„11. Tužitelj u ovom predmetu potražuje daljnju zakonsku zateznu kamatu (tzv. procesnu kamatu) na obračunatu zakonsku zateznukamatu za zakašnjelo ... zateznu kamatu može se ostvariti jedino u sporu za isplatu iznosa dospjele zatezne ili ugovorne kamate. Propuštanjem vjerovnika da postavi zahtjev pred ... podnošenje zahtjeva za isplatu obračunate kamate, a ne i zahtjeva za isplatu kamate na kamatu. Dakle, ako nema zahtjeva za isplatu obračunate kamate, tada ni ... egzistira, nego je njezino postojanje vezano uz parnicu u kojoj se zahtijeva isplata obračunate kamate. 14. Slijedom navedenog, pravilnom primjenom odredbe
.g.), jer ovaj sud smatra da se jednako kako na glavnične zahtjeve tako i na zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate treba primjenjivati Zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka obveznog odnosa, odnosno nastanka štetnog događaja, a to je ZOO/91.
Kako se zakonska zatezna kamata na neimovinsku štetu dosuđuje po ZOO/91 od dana donošenja sudske odluke to je prvostupanjski sud pravilno za razdoblje od podnošenja tužbe pa do donošenja presude odbio ... odbijanje ostalih zahtjeva, pravilno u cijelosti i odbio i te zahtjeve za isplatu zakonske zatezne kamate za fizičke bolove i strah.“
dospjele zatezne kamate, koja je obračunata i izražena u apsolutnom iznosu, kao i pravo na postavljanje zahtjeva za plaćanje procesne zatezne kamate, a sve ... vjerovniku i u tom slučaju, pored zahtijevanja isplate preostalog dijela glavne tražbine, pripada i pravo uglavničiti iznos dospjele kamate obračunate na ... i zahtjev za isplatu zatezne kamate obračunate na iznos plaćene glavne tražbine, kao i zahtjev za plaćanje procesne kamate.“
... cijelosti, tužitelj nije mogao uglavničiti dospjelu zateznu kamatu obračunatu na navedeni plaćeni iznos, niti na nju zahtijevati daljnju zateznu (procesnu
i koliko se duguje, dok valuta plaćanja utvrđuje način ispunjenja obveze.
Kamate u slučaju u kojem je ugovorena valuta klauzula ovise o danu konverzije ... pravo na zatezne kamate koje se plaćaju na tražbinu u domaćoj valuti, a ako se preračunavanje obavlja na dan isplate, onda ima pravo na zatezne kamate koje se plaćaju na devizne štedne uloge po viđenju za predmetnu valutu. To znači da zatezne kamate slijede prirodu glavnice, pa sve dok je glavnica izražena u stranoj valuti onda i zatezne kamate teku na takvu glavnicu u takvoj valuti, a nakon što se glavnica preračuna u domaću valutu, onda zatezne
. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 70/13, 160/1 i 157/14) zatezne kamate ... zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak na dosuđene iznose razlike plaće, otpremnine i naknade za godišnji odmor. To ... porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Zatezna kamata po svojoj naravi je sankcija za zakašnjenje u ispunjenju ... da vjerovnik ima pravo potraživati zateznu kamatu na pripadajuću mu novčanu obvezu od dužnika tek nakon što je ova dospjela. U situaciji kao što je
„Ostali razlozi revizije svode se na tvrdnju o pogrešnoj primjeni materijalnog prava u dijelu koji se odnosi na način obračuna zatezne kamate ... razdoblju za koje je kamata obračunata konformnom metodom. Naime, u to vrijeme metoda obračuna zatezekamata bila je propisana Zakonom o visini stope zatezne kamate („Narodne novine“ broj 53/91) te Uredbama o visini stope zateznih kamata („Narodne novine“ broj 95/93, 8/94 i dr.). Odredbom čl. 1. st. 1. Zakona o visini stope zatezne kamate bilo je propisano da dužnik koji kasni s ispunjenjem novčane obveze plaća zatezne kamate na iznos duga do trenutka isplate u
