„Osnovano u žalbi tužitelj ističe žalbeni razlog bitnepovrede odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnompostupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13 - dalje: ZPP), koja se sastoji u nepravilnoj primjeni odredbe čl. 260. ZPP-a.
Naime, odredbom čl. 260. st. 1. ZPP-a određeno je da će sud odrediti hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na ... pisano.
Propust suda da vještaka sasluša i neposredno na raspravi je relativno bitnapovreda odredaba parničnogpostupka, jer utječe na zakonitost
i od izvođenja dokaza saslušanjem predloženih svjedoka počinio je relativno bitnupovredu odredaba parničnogpostupka, jer je nepravilno primijenio ... „U ovom parničnom predmetu prvostupanjski sud je rješenjem od 7. rujna 2009. godine odredio izvođenje dokaza uviđajem (očevidom) na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke i radi saslušanja svjedoka, a sve radi identifikacije na terenu nekretnina tužitelja, te je stoga pozvao tužitelja na plaćanje predujma za očevid na temelju odredbe čl. 153. st. 1. Zakona o parničnompostupku - "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05
Izostanak obrazloženja odbijanja dokaza predstavlja bitnupovredu čl. 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnompostupku u slučaju kada iz ostalih razloga presude nije jasno zbog čega izvođenje predloženih dokaza ne bi bilo potrebno. Bitnapovreda odredaba parničnogpostupka iz članka 354. stavka 2 ... tuženika postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Tijekom parničnogpostupka otvoren je stečajni postupak nad tuženikom rješenjem ... (članak 299. stavak 2. ZPP-a). Postupak je pokrenut 2008. godine, te u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o parničnompostupku propisano je da će se
odredbom čl. 164. ZPP-a postavio zahtjev za naknadu troškova parničnogpostupka. Pri tome je postavio dva zahtjeva za naknadu troškova, zahtijevajući da sud ... prihvaćen, odlučio o tom podrednom zahtjevu mimo onoga što se od njega tražilo, odnosno prekoračio je tužbeni zahtjev i počinio bitnupovredu odredaba parničnogpostupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP-a.
... dužnik (ovdje tužitelj). Drugim riječima, tužitelj u ovom postupku ne može biti stečajni dužnik zastupan po osporavateljima, već su isključivo
Pobijanim rješenjem odbačena je tužba, ali prvostupanjski sud nije naveo na temelju koje odredbe Zakona o parničnompostupku je odbacuje.
Za odbacivanje tužbe prvostupanjski sud je ovlašten na temelju odredaba čl. 16., 109., 186a., 186c, 282. i 288. ZPP-a. Tako na primjer, prvostupanjski sud je ovlašten odbaciti tužbu ako utvrdi da rješavanje tužbe ne ide u sudsku nadležnost ili da je tužba nepravovremena ako je posebnim dopisom određen rok ... za pokretanje postupka i raspravljanje.
Aktivna ili pasivna legitimacija predstavlja materijalno pravno pitanje koje treba ocijeniti u sklopu odluke o tužbenom
. srpnja 2009.
Kod toga treba napomenuti da se zbog bitnepovrede odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 1. ZPP revizija može izjaviti samo ako je ta ... prvostupanjska ili drugostupanjska odluka, ovaj sud prihvaća da se navedena bitnapovreda odredaba parničnogpostupka odnosi i na postupanje drugostupanjskog suda koji nije sankcionirao navedenu bitnupovredu odredaba parničnogpostupka prvostupanjskog suda.“
... ispunjavala svoje obveze na fakultetu.
Suprotno navodima tužiteljice M. D. u reviziji, drugostupanjski sud nije počinio bitnupovredu odredaba parničnog
"Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga, ovaj žalbeni sud nalazi da je počinjena apsolutno bitnapovreda odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. Zakona o parničnompostupku (ZPP), jer je prvostupanjski sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je dužan održati glavnu raspravu. U uvodu pobijane presude prvostupanjski sud se pozvao na odredbu iz čl. 304. Zakona o parničnompostupku, uz napomenu da je odlučeno izvan ... podnesak od 23. 04. 1994. godine. Međutim sve i kada bi bile ispunjene pretpostavke iz čl. 304. st. 2. Zakona o parničnompostupku, ta odredba ne daje
Bitnupovredu odredaba parničnogpostupka iz članka 354. stavak 2. točka 13. ZPP-a sud je učinio time što presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Naime, u uvodu presude navedena je kao tuženik jedna osoba, dok se u izreci presude kao tuženik navodi druga osoba, što je već navedeno u ... ispitati.
