahtjevu tužitelja radi isplate razlike između plaće za radno mjesto na kojem je trebao raditi temeljem ugovora o radu i plaće predviđene za radno mjesto na kojemu tužitelj jest faktički radio u prijepornom razdoblju temeljem usmenog naloga svog pretpostavljenog, prvostupanjski sud ... ) državni službenik može biti premješten sukladno potrebi službe na određeno vrijeme, a privremeno najduže 6 mjeseci odnosno do povratka odsutnog službenika ... privremeno, a najduže na vrijeme od 4 godina od dana stupanja na snagu cit. Uredbe biti raspoređen na radno mjesto za koje je propisana za jedan stupanj viša
javni dug Republike Hrvatske (NN. 106/93) jer tužiteljica, nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, nije svoj devizni štedni ulog prenijela iz banke ... štediša banke i banke za isplatu depozita, dakle, predmet spora nema nikakve veze s isplatom, obvezom iz jamstva.
Dakle, predmetom tužbe je pojedinačni ... prvostupanjskog postupka, niti žalbenim navodima, nije uvjerila ovaj sud da je njena obveza isplate deviznih depozita tuženici prestala, da je odgođena ili da je
tužbama zbog propusta Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta da isplate „staru“ deviznu štednju iz domaćih podružnica Ljubljanske banke Ljubljana i Investbanke. Ustavni je sud smatrao kako niti Bosna i Hercegovina, niti njezini entiteti nisu odgovorni za njezinu isplatu te je naložio državi da pomogne ... usporedivim predmetima protiv Srbije, presudio je da je država odgovorna za dugove poduzeća u društvenom vlasništvu jer su pod stogom kontrolom državne agencije ... drugima u njihovom položaju, isplatu njihove "stare" devizne štednje pod istim uvjetima kao i onima koji su imali takvu štednju u domaćim podružnicama
), nikako ne može zaključiti da bi tuženik djelomičnom isplatom priznao i preostali dio duga. U tom smislu potpuno je razumljivo da u času sklapanja nagodbe ... podnositeljeve tražbine za isplatu preostalog dijela duga. Ustavni sud ocjenjuje da je takovim postupanjem suda podnositelju povrijeđeno ustavno pravo na pravično ... ., tuženik je priznao dug u osnovi, a isplatu preostalog dijela duga je odgodio do okončanja prekršajnog postupka. Odredba čl.387 st.1. ZOO-a, propisuje da se zastarijevanje prekida kada dužnik prizna dug. Naprijed spomenuta djelomična isplataduga dana 18. siječnja 1994.god. smatra se priznanjem duga koje je učinjeno na
zahtijevati vraćanje isplaćenog, osim ako je zadržao pravo na povrat, ako je platio da izbjegne prisilu ili ako isplataduga zavisi od ispunjenja uvjeta ... tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tražila da joj podnositelji isplate 30.697,17 kn sa zakonskom zateznom kamatom. 1.1. Podnositelji su 26. rujna 2014 ... koji je prethodio ovom ustavnosudskom postupku tužiteljica je, na ime stečenog bez osnove, tražila da joj podnositelji isplate iznos od 30.697,17 kn sa ... tužiteljice te da za takve pogreške podnositelji ne mogu snositi posljedice. Budući da je tužiteljica izvršila isplatu znajući da nije dužna platiti nema pravo
, nema pravo zahtijevati vraćanje, osim ako je zadržao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplataduga zavisi od ispunjenja ... je zatražio da podnositeljica pored više isplaćenog iznosa (duga/glavnice) tom tijelu isplati i zakonske zatezne kamate i to zakonske zatezne kamate od ... , Stalne službe u Novoj Gradiški broj: P-142/16 od 10. studenoga 2016. kojom je podnositeljici naloženo da tužitelju, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), isplati iznos od 2.346,30 kn zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na dan isplate. 2. Podnositeljica je
