iz tog razloga odbilo zahtjev tužitelja za primitak u hrvatsko državljanstvo. Slijedom toga niti njegova maloljetna djeca A. i M. ne udovoljavaju pretpostavkama za stjecanje hrvatskog državljanstva propisanima odredbom članka 13. citiranog Zakona jer niti jedan od njihovih roditelja nije stekao hrvatsko državljanstvo, što je tuženo tijelo osnovano utvrdili, a prihvaća i ovaj Sud“.
„Ovi se prigovori žalitelja ne mogu uvažiti jer prema odredbama članka 4. Zakona o državljanstvu SR Hrvatske (Narodne novine, broj 32/77.) koji je važio u vrijeme rođenja žalitelja bili su propisani uvjeti pod kojima dijete stječe državljanstvo SR Hrvatske. To je slučaj kada su oba roditelja u trenutku rođenja djeteta državljani SR Hrvatske ili kada je jedan od roditelja državljanin SR Hrvatske a drugi državljanin druge socijalističke republike, međutim, o tome se ovdje ne radi jer su oba roditelja žalitelja u trenutku njegovog rođenja bili državljani druge socijalističke republike odnosno
„Naime, tužiteljica nije ispunjavala uvjete da stekne državljanstvo SR Hrvatske sukladno tada važećem propisu unatoč činjenici što je rođena u Republici Hrvatskoj jer ni jedan od roditelja nije bio državljanin SR Hrvatske, slijedom čega tužiteljica po rođenju nije mogla biti upisana u knjigu državljana SR Hrvatske".
„Dakle, kraj činjenice da je tužiteljica rođena na području Republike Srbije, na kojem su tada imali prebivalište i njeni roditelji, a čije je državljanstvo imala i majka tužiteljice u trenutku njenog rođenja, te uvažavajući činjenicu da se roditelji tužiteljice (različitog republičkog državljanstva) nisu sporazumjeli da dijete ima hrvatsko državljanstvo, to, i po ocjeni ovog Suda, tužiteljica nije mogla niti podrijetlom, a niti rođenjem steći hrvatsko državljanstvo prema tada važećem propisu o stjecanju hrvatskog državljanstva“.
„Shodno navedenim pravnim izvorima i odredbama Zakona o državljanstvu Kraljevine SHS iz 1928., osobe koje su imale zavičajno pravo izvan teritorija Kraljevine SHS/Jugoslavije stekle su državljanstvo države u kojoj su imale zavičajno pravo.
Prema tome nije osnovan prigovor tužiteljice da su njeni roditelji bili osobe bez državljanstva pa da je ona državljanstvo Kraljevine Jugoslavije (SHS) stekla prema načelu područja (ius soli), dakle prema mjestu gdje je rođena“.
„Pravilno zaključuje upravno tijelo da tužiteljica, kao niti njezini roditelji, nije rođena u Hrvatskoj niti je na njezinom području bila zavičajna na dan 6. travnja 1941., niti je upisana u knjigu državljana NR Hrvatske prema zatečenom prebivalištu/boravištu u vrijeme ustrojavanja istih knjiga, niti je po punoljetnosti tražila upis u knjigu državljana prema mjestu svog prebivališta, u skladu s navedenim propisima, a do stupanja na snagu navedenog Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Stoga tužiteljica ne ispunjava pretpostavke za utvrđivanje hrvatskog državljanstva u smislu citirane odredbe
„Okolnost da je žalitelj upisan na području Republike Hrvatske u knjigu državljana ne znači da je time i stekao državljanstvo Republike Hrvatske jer su se sukladno citiranom članku 24. stavak 3. Zakona o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske u evidenciju o državljanstvu upisivale osobe prema mjestu prebivališta i u slučaju kada nisu imale hrvatsko državljanstvo već su bile državljani drugih socijalističkih republika o čemu se u konkretnom slučaju radi“.