Zbog navedenog valjalo je pobijanu presudu ukinuti po članku 369. stavak 1. ZPP-a i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
U nastavku postupka sud će u uvodu presude naznačiti točan naziv stranaka i njihovo prebivalište ili boravište, odnosno sjedište, sukladno odredbi članka 338
apsolutno bitnepovrede odredaba parničnogpostupka. U presudi je kao tuženik označena Parfumerija i Cvjećara "Dea" Karlovac. Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba čl. 77. st. 1. Zakona o parničnompostupku (ZPP). U nazivu tuženika nije označen tip trgovačkog društva ili poduzeća niti se može zaključiti da bi se radilo o pravnoj osobi. U postupku je zapravo sudjelovala gospođa Darinka Jakšić koja je u pečatu označena kao vlasnik ... Jakšić. Stoga se ne može ispitati da li Parfumerija i Cvjećara "Dea"ima svojstvo pravne osobe čime je počinjena apsolutno bitnapovreda odredaba parničnog
sudskom postupku, pa i radnje na glavnoj raspravi, no nije u njihovoj ovlasti bez nazočnosti suca - predsjednika vijeća poduzimati parnične radnje na ... savjetnik te radnje ne može poduzimati.
Imajući u vidu iznijete razloge, ovaj sud nalazi da je u donošenju pobijane presude počinjena bitnapovreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1. Zakona o parničnompostupku Narodne novine br. 53/91, 91792 i 112/99).
... "Nazočnost sudskog savjetnika na glavnoj raspravi ne može zamijeniti sudjelovanje predsjednika vijeća u rukovođenju glavne rasprave. U parničnom
.
Prema tome, budući da prvostupanjsko rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, to je ostvarena bitnapovreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnompostupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03 - u daljnjem tekstu ZPP), na koju povredu ovaj
prvostupanjski sud je počinio apsolutno bitnupovredu odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a na koju se tuženik poziva u žalbi, jer je
„Neosnovano tuženik u žalbi ističe apsolutno bitnupovredu odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnompostupku (NN ... i navodima protivne strane te da ravnopravno sudjeluje u postupku. Naime, takva povreda postoji ako se nezakonitim postupanjem a osobito propuštanjem dostave, onemogući raspravljanje pred sudom. U predmetnom slučaju takva povreda nije počinjena, a osim toga iz sadržaja predmeta ne proizlazi da bi tuženik i jednim podneskom zatražio od suda dostavljanje raspravnih zapisnika. Dakle, takvi navodi žalbe u suprotnosti su sa postupcima tuženika tijekom postupka. Osim toga
„Prije svega, točna je žalbena tvrdnja tuženice da joj nije dostavljen podnesak od 21. listopada 2020. (list 93. prvostupanjskog spisa) u kojem su tužitelji postavili tužbeni zahtjev o kojem je odlučeno pobijanom presudom, pa je takvim propustom prvostupanjski sud počinio bitnupovredu odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a.“
„ 10. U odnosu na tuženikov žalbeni navod da tužitelja u ovršnom postupku nije zastupao ovlašteni punomoćnik ukazuje se tuženiku na odredbu članka 354. stavka 3. Zakona o parničnompostupku, prema kojoj nedostatke u zastupanju može u žalbi isticati samo stranka koje se ti nedostaci tiču....“
„ 8. Neosnovano žalitelj ukazuje da je neodlučivanjem o prigovoru zastare prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnupovredu odredaba parničnogapostupka opisanu u čl. 354. st. 2. t. 13. ZPP-a. Iako točno žalitelj navodi da je na ročištu od 27. rujna 2019. istaknuo prigovor zastare i da prvostupanjski sud nije meritorno odlučio u presudi o tome prigovoru, potrebno je ukazati da taj propust nije utjecao na zakonitost i pravilnost pobijane odluke. Naime ... osporavao tijekom prethodnoga postupka. S obzirom da se na regresni zahtjev tužitelja sukladno čl. 225. Zakona o obveznim odnosima primjenjuje opći zastarni
„Tuženik se žali navodeći da je sukladno članku 211. ZPP-a istaknuo prijedlog da se o ovoj parnici obavijesti Republika Hrvatska putem nadležnog Državnog odvjetništva te da se Republiku Hrvatsku pozove na miješanje na strani tuženika, a da je taj prijedlog sud prvog stupnja u potpunosti zanemario. Točni su žalbeni navodi tuženika da je sud prvog stupnja zanemario prijedlog da se o ovoj parnici obavijesti i pozove Republika Hrvatska da kao umješač na strani tuženika stupi u parnicu, ali tu se radi o relativno bitnojpovredi odredaba parničnogpostupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, u vezi s člankom 211
Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda, pazeći po službenoj dužnosti na apsolutno bitnepovrede odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnompostupku („Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01 i 117/03, dalje: ZPP) i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj žalbeni sud nalazi da je presuda nepravilna i nezakonita jer je počinjena bitnapovreda iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a jer je u postupku kao tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku.