. V. protiv podnositeljice, radi isplateduga po tekućem računu. 2. Podnositeljica smatra da su joj osporenim presudama povrijeđena ustavna prava ... do isplateduga, pored glavnice, podnositeljica duguje i ugovorene kamate. Mišljenja je da je osporenim presudama stavljena u nejednak položaj u odnosu ... sud je usvojio tužiteljičin tužbeni zahtjev i naložio podnositeljici isplatu iznosa od 179.398,86 kn s kamatama po stopi od 30% godišnje od dana dospijeća do isplate, te naknadu parničnog troška. Prihvaćajući činjenična utvrđenja i pravna stajališta prvostupanjskog suda, Ž. sud u Osijeku odbio je
: Dana 31. ožujka 2000. V. M. (tužitelj) iz K. podnio je kod Općinskog suda u Zadru tužbu protiv podnositelja (tuženika) radi povrata (isplateduga). Dana ... POSTUPKA Dana 31. ožujka 2000. V. M. (tužitelj) iz K. podnio je Općinskom sudu u Zadru tužbu protiv podnositelja (tuženika) radi povrata (isplateduga). Dana ... opravdanje za trajanje postupka radi povrata (isplateduga) u razdoblju od preko devet godina. OCJENA USTAVNOG SUDA 5. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u ... provesti dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem visine duga te je vještaku dan rok od 15 dana za izradu nalaza i mišljenja. Dana 5. listopada 2006
isplatuduga od 7.568,99 kuna sa pripadajućim zakonskim kamatama i naknadom parničnog troška. Svoj tužbeni zahtjev od 30. ožujka 1999. godine, podnositelj ... je preminuo 1994. godine. Međutim, nadalje se navodi da je tužena, sukladno odredbama članka 10. i članka 11. Ugovora o isplati mirovina i drugih ... ugovorne strane 1997. godine izvršila povrat sredstava uplaćenih na ime mirovine na navedeni tekući račun. Naime, Ugovorom o isplati mirovina i drugih ... činjenično stanje sudovi su izrazili pravno stajalište prema kojemu tužena nema prema podnositelju obvezu isplate potraživanog iznosa, čime se ne dira u pravo
istovrsnim predmetima u kojima prinudni upravitelji više stambenih zgrada od suvlasnika zgrade (stanova) traže isplatuduga na ime troška zajedničke pričuve. Ustavni sud utvrdio je da su odlukama sudova, kojima su tužbeni zahtjevi podnositelja za isplatu iznosa zajedničke pričuve odbijeni zbog nedostatka aktivne
Općinskog suda u Županji broj: P-818/05. II. ČINJENICE I OKOLNOSTI SLUČAJA 3.Podnositelj je 2. studenoga 2005. podnio tužbu protiv tuženika radi isplateduga ... strane tuženika na njegovim nekretninama, u konkretnom slučaju ne može se raditi o isplati duga kako to tužitelj navodi u tužbi, već o zahtjevu za naknadu ... suda u Vukovaru (u daljnjem tekstu: Županijski sud) broj: Gž-960/08-3 od 7. prosinca 2011., kojom je u parničnom postupku radi isplate štete potvrđena ... tuženika, trgovačkog društva Hrvatske šume d. o. o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Vinkovci, kojim je tražio da mu se isplati iznos od 42.301,37 kn sa
za otplatu stana, međutim kod diobe zajedničke imovine kao dug koji tereti zajedničku imovinu uračunavaju se i potraživanja trećih osoba koja su nastala radi povećanja ili održavanja postojeće zajedničke imovine. Ako ta potraživanja terete samo jednog bračnog druga kao njegov dug, nenamireni dug neće se uzeti u obzir prilikom određivanja udjela u zajedničkoj imovini, ako bračni drug kojeg ne tereti dug pruži osiguranje da će prilikom isplateduga namiriti odgovarajući dio. Kako tužiteljica u ovom postupku nije pružila osiguranje da će prilikom isplateduga namiriti odgovarajući dio, valjalo je taj dug tuženika
podnositeljice (kao tužiteljice) protiv tuženika B. -. d.o.o. za isplatu iznosa od 12.048,53 kuna s pripadajućim zateznim kamatama plaćenog na ime duga prethodnog ... da nije dužan platiti, nema pravo zahtijevati vraćanje, osim ako je zadržao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplataduga ... . (u daljnjem tekstu: prvostupanjska presuda) na način da je odbijen kao neosnovan zahtjev podnositeljice (kao tužiteljice) za isplatu 12.048,53 kuna s ... utuženi iznos predstavlja dugovanje M. S. . Prema obavijesti o stanju duga i obvezi za M. S. utuženi iznos obuhvaća trošak potrošnje plina od 8.985,51 kuna