je da je tužitelj rođen u R. (…); da su roditelji tužitelja u vrijeme njegova rođenja imali prebivalište u R., odnosno na teritoriju tadašnje ... državljanka upisana u knjigu državljana Matičnog ureda R.; da je otac tužitelja rođen na teritoriju nekadašnje S. R. S. čiji je i državljanin; da su roditelji tužitelja postigli sporazum o državljanstvu i da je tužitelju po rođenju bilo upisano republičko državljanstvo SR S.; da je tužitelj stekao srpsko državljanstvo na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme njegova rođenja, a što je utvrđeno rješenjem nadležnog upravnog tijela u R. S. (rješenje Općine R
za podnositeljicu da je državljanka Socijalističke Republike Hrvatske - u rubrici državljanstvo upisano državljanstvo "SR Hrvatska SFRJ"; - roditelji podnositeljice u ... državljanstvo SRH ako roditelji u trenutku njegova rođenja imaju državljanstvo SRH ili ako je samo jedan od roditelja državljanin SRH, a drugi je državljanin ... . (...) (...) (...) Kako je, dakle, iz svih naprijed navedenih zakonskih odredbi tadašnjeg Zakona o državljanstvu SRH razvidno da se roditelji nisu mogli sporazumjeti o tome ... rođenja upisao podatak SFRJ, SRH, umjesto da podatak o republičkom državljanstvu nije popunio jer nije bilo zakonitog sporazuma roditelja o republičkom
određivano je prema državljanstvuroditelja - članak 5. Zakona o državljanstvu FNRJ ("Službeni list FNRJ", broj 54/46, 104/47, 88/48 i 105/48). Kako ste Vi ... . godine, kao hrvatskom državljaninu, temeljem činjenice da je ista rođena u Z., Republici Hrvatskoj, dana 13. lipnja 1964. godine, od roditelja makedonske ... državljanstvo", pa se "jednom stečeni uvjeti za dobivanje domovnice, a potom i putovnice, ne mogu potom zanemariti ili promijeniti. Činjenica da je podnositeljici ustavne tužbe izdana domovnica, a potom i putovnica znači da je ona stekla hrvatsko državljanstvo". Podnositeljica predlaže Ustavnom sudu usvajanje ustavne
5. Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin ako do ... času rođenja stječe državljanstvo svojih roditelja po sili zakona bez obzira na to koje su roditelji nacionalnosti, gdje je dijete rođeno, gdje je prebivalište roditelja u času djetetova rođenja i gdje će ono i njegovi roditelji živjeti. Za originaran način stjecanja državljanstva podrijetlom, prema tome ... državljanstva djeteta, jer ga ono stječe po sili zakona samom činjenicom što su mu oba roditelja državljani dotične države. Država, dakle, priznaje i pravno
državljanstvo stječu oba roditelja, ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj, ili ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a drugi je roditelj bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu. Kako niti jedan od roditelja maloljetne Margarete Railić nije stekao hrvatsko državljanstvo prirođenjem, to niti maloljetna Margareta Railić ne ispunjava uvjete za stjecanje ... državljaninom. Prema odredbi članka 13. stavak 1. Zakona prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete: 1. ako oba roditelja stječu državljanstvo
državljanstvo upisano je državljanstvo "SR Hrvatska SFRJ"; - roditelji podnositelja u vrijeme njegovog rođenja nisu bili hrvatski državljani, već su imali ... stječe hrvatsko državljanstvo ukoliko su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani. Nadalje, kada je samo jedan od roditelja hrvatski državljanin, a drugi roditelj državljanin druge republike, dijete će podrijetlom steći hrvatsko državljanstvo ukoliko se roditelji o tome sporazume. U slučaju, kada se roditelji različitog republičkog državljanstva od kojih je jedan hrvatski državljanin, ne sporazume o državljanstvu djeteta, dijete će