U konkretnom slučaju sud prvog stupnja je u presudi kao tuženika naveo MORH
zbog ogluhe.
Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je počinio apsolutno bitnupovredu odredaba postupka iz čl. 354. st.2. točka 5. Zakona o parničnompostupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13 - dalje:ZPP
. Pritom se ističe i to da ako sud uzme u obzir činjenice i dokaze koje su stranke predložile po proteku rokova iz čl. 461.a st. 6. i 7. ZPP-a ta povreda odredaba parničnogpostupka ne predstavlja apsolutno bitnupovredu odredaba parničnogpostupka. Riječ je o relativno bitnojpovredi odredaba parničnog ... vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnihpovreda odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a. Dakle ... čiji je prijedlog za saslušanjem iznesen nakon zaključenja prethodnog postupka. Međutim, iz isprava u spisu, konkretno Izvješća o prometnoj nesreći od
„Sukladno odredbi čl. 354. st. 3. ZPP zato što stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili zato što parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili zato što zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice, ili za pojedine radnje u postupku, žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču, pa žalbeni navod I-tuženika da je tužitelja zastupao odvjetnički vježbenik bez položenog pravosudnog ispita, nije razlog zbog kojeg žalbu može izjaviti ovaj tuženik, radi čega niti ovaj žalbeni navod žalitelja nije osnovan.“
"Bitnapovreda odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. t. 10. Zakona o parničnompostupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03) uvijek postoji ako je u postupku kao ovrhovoditelj sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku. Iz spisa proizlazi da je kao ovrhovoditelj u postupku sudjelovala tvrtka J. d.d. u stečaju, premda je navedena tvrtka još prije podnošenja ovršnog prijedloga (dana 01. srpnja 2003. godine ... parničnogpostupka stečajni upravitelj kao tužitelja trebao označiti stečajnu masu stečajnog dužnika. Takva promjena tužitelja po ocijeni ovog suda ne smatra
"Bitnapovreda odredaba parničnogpostupka iz 61. 354. st. 2. t. 7. ZPP uvijek postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom.
U spornom slučaju citirana bitnapovreda odredaba parničnogpostupka počinjena je time što je prvostepeni sud propustio dostaviti tuženiku na izjašnjenje isprave, koje je tužitelj u jednom primjerku dostavio sudu uz podnesak od 19. 10. 1990. i na taj način onemogućio tuženiku da raspravlja pred sudom.
Nije bilo osnova da prvostepeni sud, nakon primitka podneska tužitelja od 19. 10. 1990
„Bitnapovreda iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. Navedena bitnapovreda počinjena je i u slučaju kad vještak koji je svoj nalaz i mišljenje podnio pismeno prije rasprave i u ... drugotuženika na nalaz i mišljenje. Prvostupanjski sud, međutim, tako nije postupio i time je onemogućio drugotuženiku da raspravlja pred sudom, te počinio bitnupovredu iz toč. 6. st. 2. čl. 354. ZPP.“
"Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitnepovrede odredaba postupka, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako nije počinjena bitnapovreda odredaba parničnogpostupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju ukazuje žalba. Međutim, počinjena je bitnapovreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 14. ZPP-a na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka ... shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, tužiteljica ne može u ovom parničnompostupku s uspjehom istaći takav zahtjev, budući da je predmetni postupak pokrenut
"Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga odnosno prema odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnompostupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92 i 112/99, dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio da su osnovani žalbeni razlozi bitnepovrede odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. toč ... žalbeni razlog bitnepovrede odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP-a prema kojoj je ostvarena bitnapovredaparničnogpostupka, a koja ... propisima određuje se tko može biti stranka u postupku osim fizičkih i pravnih osoba, a st. 3. uređuje pravo ius standi in judicio, kojim parnični sud može
Radi se o relativno bitnojpovredi, a poništaj bi se mogao tražiti samo ako zbog neposjedovanja pravničke kvalifikacije punomoćnika isti nije poduzeo ... . stavak 1. Zakona o parničnompostupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99) punomoćnik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna osim ... razlog za pobijanje da bi se na nj pozvala ako i kada joj to bude konveniralo.