Konačno, u odnosu na osporavanje visine stope zatezne kamate od 17% valja tek kratko navesti da se ovršenik obvezao kao jamac-platac za ispunjenje obveze glavnog dužnika koji ima svojstvo pravne osobe (trgovačkog društva) zbog čega odgovara ovrhovoditelju u opsegu obveze glavnog dužnika, slijedom toga i u odnosu na kamatu čija je visina stope propisana odredbom čl. 29.stav.2. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO – NN 35/05 i 41/08) uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke za 8 postotnih poena (za obveze između pravnih osoba), dok je u odnosu na stopu zatezne kamate dosuđene ovrhovoditelju
„Naime kako redovne odnosno ugovorne kamate ne predstavljaju sporedno pravo iz čl. 160. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO) kakvo predstavljaju zatezne kamate koje su akcesorne glavnom potraživanju i u pravilu od njega ... vjerovnik od dužnika koji je pao u zakašnjenje zahtijeva zatezne kamate i na iznos ugovorenih kamata, neovisno o tome je li glavnica isplaćena ili ne (isti ... dužnik takvu obvezu prihvati pravnim poslom (ugovorom) i one teku i u slučaju kada dužnik nije u zakašnjenju s ispunjenjem svoje obveze, dužnik može pasti
„Kroz razdoblje do stupanja na snagu Zakona o zateznim kamatama (NN. 28/96) bio je na snazi Zakon o visini zatezne kamate (Sl. list SFRJ 57/89) koji ... kamate obračunavaju konformnom metodom koja podrazumijeva pripis kamateglavnici.
Isto je izmijenjeno tek Uredbom o visini stopa zatezne kamate (NN. 92/94 ... ugovornu ili zateznu kamatu ne teče zatezna kamata izuzev kad je to zakonom određeno.
Obzirom da su sa 1. travnja 1994.g. odredbe Uredbe o visini stope ... na iznos neisplaćene kamate može zahtijevati zatezna kamata samo do dana kada je sudu podnesen zahtjev za njezinu isplatu, a iz čega slijedi da se
„Pogrešno je, ipak, primijenjeno materijalno pravo kada su zatezne kamate na iznos od 25,00 kn dosuđene tek od 30. siječnja 2019. - dana nakon sudskog ročišta na kojem je tuženici uručen sporni račun. Naime, budući da tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka nije dokazao da je tuženici dostavio račun (za koje činjenično utvrđenje je ovaj sud vezan jer se radi o sporu male vrijednosti), ista je za dužnost podmirenja obveze saznala dostavom rješenja o ovrsi (9. listopada 2017.), zbog čega je dužna platiti zatezne kamate na iznos glavnice od 25,00 kn nakon toga dana, jer je od tada u zakašnjenju.“
„U odnosu na žalbene navode tuženika kojima osporava odluku o zakonskoj zateznoj kamati na dosuđene iznose naknade štete, valja prije svega ukazati ... primiti ispunjenje ili ga svojim ponašanjem spriječi, a dolaskom vjerovnika u zakašnjenje prestaje zakašnjenje dužnika i od dana vjerovnikova zakašnjenja prestaju teći kamate, sukladno odredbi čl. 185. st. 1. i 2. ZOO-a. Kako šteta na vozilu predstavlja nenovčanu materijalnu štetu, tužitelju pripada pravo na zakonsku zateznu kamatu na iznos od 3.334,49 kn, koji predstavlja 20% utvrđenog iznosa štete na vozilu i to od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do
„Ovršenik u žalbi prigovara i stopi zatezne kamate, posebno obzirom na dugovanje u devizama, u kojem dijelu je žalba ovršenika djelomično osnovana. Naime, valja upozoriti da valuta obveze nije od značaja za visinu stope zatezne kamate budući da se u smislu odredbe čl. 22. st. 4. važećeg Zakona ... ugovorne i zatezne kamate, kao i sadržaj odredbe čl. 5. ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između stranaka 29. siječnja 2003.g., u odnosu na visinu stope zatezne kamate koja odgovara stopi ugovorne kamate, visina stope ugovorne kamate, sukladno naprijed navedenim odredbama, ne može biti viša od stope
ustrajao kod potraživanja kamata obračunatih u iznosu od 45,17 kn i (osnovanog) dijela troška ovrhe u iznosu od 300,00 kn. (...)