zastare nije došlo, jer da je priznanjem duga nastupio prekid zastare. (...) Prema tome, činom isplate dijela potraživanja, dana 18. siječnja 1994.g., tuženik je priznao dug u osnovi, ali je isplatu preostalog dijela odgodio do okončanja prekršajnog postupka. Takvim priznanjem duga koje je učinjeno na ... prekršajnog postupka. Iz ovih činjenica kao i sadržaja nagodbe nikako se ne može zaključiti da bi tuženik djelomičnom isplatom priznao i preostali dio duga ... , tuženik također nije priznao sam dug odnosno sve druge pretpostavke njegove odgovornosti za isplatu preostalog iznosa štete. Iz obrazloženja proizlazi da je
do priznanja duga, a time i do prekida zastarijevanja. Prvostupanjski sud zauzeo je stajalište da je isplatom iznosa od 20.000,00 eura tuženik ... je (djelomičnom) isplatom stimulacije u iznosu od 20.000,00 eura došlo do priznanja duga i prekida zastarijevanja. Stoga je tuženika obvezao na isplatu ... usvojen je tužbeni zahtjev podnositelja kojim je tražio da mu tuženik M. d.d. iz Zagreba, na ime stimulativnog dijela plaće, isplati 849.828,98 kn sa ... tuženik M. d.d. iz Zagreba, na ime stimulativnog dijela plaće, isplati 849.828,98 kn sa zakonskim zateznim kamatama. Zahtjev za isplatu spornog iznosa
pravosuđa od 21. travnja 2011. dokazao da ne postoji uzajamnost s R. A. kod presuda na isplatuduga, te da je "pogrešno tumačenje II-stupanjskog suda da bi se ... ocijeniti postoji li faktična uzajamnost s R. A. kod odluka glede isplateduga, Ustavni sud ističe prema članku 352. stavku 1. ZPP-a "u žalbi se ne mogu ... rješenjem od 23. studenoga 2011. priznata je navedena strana presuda te je naložena isplata iznosa od 144.176,30 EUR s pripadajućim zateznim kamatama, kao što ... nasljeđivanja pokretne ostavine i odluka izbranih sudova. U ostalim slučajevima (naknada štete, isplate i dr.) smatra da treba u svakom slučaju utvrđivati
je podnositeljici osiguravao pravično suđenje. 3.1. Predmet postupka koji je prethodio ustavnosudskom jest zahtjev tužitelja za isplatuduga koji ... Zagrebu od 8. veljače 1999., u dijelu u kome je podnositeljici kao tuženici naloženo da tužitelju isplati u roku do 3 dana iznos od 7.000,00 kuna s ugovornom kamatom po stopi od 14% godišnje, tekućom od 21. studenoga 1998. do isplate, uz naknadu parničnog troška od 1.180,00 kuna. U preostalom je dijelu ... podnositeljica ponavlja žalbene navode, ističući da je istakla prigovor zastare jer je dug već platila. Također smatra da tužiteljica ne postoji te da u postupku
postupanje treba podvesti pod institut priznanja duga. Zasigurno isplatu koju punomoćnik primi za stranku, što on može učiniti sukladno valjano mu izdanoj ... osnove. Podnositeljica je tijekom postupka tvrdila da je za spornu isplatu saznala tek povratom spisa od tuženika tijekom siječnja 2003., dok je tuženik ... o zastupanju zastarijeva u općem zastarnom roku od pet godina. Prema utvrđenju prvostupanjskog suda sporna isplata izvršena je 31. svibnja 1995., a ugovor ... 26. 057,76 kuna dana 31. svibnja 1995. godine, nema podatka da je tadašnji punomoćnik komunicirao sa svojom strankom glede te isplate, na način da je
parnična predmeta, vođena u postupcima radi isplateduga. Rješenjem Ustavnog suda broj: U-IIIA-3310/2002 od 12. studenoga 2004. godine ustavna tužba ... Općinskom sudu u Zagrebu tužbu protiv J. S., u parničnom predmetu radi isplate (povrata duga). Prvo ročište zakazano za 24. siječnja 1994. godine odgođeno je ... . 4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Kod Općinskog suda u Zagrebu postupak se vodi u trajanju dužem od devet godina. U radu suda prvog stupnja posebno dugačko