Za uspješno pozivanje na apsolutno bitnu procesnu povredu iz članka 354. st ... slobodno biraju osobe kojima će povjeriti zastupanje svojih interesa u arbitraži.
Zahtjev za poništaj pravorijeka zbog povrede odredbe članka 91. ZPP
. i III. izreke i rješenje u točki II. izreke zahvaćeno bitnompovredom odredaba parničnogpostupka opisanom u čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.
Stoga je valjalo na temelju čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
U ponovnom postupku sud prvog stupnja otklonit će uočene nedostatke na koje je ukazano ovim rješenjem. Dopunit će dokazni postupak na način da će analizirati dokumentaciju koja prileže u ... , sud treba navesti dokaze koje su one predložile. U drugom dijelu obrazloženja sud treba sažeto opisati radnje koje su poduzete tijekom postupka, navesti
„Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u vezi čl. 457. st. 1. , 460. i 467. st. 1. Zakona o parničnompostupku (Narodne novine br. 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, u daljnjem tekstu: ZPP) utvrđeno je da je prvostupanjski sud pri donošenju pobijane presude na temelju priznanja počinio bitnupovredu odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a.
Naime, iz zapisnika s pripremnog ročišta održanog dana 22. siječnja ... podnesene žalbe tuženik naknadno odobrio u postupku poduzetu radnju svoga punomoćnika, ostvaren je žalbeni razlog bitnepovrede odredaba parničnogpostupka iz
"Bitnapovreda odredaba parničnogpostupka iz članka 354. stavak 2. točka 13. Zakona o parničnompostupku (Narodne novine broj 53/91 ... 88/01) uvijek postoji ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi nejasni i proturječni, ili ... postupku ili samih tih isprava ili zapisnika (članak 354. stavak 2. točka 13. ZPP-a).
Prema ocjeni ovoga vijeća, bitnapovreda odredaba parničnogpostupka
Navod žalitelja da je počinjena bitnapovreda odredaba parničnogpostupka jer sud nije pružio mogućnost žalitelju da se očituje na tužiteljev ... sudom čime je počinjena bitnapovreda odredaba parničnogpostupka iz članka 354. stavak 2. točka 7. (nakon Novele iz 2003. godine -točka 6.) Zakona o parničnompostupku pa je stoga (neovisno o tome što je sud prvog stupnja pravilno ocijenio da je nepravodobnim protestiranjem mjenice tužitelj izgubio samo ... i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje temeljem odredbe članka 369. stavak 1. Zakona o parničnompostupku.
Ispitavši pobijano rješenje temeljem članka 365. stavak 2. Zakona o parničnompostupku („Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, u daljnjem tekstu: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitnepovrede odredaba parničnogpostupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je počinjena bitnapovreda odredaba parničnogpostupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 499. stavak 3. ZPP-a, jer je prvostupanjski sud nepravilno primijenio odredbu članka 499. stavak 3. ZPP-a
"Počinjena je apsolutno bitnapovreda odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. Zakona o parničnompostupku (Narodne novine br. 53/91 ... , Narodne novine br. 53/91, 3/94 i 7/96 - ZOO), ali nije ovlašteno na poduzimanje parničnih radnji u postupku pred sudom. U postupku pred sudom punomoćnik može biti samo fizička osoba. To u Zakonu o parničnompostupku nije izričito rečeno, ali iz ukupnosti odredbi koje uređuju punomoć (čl. 89. do 101. ZPP-a ... . st. 3. ZOO izričito rečeno da punomoćnik može biti i pravna osoba, dok takve odredbe u Zakonu o parničnompostupku nema. Neovisno od toga društvo
. svibnja 2017. ako je nakon donošenja kondemnatorne prvostupanjske presude, u tijeku žalbenog postupka, otvoren stečajni postupak nad tuženikom, naknadno doneseno rješenje o utvrđenim tražbinama kojim je utvrđena tražbina u određenom isplatnom redu, nema značaj pravomoćno presuđene stvari i bitnepovrede odredaba parničnogpostupka u odnosu na ranije donesenu prvostupanjsku presudu. Drugostupanjski sud - nakon nastavljanja parničnogpostupka prekinutog uslijed otvaranja stečajnog postupka nad tuženikom, koji je otvoren nakon donošenja prvostupanjske presude - odlučuje o žalbi neovisno o tome je li tužitelj
počinjena bitnapovreda odredaba parničnogpostupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnompostupku.