Uz navedeno, tužiteljev ... . ostalih odnosa (izvan trgovačkih ugovora) u smislu odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a, pa se stopa zateznih kamata do 31. srpnja 2015., određuje uvećanjem ... i odbiti tužiteljev zahtjev za isplatu zateznih kamata koje prelaze stopu predviđenu odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a. (kao u točki II. 1. i 4. izreke ove
„U kontekstu žalbene tvrdnje vezane uz otpočinjanje tijeka zakonske zatezne kamate valja tek kratko odgovoriti da je sukladno odredbi čl. 12. st. 4 ... neizvršenja obveze isplate naknade štete iz prethodno cit. st. 1., oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima i pravo na isplatu iznosa kamate od dana ... isplata štete nije izvršena u prethodno navedenim rokovima, to mu suprotno stajalištu tuženika pripada pravo na zakonsku zateznu kamatu od dana 27.03.2006.g ... odredbi čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO – NN 35/05) pripada zakonska zatezna kamata od trenutka popravka (plaćanja računa).“
zatezne kamate na uglavničeni iznos ugovorne kamate smatra neosnovanim isključivo iz razloga što glavna tražbina nije plaćena ni u najmanjem dijelu.
Točno ... čl. 223. u vezi čl. 160. ZOO-a. Točno je stoga da sve dok glavna tražbina ne bude isplaćena, procesne (zatezne) kamate ne mogu se zahtijevati, pa i kad su dospjele, a neisplaćene zatezne kamate obračunate i utužene uz glavni dug.
Zatezne kamate koje su dospjele, a neisplaćene mogu se utužiti uz glavni dug, ali od dana podnesenog zahtjeva na njih ne teku procesne kamate, jer zatezne kamate i dalje teku na glavnu tražbinu.
Drugim riječima, na iznos
uzeti u obzir i da je ovršeniku naloženo i plaćanje zateznih kamatana taj iznos. Činjenica da u ovršnoj ispravi zatezne kamate nisu izražene u apsolutnom iznosu (što nije niti moguće jer iste teku ubuduće) sama po sebi nije prepreka za prihvaćanje prijedloga za ovrhu radi naplate obračunatih zateznih kamata i izraženih u apsolutnom iznosu, kako je to učinio ovrhovoditelj, sve dok tako traženi iznos ne prelazi iznos zateznih kamata na koje on ima pravo za razdoblje za koje se naplata zateznih kamata zahtijeva, pa time ovršni zahtjev nije u suprotnosti sa čl. 31. Zakona o obveznim odnosima jer su u ovome slučaju zatezne
„Činjenica da je visina naknade štete utvrđena prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke ne utječe na odluku o kamati, budući da je odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu u slučaju neizvršenja obveze osiguratelja u pogledu isplate naknade štete u roku određenom st. 1. iste odredbe oštećeniku priznato pravo na isplatu kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, pa obzirom na činjenicu da je prvostupanjski sud ... tuženik u žalbi ne osporava, prvostupanjski sud je osnovano obvezao tuženika na isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete na vozilu u skladu sa
"U pogledu odluke prvostupanjskog suda o tijeku zatezne kamate na iznos imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege, točno je kao što to tuženik u ... tužitelj ima pravo, uz dužni iznos naknade štete i na kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, to je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je dosudio kamatu na dosuđeni iznos naknade nenovčane imovinske štete za pruženu tuđu pomoć u razdoblju od podnošenja odštetnog zahtjeva do presuđenja, pa je u ... isplate naknade štete iz prethodno cit. st. 1., oštećena osoba, uz dužni iznos naknade štete ima i pravo na isplatu iznosa kamata od dana podnošenja
i za suce nižih sudova, a koje pravno shvaćanje glasi: "Primjenom dopuštenog složenog (konformnog) kamatnog računa (koji podrazumijeva pripisivanje dospjelih kamata glavnici) tako obračunate zatezne kamate u trenutku prijelaza na drugačiji način obračuna kamata od 1. travnja 1994. postale su sastavni dio glavnice, stoga je tako uvećana glavnica osnovica za obračun daljnjih zateznih kamata primjenom proporcionalne metode".