., gdje neprekidno prebiva i boravi od 1972. godine, nadalje da su njezini roditelji prijavili boravište u D. 1971. godine i stekli hrvatsko državljanstvo ... državljanstva poslije rođenja podnositeljice pa do 1991. godine, ona je, uz očitovanje roditelja, imala sve pretpostavke da bude državljanka tada SR Hrvatske (članak 4. navedenog zakona). S obzirom da njezini roditelji nisu zatražili prijem u hrvatsko državljanstvo djeteta, ona ga nije stekla unatoč tome što je ... odlukama naznačenim u izreci. Navedenim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova odbijen je zahtjev B. A. za prijem u hrvatsko državljanstvo s obrazloženjem
hrvatski državljanin i majke hrvatske državljanke, dok spomenuta odredba članka 4. zahtijeva ili hrvatsko državljanstvo za oba roditelja, ili rođenje na području Republike Hrvatske i hrvatsko državljanstvo jednog od roditelja, ili rođenje u inozemstvu uz hrvatsko državljanstvo jednog roditelja, a nepostojanje ... 15. studenoga 1994. godine, donesenog u postupku radi primitka u hrvatsko državljanstvo. Podnositelj navodi da su osporavane odluke nezakonite, jer njihovi donositelji nisu na konkretan slučaj primijenili odredbu članka 4. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj 53/91, 28/92 i 113/93
državljanstvo temeljem odredbe članka 4. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu, budući da su joj oba roditelja u trenutku njezinog rođenja bili hrvatski državljani, a koje je dokazala preslikom vjenčanog lista svojih roditelja i preslikom domovnice za njezinu majku. Nalazi da se osporena presuda Upravnog suda ... /I-7/712/1-98 od 15. travnja 1999. godine. Navedenim rješenjem odbijen je zahtjev podnositeljice za primitak u hrvatsko državljanstvo temeljem odredbi članka 16. u svezi s člankom 26. stavkom 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj 53/91., 70/91.-ispr., 28/92. i 113/93. - Odluka
roditelji podnositelja ispunili uvjet iz članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona o Hrvatskom državljanstvu valja zaključiti da taj uvjet ispunjava i njihovo ... u hrvatsko državljanstvo jer je utvrđeno da ne ispunjava uvjet iz članka 8. stavka 1. točka 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine ... . Ustava Republike Hrvatske. Podnositelj ističe da je u postupku radi primitka u hrvatsko državljanstvo predočio dokaze o činjenici da je rođen 18. lipnja 1975. godine, da je u Z. kao maloljetnik završio osmi razred O.Š. "Đ. Đ.", te da su njegovi roditelji i braća hrvatski državljani. Zato odbijanje
treba tumačiti tako da prirođenjem stječe državljanstvo dijete koje živi u Republici Hrvatskoj u vrijeme kada i jedan od roditelja koji traži stjecanje ... bila u RH ne znači da nema pravo da ostvari zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo. Neživotno je da oba roditelja tužiteljice imaju hrvatsko ... o roditeljima i dijetetu a također humanitarni razlozi za drugačije rješenje da se tužitelju udovolji zahtjev radi dobivanja hrvatskoj državljanstva. Ovo tim ... : rješenje MUP-a). Rješenjem MUP-a odbijen je zahtjev podnositeljice za primitak u hrvatsko državljanstvo. 1.2.Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je
steći samo državljanstvo Bosne i Hercegovine, budući da je rođen u Bosni i Hercegovini, da su mu oba roditelja rođena u Bosni i Hercegovini, pa da nije mogao steći hrvatsko republičko državljanstvo po propisima koji su važili u vrijeme njegovog rođenja. Također je utvrđeno da podnositeljevi roditelji nisu ... roditelja nije imao hrvatsko državljanstvo u trenutku rođenja tužitelja. Također, neosnovano je pozivanje tužitelja na odredbe Europske konvencije ... državljana Bosne i Hercegovine u koju su upisani i njegovi roditelji pa da ni podrijetlom nije mogao steći hrvatsko republičko državljanstvo po propisima koji