Ovaj sud posebno napominje da spisu ... 212. točka 4. Zakona o parničnompostupku propisano da se postupak prekida kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadležno tijelo pravomoćno odluči o zabrani rada. U ovom parničnom predmetu tuženik je pravna osoba i to trgovačko društvo koje sukladno odredbi članka 4. Zakona ... Iz pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio prekid postupka zbog toga što je rješenjem istog suda poslovni broj Tt-08-1141/2 od
. Zakona o parničnompostupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 84/08) budući da je tužitelj prestao postojati uslijed zaključenja stečajnog postupka.
Protiv tog rješenja žalbu je izjavio tužitelj pobijajući ga zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i bitnepovrede odredaba parničnogpostupka.
Obrazlažući žalbene razloge žalitelj u žalbi u bitnom navodi da nad njim nikada nije vođen stečajni postupak niti spisu prileže izvadak iz ... odluke čime je počinjena bitnapovreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnompostupku.
"Ispitujući pobijanu presudu po članku 365. Zakona o parničnompostupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92 i 112/99), ovaj sud nalazi da je pobijana presuda donijeta uz bitnupovredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. u svezi sa člankom 212. stavak 1. točka 4. ZPP-a. Tijekom parničnogpostupka ... stečajnog postupka nad parničnom strankom jeste nastupanje prekida parničnogpostupka po samom zakonu. Nakon prekida postupka nije bilo uvjeta za poduzimanje nikakvih parničnih radnji dok stečajni upravitelj ne preuzme parnicu. Posljedica otvaranja stečajnog postupka je, između ostalog, i prestanak svih ovlasti
Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-1244/00 od 4. listopada 2006. godine prekinut je postupak u predmetnoj parničnoj stvari.
U obrazloženju tog rješenja navedeno je da je tijekom postupka utvrđeno da je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj St-77/99 od 16. prosinca 2003. zaključen stečajni postupak nad tuženikom, pa je zbog toga na temelju odredbe čl. 212. st. 1. t. 4. ZPP-a riješeno kao u pobijanoj odluci.
Prije svega, pobijano rješenje zahvaćeno je apsolutno bitnompovredom odredaba ZPP-a iz čl. 354. st. 2. t. 11., jer obrazloženje tog rješenja ne sadrži razloge o odlučnim
postupka nije nastupio, pa je stoga prvostupanjski sud počinio bitnupovredu odredaba parničnogpostupka zbog čega je pobijana odluka nepravilna i nezakonita ... . ZIP-a, sud je dužan, u tijeku cijelog postupka, po službenoj dužnosti paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku (…). Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat će podnositelja prijedloga za izvršenje da u njemu izvrši potrebne ispravke, da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku (čl. 83. st. 1. u
. Tuženik je tijekom postupka istaknuo prigovor radi prebijanja svoje tražbine prema tužitelju na ime troškova parničnogpostupka koji se vodio pred ... osporio. (...) Osnovan je i žalbeni navod o tome da je učinjena bitnapovreda odredbe članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a jer tužiteljevi prigovori na ... platiti tuženiku iznos od 7.945,00 kn sa zateznim kamatama te naknaditi troškove postupka u iznosu od 6.446,00 kn. Protiv te presude tužitelj je podnio ... tom postupku među strankama. Unatoč tomu i kasnije, na temelju navedene (tada već pravomoćne i ovršne) presude, tuženik je u ovršnom postupku 22
za povrat u prijašnje stanje nedopušten, jer upravo bitnupovredupostupaka iz odredbe članka 354. stavak 2. točke 6. ZPP-a ističe tuženik u prijedlogu ... . Odredbom članka 117. stavka 2. ZPP-a propisano je da povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može pripisati bitnojpovredi ... . veljače 2019. saznao da se vodi predmetni parničnipostupak. Tuženik je isticao da ima sjedište na adresi S., P. P. 25, ali je zbog sudskog spora radi ... Prema odredbi članka 117. stavka 1. ZPP-a, ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na