„ 21. Pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava ovaj sud utvrdio je da je odluka o zateznim kamatama donesena uz pogrešnu primjenu odredbe čl. 29. ZOO-a. Tužiteljeva tražbina ne proizlazi iz trgovačkog ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje, već je posljedica raskida ugovora, odnosno, radi se o obvezi povrata stečenog na temelju osnove koja je nakon stjecanja otpala. Slijedom navedenog, tužitelj ima pravo na zatezne kamate po stopi propisanoj na ostale odnose stoga je trebalo, primjenom odredbe čl. 373. t. 3. ZPP-a, odlučiti kao u točki I. i II. izreke
„Tužiteljica ima pravo i na zateznu kamatu obračunatu na isplaćeni iznos neimovinske štete od 47.300,00 kn za razdoblje od podnesenog odštetnog zahtjeva 7. listopada 2015. do 5. siječnja 2016. u iznosu od 959,17 kn, kao i pravo na isplatu zatezne kamate na taj iznos (tzv. procesne kamate) od dana ... zateznu kamatu obračunatu na plaćeni dio glavne tražbine za razdoblje od dospijeća do ispunjenja, te na tako obračunatu novčanu svotu zahtijevati isplatu daljnjih procesnih zateznih kamata od dana podnesenog zahtjeva za isplatu primjenom čl. 31. st. 1. ZOO-a. Identično stajalište izraženo je u presudi
„U konkretnom slučaju za razdoblje od 1. travnja 1994. zakonom nije, za razliku od ranijeg razdoblja, bilo određeno plaćanje zateznih kamata na neisplaćene kamate (odnosno primjena konformne metode za razdoblje koje nije kraće od godinu dana), pa je slijedom toga u ovom postupku provedeno vještačenje, a posljedično i pobijana presuda, u protivnosti s citiranim odredbama čl. 279. st. 1. i čl. 400. st. 1. ZOO/91.
Pritom treba, s obzirom na odluke Vrhovnog suda ... . glavnica za obračun kamata ostaje glavnica osnovnog duga, a ne ona kojoj su pripisane dospjele kamate.“
„Ugovorne su kamate naknada za korištenje tuđeg novca i njihova osnova u konkretnom slučaju je Ugovor o zajmu, dok zatezne kamate predstavljaju sankciju prema dužniku koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, zbog čega nije osnovan ni žalbeni navod da ovrhovoditelj nema pravo istovremeno zahtijevati i ugovorene i zatezne kamate.“
kojim se uređuje zakonska zatezna kamata, zauzeto je i pogrešno stajalište u pogledu učinka odredbe čl. 277. st. 1. ZOO na novčane obveze dužnika.
Nema sumnje da je odredba o zakonskoj zateznoj kamati prisilna norma pa dužnik koji zakasni s ispunjenjem dospjele novčane obveze duguje pored glavnice i kamatu ... u vezi ima li tužitelj po zakonu pravo potraživati zateznu kamatu.
Napomena: Vjerovnik novčane obveze se može, ali tek nakon dospijeća zatezne kamate ... primjenu ugovorom, ali je potrebno dokazati pretpostavke za primjenu prisilnog propisa.