na hrvatsko državljanstvo. Navedenim rješenjem malodobnoj podnositeljici tužbe, rođenoj 14. listopada 1979. u P., odbijen je zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo pozivom na članak 13. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj 53/91, 70/91, 28/92, 113/93), uz obrazloženje da joj niti jedan roditelj nije stekao prirođenjem hrvatsko državljanstvo, pa zato niti ona ne ispunjava pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva ... roditelji također bili državljani Bosne i Hercegovine, na njezin slučaj primjenjuju se odredbe članka 13. Zakona o hrvatskom državljanstvu, koje su i u
roditelja u trenutku njegovog rođenja imala republičko hrvatsko državljanstvo. 4.1. Postupajući po zahtjevu podnositelja, upravno tijelo je nakon provedenog ... . Odredbom članka 3. i članka 4. navedenog zakona bilo je, pored ostalog, propisano da porijeklom stječu savezno državljanstvo djeca ako su im oba roditelja ... dijete, čija su oba roditelja državljani Narodne Republike Hrvatske, stječe rođenjem državljanstvo Narodne Republike Hrvatske. Nadalje, člankom 20 ... istovremeno imati dva republička državljanstva, jedno stečeno po podrijetlu (po roditeljima), a drugo upisano prema mjestu prebivališta osobe. Stoga se
porijeklom dijete čija su oba roditelja jugoslavenski državljani. Člankom 4. Zakona o državljanstvu SRH propisano je da dijete porijeklom stječe državljanstvo ... Hrvatske. Kako je iz dostavljenih isprava vidljivo da je po rođenju upisan u evidenciju s državljanstvom SR Srbije iako su roditelji bili hrvatski državljani ... pogreške matične službe ili prešutne suglasnosti roditelja da im dijete ima državljanstvo republike u kojoj je rođeno i u kojoj žive, nije na ovom ... . Ukoliko roditelji i nisu odmah bili svjesni činjenice da im je dijete po rođenju upisano s republičkim državljanstvom koje nijedan od njih nije imao, toga
sporazuma njezinih roditelja (koji su imali prebivalište u Beogradu) podnositeljica je 1988. godine stekla srpsko republičke državljanstvo i upisana je u ... . Zakona o hrvatskom državljanstvu, velikom broju osoba rođenih na području Srbije, kojima je u matici rođenih po sporazumu roditelja, bio upisan podatak ... po propisima važećim do 8. listopada 1991. podrijetlom stekla, sporazumom svojih roditeljadržavljanstvo Republike Srbije zbog čega ne ispunjava uvjet ... nesporno je utvrđeno da su roditelji podnositeljice imali različito republičko državljanstvo bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (majka
roditelji o tome trebali sporazumijeti. (...) Slijedom iznijetog, žaliteljica ne ispunjava zakonske pretpostavkle za utvrđivanje hrvatskog državljanstva ... je dijete čija su oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, a ukoliko je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta bio državljanin Republike Hrvatske, a drugi državljanin druge socijalističke republike, dijete je stjecalo državljanstvo Republike Hrvatske ako se roditelji o tome sporazume. Kako je ... , odnosno za stjecanje hrvatskog državljanstva, bio potreban sporazum roditelja, kako to tuženo tijelo ispravno zaključuje u pobijanom aktu. Također se ističe
dva državljanstva, a od roditelja iz države koja mu priznaje državljanstvo ili kada neka osoba naknadno stekne novo državljanstvo, bez ga je izgubila ... Republiku Hrvatsku. 1.4. Osim toga, predlagatelj navodi da ima dvojno državljanstvo i to Republike Njemačke i Republike Hrvatske. U Republici Hrvatskoj živi ... narušeno. Tvrdi da voli dijete, brine o njemu i smatra da je interes djeteta da ima oba roditelja. 1.5. Radi navedenog predlaže da sud donese odluku koji će od roditelja zastupati malodobno dijete i brinuti se o stvarima bitnim za dijete a radi zaštite njegove dobrobiti, pa kako on kao roditelj brine o svom
Ćeranića 'hrvatsko' i državljanstvo njegovih roditelja 'bosanskohercegovačko' i Uvjerenje Matičnog ureda Okučani KLASA: 224-01-11-01-01-29, URBROJ: 2178-01 ... o bosanskohercegovačkom državljanstvu stečenom podrijetlom po roditeljima, u matici rođenih, podnositelju prijedloga nisu povrijeđena Ustavom zagarantirana prava, odnosno ... rođen 3. rujna 1979. u Novoj Gradiški te u vrijeme njegovog rođenja, roditelji podnositelja bili su državljani SFRJ, a kao republičko državljanstvo imali ... mogao, sukladno navedenim mjerodavnim odredbama ZoDSRH-a, steći državljanstvo Socijalističke Republike Hrvatske podrijetlom (po roditeljima) jer ni jedan