„Time što prvostupanjski sud nije u izreci presude naveo svoju odluku o zahtjevu tuženika da mu tužitelj naknadi parnične troškove nije učinjena navedena bitnapovreda, jer je prvostupanjski sud odluku o troškovima donio na temelju odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a, koja odredba se primjenjuje i ovom postupku temeljem odredbe čl. 117. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnompostupku („Narodne novine“ br. 70/19), odnosno uspjeh tuženika je bio neznatan u odnosu uspjeh tužitelja, pa se o zahtjevu tuženika za naknadu parničnog troška nije trebalo odlučivati, a niti odluku unositi u izreku
Bitnapovreda odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a postoji ako je kojoj stranci nezakonitim postupanjem onemogućeno raspravljanje pred sudom. Pod pojmom raspravljanja ne smatra se samo doslovno onemogućavanje dolaska na glavnu raspravu propuštanjem dostave poziva stranci, nego i svako takvo postupanje koje stranci onemogućava da na raspravi dokazuje svoje tvrdnje o odlučnim činjenicama.
U ovom slučaju sud je zauzeo pogrešno pravno stajalište u pogledu pravne snage dokaznih sredstava te odbio prijedlog stranke za izvođenje dokaza, čime je onemogućio raspravljanje o odlučnim
o parničnompostupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92 i 112/99) određeno je, ako u parnicama u imovinsko pravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kn punomoćnici pravnih osoba mogu biti osobe koje imaju položen pravosudni ispit, ali povreda te odredbe spada u relativno bitnepovrede odredaba parničnogpostupka, koja u ovome predmetu nije bitno utjecala na ishod postupka, niti je u žalbi istaknut bilo koji konkretan propust u zastupanju tuženika
nasljednik ili staratelj ostavine preuzme postupak. 7. Kako je zbog navedene bitnepovredepostupka rješenje nerazumljivo, u ponovljenom postupku prvostupanjski sud prvenstveno će ukloniti počinjenu bitnupovredu postupa i u slučaju da prihvati prijedlog za prekid postupka jasno naznačiti razlog prekida i to podvesti pod odgovarajuću odredbu Zakona o parničnompostupku."
... dovršetka parničnogpostupaka, kojeg su tuženici pokrenuli radi utvrđenja prava vlasništva ili do drugačije odluke suda. 6.1. U izreci rješenja, a ni kasnije
(Žalitelj u žalbi navodi da je) sud počinio i bitnupovredu odredaba parničnogpostupka jer isprave koje prileže spisu te zapisnik sa rasprave ... može valjano ispitati. (…)
Nije osnovan niti navod žalitelja da je sud počinio bitnupovredu odredaba parničnogpostupka jer isprave koje prileže spisu ... o parničnompostupku, a isti je potpisan bez stavljanja ikakvih primjedbi na sadržaj zapisnika od strane bilo koje stranke (članak 126. stavak 2. Zakona o parničnompostupku), to ovaj sud smatra da je tuženik odnosno njegov punomoćnik na ročištu za glavnu raspravu izjavio da je primio tužiteljev račun broj 149
"U prvom redu valja navesti da je prvostupanjski sud o zahtjevu umješača u podnijetom podnesku temeljem čl. 207. st. 1. Zakona o parničnompostupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 98/01 i 117/03) trebao odlučiti posebnim rješenjem i odbiti ga sa zahtjevom ako nalazi da za to nema pravni interes. Radi tog rješenja umješač bi imao pravo na posebnu žalbu temeljem st. 2. tog članka. Budući prvostupanjski sud nije tako postupio, počinio je bitnupovredu odredaba parničnogpostupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi sa čl. 207. st. 1. i 2. ZPP-a, jer mu je uskraćeno pravo na žalbu protiv uskraćivanja