Obveza dužnika novčane obveze na isplatu zakonskih zateznih kamata
29.552,77 kn po računu broj 2004-04 od 17. veljače 2004. s oznakom valute plaćanja osam dana; tužitelj pravilno potražuje kamate od 27. veljače 2004., ali mu ne pripadaju do 29. ožujka 2004, jer je nesporno taj iznos plaćen 26. ožujka 2004. (list 10. spisa), pa mu kamate pripadaju zaključno s danom 25 ... već zaključno s danom 2. rujna 2004. (list 10. spisa). Uz navedeno, sud mu je neosnovano dosudio kamate na taj iznos od 4. travnja 2004., umjesto od 4. lipnja 2004., - na iznos od 20.000,00 kn od 4. lipnja 2004. do 6. travnja 2005., ali mu kamate pripadaju zaključno s danom 5. travnja 2005., budući da je 6
Zatezne kamate su zakonom unaprijed određena naknada za korištenje određenog iznosa glavnica, pa je odredbom članka 277. stavak 1. Zakona o obveznim ... ili većem od onoga koji je određen propisom te niti sud ne smije pružati sudsku zaštitu kamati koja nije obračunata u skladu sa zakonom. Stoga, ako su ... prihvatio vještački nalaz u djelu kojim je vještak prikazao izračun zakonske zatezne kamate obračunate sukladno Zakonu o zateznoj kamati („Narodne novine" broj 28/96) kojim je određeno da stopu zatezne kamate uređuje Uredbom izvršno tijelo (Vlada Republike Hrvatske), a ne u visini eskontne stope, koju je
iznose koji čine sveukupni iznos glavnog duga, tužitelju u korist, kao sporedno potraživanje, dosudio ,,zz kamatu". Taj izraz je nejasan i neodrediv, te se ne može točno utvrditi koju to kamatu je prvostupanjski sud tužitelju dosudio u korist na novčane iznose od 95.375,18 kn i 23.710,10 kn. Pojam zz kamata, u pravnom prometu između stranaka ne postoji, a pogotovo je nedopušteno to pisati u izreci presude. Radi toga, u slučaju pravomoćnosti i ovršnosti ... ispitati. (...)
U odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na obračune zateznih kamata, osnovan je prigovor tuženika, te je tuženik u pravu kada traži
Člankom 277. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01) propisano je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zateznu kamatu prema stopi utvrđenoj zakonom. Dakle, propisi o zateznim kamatama su prisilni propisi, a posljedice zakašnjenja dužnika određene su prisilnim propisima.
Činjenična osnova za utvrđenje osnovanosti zahtjeva u parnici u kojoj tužitelj zahtjeva isplatu zateznih kamata, a što je predmetno slučaj, je utvrđenje postojanja obveze tuženika za plaćanje novčanog iznosa
poslovni broj Rev-1056/93 od 17. listopada 1994.). Stoga, tužitelju pripada pravo na zatezne kamate (najkasnije) od dana kada je ispostavio visinu nastalih troškova otklanjanja štete po pojedinim stavkama u troškovniku (list 33. - 34. spisa). S obzirom na to da je tužitelj zahtijevao zatezne kamate od kasnijeg datuma (od dana kada se obratio tuženiku podnošenjem odštetnog zahtjeva,), to mu je bilo potrebno dosuditi zakonske zatezne kamate od tog kasnijeg datuma ... „ 13. Konačno, u pogledu zakonskih zateznih kamata na iznos od 164,13 EUR koje je prvostupanjski su odbio za razdoblje od 20. veljače 2020. do 25
ima pravo na zateznu kamatu od plaćanja svakog mjesečnog anuiteta tuženoj na temelju odredbi članka 1111. stavak 1. i 3. i članka 1115. ZOO-a. 23 ... osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. 24.. Odredbom članka 1115. ZOO-a propisano je kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva."
ne radi o ugovorima o privredi.