Hrvatske u Trstu - Italija, podnio je zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo. Navedenom zahtjevu podnositelj je priložio izvod iz matice rođenih br. 55 ... 1949. godine imao hrvatsko državljanstvo, te da je nakon toga kao malodoban, preselio s obitelji u Italiju. Nadalje navodi da je živio na području ... zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo. Nadalje se ističe da s obzirom na iznesene činjenice, podnositelj hrvatsko državljanstvo može steći isključivo na temelju odredbe članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu (“Narodne novine”, broj 53/91 28/92 i 113/93). Slijedom iznijetoga, podnositelj je
. Navedenim rješenjem podnositelj je primljen u hrvatsko državljanstvo na temelju članka 9. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" broj 53/91., 70 ... hrvatsko državljanstvo. 2. Podnositelj ustavne tužbe smatra da je Upravni sud povrijedio odredbu članka 12. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine ... državljanstva. Naime, navodi da je rođen u Z., Republika Hrvatska te da mu je i u rodnom listu kao državljanstvo bilo upisano državljanstvo nekadašnje SR Hrvatske ... podataka spisa proizlazi da je podnositelj rođen u Z. 17. travnja 1977. od roditelja državljana drugih republika bivše SFRJ, od kojih niti jedan u trenutku
državljanstvo jer ne ispunjava uvjete iz članka 13. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Presudom Upravnog suda Republike Hrvatske odbijena je tužba malodobnice jer ... podnositeljice ustavne tužbe) upisan u knjigu državljana Matičnog ureda Umag, dakle stekao je državljanstvo podrijetlom, a ne prirođenjem, što bi bio uvjet stjecanja državljanstva djeteta po članku 13. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Podnositeljica ustavne tužbe smatra da su joj tim odlukama povrijeđena ustavna ... Hrvatske jer su osporavane odluke donesene suprotno zakonskom temelju njezina zahtjeva, odnosno suprotno zakonskim odredbama Zakona o hrvatskom državljanstvu
28. listopada 2004., kojim je odbijen zahtjev podnositelja za utvrđivanje hrvatskog državljanstva i naknadni upis u knjigu državljana na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" broj 53/91., 38/92. i 113/93. - odluka Ustavnog suda, u daljnjem tekstu: ZHD). 2 ... svoj status, navodi, da je tada i upisan u knjigu državljana tadašnje NR S. Navodi da nije ni znao da ima to državljanstvo. Kako je republičko državljanstvo ustanovljeno od 28. kolovoza 1948. godine i tada je živio s majkom u B., on je tada tamo upisan u knjigu državljana FNRJ, ali mu u rodnom listu nije
/1-93 od 30. lipnja 1993., dok je drugi roditelj strani državljanin. Nadležno upravno tijelo odbilo je zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo ... hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete, ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj. Člankom 125 ... za primitak u hrvatsko državljanstvo. Podnositelji u ustavnoj tužbi navode da su im osporenom presudom povrijeđena ustavna prava zajamčena člancima 16. i 35 ... poslove, Sektora za upravne poslove, strance i državljanstvo (u daljnjem tekstu: očitovanje) u odnosu na stjecanje hrvatskog državljanstva za podnositelja
djeteta, dan, mjesec, godina, sat i mjesto rođenja, narodnost i državljanstvo 2. podaci o roditeljima djeteta: ime i prezime (za majku i djevojačko prezime ... . podaci o roditeljima djeteta: osobni identifikacijski broj, osobno ime ( i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje ... imena, imena ili prezimena roditelja i skrbnika 10. promjena spola 11. promjena državljanstva 12. smrt i proglašenje umrlim 13. naknadni ispravci grešaka ... . MATICA ROĐENIH (...) 35.1. O promjeni osobnog imena ili samo prezimena ili samo imena (djeteta, roditelja djeteta ili posvojitelja), u rubriku 'Naknadni