zgrade (stanova) traže isplatuduga na ime zajedničke pričuve. Ustavni sud utvrdio je da su odlukama sudova, kojima su tužbeni zahtjevi podnositelja za isplatu iznosa zajedničke pričuve odbijeni (odnosno ovršni prijedlozi odbačeni) zbog nedostatka aktivne legitimacije, povrijeđena ustavna prava, što je ... konkretnom slučaju suvlasnici stambene zgrade, zastupani po upravitelju zgrade, tražili isplatuduga zajedničke pričuve na račun zajedničke pričuve (v. odluku ... , isplate podnositelju kao zakonskom zastupniku tužitelja, na račun zajedničke pričuve kojom upravlja podnositelj, potraživanja s naslova održavanja stambene
podnošenja ustavne tužbe parnični postupak, koji se vodi radi isplateduga po tužbi podnositeljice, ukupno trajao preko deset godina. U pravno relevantnom ... 1. Podnositeljica je 4. svibnja 2005., na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela ustavnu tužbu smatrajući da joj je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka ... 1994. podnijela tužbu Općinskom sudu u Zagrebu protiv B. S. iz Z. radi povrata duga, odnosno neplaćenih troškova zastupanja. Postupak se vodio pod brojem
I. izreke u dijelu u kojem je tužitelju dosuđen iznos od 88.313.72 kn i zakonske zatezne kamate tekuće od 23. siječnja 2013. do isplate i u točki III. izreke ... da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja radi isplate zakonske zatezne kamate tekuće (na dosuđeni iznos) od 15. siječnja 2013. do 22. siječnja 2013., te ... isplate, točkom II. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem je zatražena isplata zakonske zatezne kamate tekuće (na dosuđeni iznos) od ... ugovora o radu kojeg mu je dao U. d.o.o., radi isplate naknade plaće, sudskog raskida ugovora o radu i naknade štete od 88.833,32 kn. (Ustavni sud napominje
Hrvatske broj: Rev-x 93/15-2 od 16. prosinca 2015., kojom je u parničnom postupku radi isplate, revizija podnositelja djelomično prihvaćena kao osnovana, a ... ) naloženo je podnositelju platiti tužitelju kunsku protuvrijednost iznosa od 10.000,00 eura prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate sa zateznom kamatom koju banke u mjestu ispunjenja priznaju na devizne štedne uloge u eurima po viđenju, računajući od 2. prosinca 2003. do isplate. 1.2 ... u mjestu ispunjenja plaćaju na štedne uloge u valuti euro, tekućom od 2. prosinca 2003. do isplate, kao i da mu nadoknadi parnične troškove u iznosu
. OSuD-u podnio prijedlog za promjenu sredstva ovrhe tražeći da se ovrha do isplateduga nastavi na 1/3 plaće podnositeljice, a OSuD je taj prijedlog ... ovrhe (ovrhovoditelj je tražio promjenu tog predmeta na način da se ovrha do isplate podnositeljičinog duga nastavi na 1/3 njezine plaće), ukinuo je to ... roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu. O b r a z l o ž ... ., 76/10. i 5/14.), povrijeđenog nerazumno dugim trajanjem predmetnog ovršnog postupka, koji se u trenutku podnošenja ustavne tužbe vodio pred OSuD-om pod
iznosa? 5. Može li se i temeljem koje pravne osnove na glavnicu duga koji je prestao temeljem zakona, a ne ispunjenjem isplatom, tražiti plaćanje akcesome ... 2018. kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja trgovačkog društva E. o. d.d. Zagreb te je naloženo podnositeljima da mu isplate ukupan iznos od ... štetnika, a koji je različit osiguratelj od tuženika, isplatio iznos do limita osigurane svote (odnosno do 1.400.000,00 kn) nije od značaja za isplatu ... osiguranih svota za oba motorna vozila. Stoga je u konkretnom slučaju isplatom cijele osigurane svote u iznosu od 1.400.000,00 kn od strane osiguratelja drugog