Naime, prema odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a stopa zakonske zatezne kamate određuje se ovisno o karakteru pravnog posla ... „Isto tako nije u pravu tuženik, kada ističe da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je na trošak ovršnog postupka u iznosu od 2.616,90 kn dosudio zateznu kamatu po stopi od 17% godišnje, odnosno po stopi koja odgovara eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je ... potraživanje. Sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a tužitelju pripada pravo i na zatraženu zakonsku zateznu kamatu na troškove ovršnog postupka, kojim je započet
“27. Nije u pravu prvostupanjski sud što nije dosudio tužitelju ukupno preplaćeni iznos, odnosno, što ga je umanjio za iznos tzv negativne kamate ... 195. Zakona o obveznim odnosima, postojanje protutražbine tuženika, koje u konkretnom slučaju nema. Naime, plaćanjem anuiteta po tečaju ili kamati nižom ... presude u točki I. prihvatio sve mjesečne iznose preplate anuiteta od kojih teku zakonske zatezne kamate (osim iznosa od 173,89 kn s danom plaćanja ... je korigirao ukupan iznos preplate kredita na zatraženi iznos od 154.352,46 kuna, te dosudio kamate na iznos od 173,89 kuna s danom plaćanja 15.01.2009
"Na iznos neisplaćene kamate može se zahtijevati zatezna kamata samo od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njezinu isplatu (čl. 279. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99).
Procesna zatezna kamata na iznos neisplaćene dospjele zatezne kamate ne može ... 46,50 kn teče zatezna kamata sve do isplate tog iznosa, a do tada čini s tim glavnim dugom cjelinu.
Tužitelj je mogao zahtjev za isplatu kamate izraziti ... je to učiniti tako da zateznu kamatu zahtijeva po propisanoj stopi. Međutim i u jednom i u drugom slučaju na iznos kamate ne može zahtijevati zateznu
vratiti kredit, a to nije učinio, pada u zakašnjenje i počinju teći zatezne kamatesukladno čl. 277. st. 1. ZOO-a.
Stopu zatezne kamate ne mogu određivati stranke, ali odredba čl. 277. st. 2. ZOO-a dopušta da stopa ugovorne kamate teče i nakon dužnikova zakašnjenja ako je ona viša od stope zatezne kamate ... kamati.
Nakon što je tuženik došao u zakašnjenje s povratom kredita počela je teći zatezna kamata. Vjerovnik (tužitelj) nema pravo zateznu kamatu obračunati i godišnje pripisivati glavnici i na tako dobiveni iznos ponovno zahtijevati zateznu kamatu. Odredba čl. 400. st. 3. ZOO-a bankama i drugim
, traženakamata ne bi bila dopuštena.
Ugovorne i zakonske zatezne kamate ne mogu se kumulirati, pa zakonska zatezna kamata ne teče na obračunatu ugovornu kamatu."
"Ispravno je zapažanje prvostupanjskog suda da kamata na kamatu prema čl. 279 st. 2 ZOO ne teče od dana kad je vjerovnik dostavio sudu obračunkamata ... . Obračun kamata je isprava kojom se dokazuje osnovanost zahtjeva za isplatu kamate, ali mora postojati zahtjev za isplatu zatezne kamate da bi mogla teći ... kamata.