. ZODH/77-a propisano je da za građane SR Hrvatske postoji republičko državljanstvo i da su građani SR Hrvatske istovremeno i državljani SFRJ. Člankom 3. st. 1. t. 1. ZODH/77 državljanstvo se stječe porijeklom. Člankom 6. st. 2. ZODH/77 određuje se da dijete rođeno u inozemstvu čije je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja državljanin SR Hrvatske stječe hrvatsko državljanstvo iako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovog članka ako bi dijete ostalo bez ... presude naveo: "U vrijeme rođenja tužitelja na snazi je bio Zakon o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 32/77 od 8
za upravne poslove, strance i državljanstvo broj: 511-01-204-UP/I-2199/2-2016 od 31. ožujka 2016. (u daljnjem tekstu: upravno rješenje). Upravnim rješenjem ... pratnji UNPROFOR-a podnositelj zajedno s roditeljima 29. kolovoza 1995. napustio Republiku Hrvatsku i otišao u Republiku Srbiju u kojoj je ostao do 1999., kada je, zbog ratnih zbivanja, zajedno s roditeljima otišao u Bosnu i Hercegovinu u kojoj je boravio do listopada 2010.; - da od 2010. godine živi u ... . Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za upravne i inspekcijske poslove, Sektor za upravne poslove, strance i državljanstvo (u daljnjem tekstu: upravno tijelo
podnesenoj i dopuštenoj ustavnoj tužbi, podnesenoj putem punomoćnika, B. S. iz R. navodi da su mu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo, rješenjem ... tužbe odbijen je zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo zbog toga što ne ispunjava uvjet iz točke 5. stavka 1. članka 8. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", br. 53/91, 70/91, 28/92 i 113/93) jer da, zbog osuđivanosti za krivično djelo, ne poštuje pravni poredak Republike Hrvatske ... . godine, odmah nakon toga došao s roditeljima živjeti u Hrvatsku gdje da je završio i školovanje te stalno živi u Republici Hrvatskoj. Nadalje, navodi da ne
hrvatsko državljanstvo zbog toga što, kako se obrazlaže, ne ispunjava pretpostavke iz članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu (“Narodne ... za stjecanje hrvatskog državljanstva. 2. Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe da su mu na opisani način povrijeđena ustavna prava iz članka 14. (opća ... roditelja. U Hrvatskoj da ima prijavljeno prebivalište tijekom čitavog života, i u vrijeme podnošenja zahtjeva, kao i danas. Predlaže ukidanje obiju ... podnositelja za stjecanje hrvatskog državljanstva podnesen pozivom na odredbu članka 9. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Tom je odredbom propisano da osoba koja
državljanstvo ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan roditelj, a dijete živi u Republici Hrvatskoj. Činjenica je da je otac imenovanog Din Gigollaj ... ) broj: 511-01-203-UP/I-1/2520/2-09 od 23. rujna 2009. kojim je odbijen zahtjev za primitak podnositelja u hrvatsko državljanstvo podnesen po zakonskom ... . molbu za primitak tada mlt. podnositelja (rođ. 27. lipnja 1991.) u državljanstvo Republike Hrvatske. Potvrdom MUP-a, Policijske uprave zagrebačke, Sektora ... hrvatsko državljanstvo, uz sljedeće obrazloženje: "Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je otac stranke stekao hrvatsko državljanstvo temeljem rješenja ovog
hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom ili odricanjem njihovim roditeljima, kao i o osobama kojima je kao maloljetnima prestalo otpustom ili odricanjem ... odredbe članka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (“Narodne novine”, broj 28/92). Člankom 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu dopunjen je Zakon o hrvatskom državljanstvu (“Narodne novine”, broj 53/91) novim člankom 24a. Predlagatelj osporava odredbu članka 24a. stavka 2. Zakona. Budući da se radi o članku 8. zakonske novele iz 1992. godine, kojom je Zakon o hrvatskom državljanstvu iz 1991
pravomoćno odbijen sa zahtjevom za primitak u hrvatsko državljanstvo jer da ne ispunjava zakonske pretpostavke iz članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu ... hrvatsko državljanstvo po osnovi članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu, kad su već zauzeli stajalište da nije dovoljna dokumentacija koju je priložio ... iz matične knjige vjenčanih za roditelje podnositelja ustavne tužbe i domovnicu za njegovu majku), utvrđeno je da su osporenim odlukama na štetu ... u hrvatsko državljanstvo temeljem članka 16. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu, koji glasi: "Pripadnik hrvatskog naroda koji nema
ostaviteljica u času smrti bila samo talijanska državljanka jer je tada imala sve uvjete za stjecanje hrvatskog državljanstva (jer je rođena od roditelja koji su imali austrijsko državljanstvo u bivšoj Austro-Ugarskoj i zavičajnost otoka Krka), te ističu da se ona nije nikada odrekla hrvatskog državljanstva, koje ... rješenjima oštećene osobe koje žive u Hrvatskoj i imaju hrvatsko državljanstvo. U postupku smatraju da im je kao hrvatskim državljanima onemogućeno normalno ... nadležnost bez obzira na državljanstvo ostavitelja ukoliko se veći dio gospodarskoga nasljedstva ne nalazi u Italiji, pa bi sukladno tome i načelu
u hrvatsko državljanstvo. 2. U ustavnoj tužbi podnositelj navodi da su osporenim presudama i osporenim rješenjem povrijeđeni članci 29. stavak 1. i 35 ... i Hercegovine, zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo na temelju članka 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" broj 53/91., 70/91 ... 1991., kada je donesen ZHD, također bila državljanka Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine s prebivalištem u G., a hrvatsko državljanstvo stekla ... . Njihovo zajedničko dijete također ima hrvatsko državljanstvo. 8. Podnositelj je u zahtjevu za stjecanje hrvatskog državljanstva, između ostalog, naveo da je
, navodi da kako u konkretnom slučaju nije bilo sporazuma oba roditelja o državljanstvu djeteta, smatra da je stekao hrvatsko državljanstvo temeljem odredbe ... Zagrebačke od 4. travnja 2016. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je podnositeljev zahtjev za utvrđenje da je stekao državljanstvo Republike Hrvatske sukladno članku 30. stavku 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" broj 53/91., 70/91., 28/92., 130/11. i 110/15.; u daljnjem tekstu: ZoHD). Stav je ... je stekao državljanstvo Republike Srbije, te je isto državljanstvo imao i na dan 8. listopada 1991., u konkretnom slučaju nije bilo osnove da se
5. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" broj 53/91., 70/91., 28/92., 113/93., 4/94., 130/11., 110/15., 102/19. i 138/21.). O b r a z l ... . lipnja 1991. donio je Zakon o hrvatskom državljanstvu, koji je objavljen u "Narodnim novinama" broj 53 od 8. listopada 1991., kada je i stupio na snagu (u daljnjem tekstu: ZoHD/91). Nakon stupanja na snagu ZoHD/91 je ispravljen, izmijenjen i dopunjen: - Ispravkom Zakona o hrvatskom državljanstvu, koji je objavljen u "Narodnim novinama" broj 70/91., - Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu koji je objavljen u "Narodnim novinama" broj 28
imala hrvatsko državljanstvo. Na okolnosti svojeg stvarnog prebivanja u Republici Hrvatskoj predlagala je tijekom postupka niz drugih dokaza, čije je ... uvjete propisane ovim Zakonom. (Člankom 6. istog Zakona propisano je da pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh ... uzdržava, pod uvjetima utvrđenim tim Zakonom, kao i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju. - op.Ust.suda) U postupku pred ... pravilna i zakonita, a glede tužbenih navoda podnositeljice kako prije kolovoza 2000. godine nije imala hrvatsko državljanstvo, pa nije niti mogla prijaviti