Kamata na kamatu ne može samostalno egzistirati u parnici (stoga se ta kamata u praksi i zove "procesna kamata"), već je vezana uz zahtjev za isplatukamate. Pogrešno se u obrazloženju navodi da ove kamate teku od dana kad je tužitelj "pred sudom postavio zahtjev za isplatu procesnih kamata
te račune u apsolutnom iznosu za vremensko razdoblje od dospijeća pojedinog računa do 25. listopada 2001. godine. Kamate obračunate za navedeno ... vremenskom razdoblju i 2. dosudio je tužitelju procesne kamate (od 13. rujna 2002.) na kamate na neplaćene glavnice (koje su obračunate i izražene u apsolutnom ... daljnju (procesnu) kamatu. To pravo na temelju odredbe čl. 279. st. 2. ZOO-a ima od dana podnošenja zahtjeva sudu, ali samo ako su se kamate osamostalile (jer je glavnica plaćena). Pravo potraživati zatezne kamate nastaje kao posljedica zakašnjenja u ispunjenju određene novčane obveze i teče sve do
. Nadalje, paricijski rok u kojem stranka može dobrovoljno postupiti po sudskoj odluci kojom joj je naloženo plaćanje parničnih troškova ne znači da kamate na ... odredbu čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona, prema kojoj ako plaćanje zatezne kamate na troškove postupka nije određeno već u ovršnoj ispravi, sud će, na ... „…U odnosu na početak tijeka zateznih kamata na naplaćene parnične troškove u iznosu od 208.754,26 kn, prvostupanjski sud ukazuje na odredbu čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona iz koje proizlazi da, u slučaju da plaćanje zateznih kamata na troškove postupka nije određeno već u ovršnoj ispravi, sud će, na
je prvostupanjski sud ocijenio da tužitelj ima pravo na zatezne kamate od dana stjecanja prema odredbi čl. 1115. st. 1. ZOO-a. Sukladno toj odredbi, kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a ... okolnostima slučaja kao profesionalac u svom poslu, morao znati da mijenjanjem kamatne stope na način kako je to učinio, stječe nešto što mu ne pripada. Stoga je dužan platiti zatezne kamate od dana stjecanja svakog pojedinog preplaćenog iznosa...“
potraživanja (članak 80. i 81. ZOO-a), tužitelj ima pravo na zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva za naknadu štete, međutim, zahtijeva ju tek od 19. listopada 2020. Iako se prvostupanjski sud nije pozvao na odredbe materijalnog prava odlučujući o tijeku zateznih kamata, pravilnom primjenom navedenih ... „ 11. Suprotno žalbenim navodima tuženika, pravilna je odluka o tijeku zateznih kamata na dosuđeni iznos štete nastale na vozilu osiguranom kod ... naknade odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. 12. Budući da iz
odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO), platiti zakonske zatezne kamate. Međutim, tuženik je u pravu kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud u odnosu na zakonske zatezne kamate pogrešno primijenio materijalno pravo kada je tužitelju na glavni dug dosudio kamate po
„Po ocjeni ovog suda osnovan je i tuženikov prigovor, da u slučaju nastanka tzv. totalne štete tužitelju pripada kamata na dosuđenu glavnicu od presuđenja u smislu primjene čl. 1089.st. 2. ZOO-a jer se radi o nenovčanoj materijalnoj šteti, čija visina je utvrđena provedenim vještačenjem u prvostupanjskom postupku, pa je tužitelj bio ovlašten, u skladu s takvim kriterijem, na raspolaganje tužbenim zahtjevom, do presuđenja.“
“3. Prvostupanjski sud donosi pobijanu presudu i stopu zakonskih zateznih kamata određuje po stopi koja je bila u vrijeme podnošenja tužbe, zanemarujući podnesak tužiteljice od 23. kolovoza 2016., iako je ionako tijek kamata bio određen zakonom. 4. Tužiteljica 22. travnja 2022. podnosi prijedlog za ispravak prvostupanjske presude ili podredno žalbu. 5. Prvostupanjski sud donosi rješenje o ispravku presude 30. studenog 2022. 6. Kako se ne radi o očitoj omašci u pisanju, nije bilo mjesta donošenju rješenja o ispravku presude, a tužiteljica je podnijela prijedlog za donošenje dopunske presude, pa je
„Neosnovani su žalbeni navodi tuženika kojima ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo dosudivši zatezne kamate na naknadu imovinske štete (za tuđu pomoć i njegu) od 7. siječnja 2019., obrazlažući da zatezna kamata može teći tek od donošenja presude i pozivajući se na ... pravno shvaćanje da zatezna kamata na iznos naknade štete na ime tuđe pomoći i njege, u situaciji kada se oštećena osoba obrati osiguravajućem društvu u ... (Narodne novine br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., u daljnjem tekstu: ZOOP) koji je lex specialis po pitanju uređenja obveze plaćanja zakonske
„Imajući u vidu da je tužitelj odredio početak tijeka zatezne kamate „od dana podnošenja tužbe“ to je time odredio i granice odlučivanja o njegovom zahtjevu, koji je - obzirom na evidentan dan zaprimanja njegove tužbe na sudu - odrediv. Pri tom je potpuno nerazumljiv njegov žalbeni navod da nije mogao datumski odrediti dan podnošenja predmetne tužbe jer nije mogao znati kojeg će datuma tužba biti zaprimljena na sudu. Naime, imajući u vidu da iz prijamnog štambilja otisnutog na tužbi proizlazi da je tužba predana preporučenom poštanskom pošiljkom dana 22. studenog 2019. (što potvrđuje i kuverta na listu 21 a
„Naime, I-tuženik potpuno pogrešno smatra da je stopa ugovorene kamate između banke i I-tuženika kao korisnika kredita mogla biti najviše u visini kamate po viđenju na sredstva u EUR-ima, budući da se odredba čl. 399. st. 1. ZOO o najvišoj dozvoljenoj stopi ugovorene kamate odnosi samo na odnose između pojedinaca, a ne i na bankarske ugovore.
Iz navedenog slijedi pravilan zaključak suda prvoga stupnja da navedeno ograničenje visine ugovorene stope kamata ne vrijedi u slučaju kada je jedna od strana ugovora o kreditu bankarska organizacija.“
„Pravilno tuženik prigovara dosuđenoj stopi zatezne kamate. S obzirom na odredbu čl. 277. st. 1. ZOO-a do novele Zakona o obveznim odnosima („Službeni list“ SFRJ - 57/89) na glavnicu dosuđenu u stranoj valuti vjerovnik je imao pravo na zatezne kamate po stopi koju banka u mjestu ispunjenja plaća na devizne štedne uloge oročene bez posebne namjene preko godine dana sve do 6. listopada 1989. a od 7. listopada 1989. po stopi koju u mjestu ispunjenja plaćaju banke na devizne štedne uloge po viđenju (tako i ovaj sud u Rev-2514/89 od 9. svibnja 1990.). „
zadužnica nepravilno popunjena, na način da je kao početak tijeka zateznih kamata (na glavnicu) naveden datum 01. siječnja 2006.g. (što je protivno odredbi čl. 4. st. 1. toč. 3. Pravilnika, kojom je određeno da zatezne kamate teku od dana koji će vjerovnik naknadno odrediti, ali najranije od dana izdavanja ... dio u kojem je zadužnica, kao javnobilježnička isprava, postala ovršna (dakle, u dijelu koji se odnosi na glavnicu te zatezne kamate koje teku najranije
„U prilog takvom stajalištu govori i zaključak sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova koji je održan 2. lipnja 2017. u Zagrebu, a u kojem je jasno navedeno da zatezna kamata na dosuđeni trošak teče od donošenja prvostupanjske presude. Kod toga nije od odlučnog značaja činjenica da se konkretni zaključak odnosi na presudu kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, jer je stajalište o početku tijeka zateznih kamata primjenjivo na sve presude kojima se završava postupak pred sudom, a u kojima se donosi odluka o troškovima.“
njegove žalbe valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu u dijelu dosuđene zatezne kamate na naknadu poreza na dodanu vrijednost i dosuditi tuženiku iznos 13.651,80 kn (iznos vrijednosti ugovorenih radova od 18.650,00 kn + PDV 22% umanjen za 40%) sa zateznom kamatom tekućom od 28. veljače 2006.g. kao dana