Austriju, pa u Njemačku da bi 1950. godine otišli u Kolumbiju čije je državljanstvo imenovana naknadno stekla. Stranka i njezini roditelji ne vode se u ... predlagateljica Marija Ana Bomhard prijašnja vlasnica koja je na dan donošenja Zakon o naknadi, odnosno 11. listopada 1996. godine, osim državljanstva Republike Kolumbije imala i hrvatsko državljanstvo. Pa kako je predlagateljica bila i hrvatska državljanka na dan donošenja Zakona o naknadi, u konkretnom slučaju ista ... o naknadi. Naime, radi činjenice dvojnog državljanstva Marije Ane Bomhard, u konkretnom slučaju nije od utjecaja činjenica što imenovana ima i kolumbijsko
primitka podnositelja u hrvatsko državljanstvo. Podnositelj u ustavnoj tužbi tvrdi da su mu odlukama donesenim u tom postupku povrijeđena ljudska prava ... državljanstvo. 1.2.Podnositelj je na temelju članka 67. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02 ... Zagrebačke, podnio 16. prosinca 2010. zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo na temelju članka 16. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne ... , popunjen upitnik uz zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva, vlastoručno potpisan i tipizirani obrazac izjave o pripadnosti hrvatskom narodu, specijalnu
. kolovoza 2003. razvidno je da je u rubriku državljanstva podnositelja upisano "HRVATSKO", dok je u rubriku državljanstva oboje njegovih roditelja upisano ... podnesena protiv prvostupanjskog upravnog rješenja. Prvostupanjskim upravnim rješenjem odobren je ispravak u matičnim knjigama upisa državljanstva podnositelja iz državljanstva Socijalističke Republike Hrvatske u državljanstvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. 3. Podnositelj u ustavnoj tužbi ... 1983. razvidno je da je u rubrici državljanstvo podnositelja (rođenog 30. svibnja 1983. u Zagrebu) upisano "SR HRVATSKA SFRJ". Iz spisu predmeta
su pod roditeljskim staranjem i kad tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, ako su oba roditelja državljani Republike Hrvatske. Ako su tuženik ... potonjem slučaju moraju kumulativno biti ispunjena oba uvjeta, dakle i državljanstvo Republike Hrvatske i prebivalište u Republici Hrvatskoj. ... Ovaj ... stajalište o nadležnosti prvostupanjskog suda jer su oba roditelja državljani Republike Hrvatske iako se predmetna odredba ZRSZ odnosi na sporove o čuvanju ... predlagatelji proizvoljno unose tvrdnju da se ista odnosi na odnose roditelja 'i drugih srodnika' i djece iako ista ne sadrži formulaciju 'i ostalih srodnika
i utvrđenja obveze protustranke dopustiti podnositelju da za djecu ishodi državljanstvo država kojih je on državljanin. 1.2.Protiv drugostupanjskog rješenja ... svakodnevnih telefonskih kontakata djece s njime i utvrđenja obveze protustranke dopustiti podnositelju da za djecu ishodi državljanstvo Republike M. i Republike ... . Predlagatelj nadalje zahtjeva suglasnost protustranke za ishođenje državljanstava za maloljetnu djecu kakvog ima i otac, međutim državljanstvo je posebni pravni ... drugostupanjskog suda, ukazuju na opravdanost odluke koju je donio prvostupanjski sud. Naime, nova odluka o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti donosi se samo
. Dopisom od 12. siječnja 2009. Grad Zagreb je od podnositelja zatražio dostavu isprava o državljanstvu i prebivalištu oba roditelja te podatak o broju ... razloga jer je odredbom članka 4. prethodno citirane Odluke propisano da se uz zahtjev moraju priložiti dokazi o državljanstvu, prebivalištu obaju roditelja ... Odluke jer "oba roditelja moraju imati prebivalište na području Grada Zagreba". 3.1.Podnositelj je, potom, 23. ožujka 2009. izjavio žalbu zbog šutnje ... Ministarstvu u kome navodi tijek postupka, svoje tumačenje Odluke, kao i dokaze koje podnositelj nije dostavio uz svoj zahtjev (državljanstvo i prebivalište
