Igraonice za djecu su posebni prostori namijenjeni igri, učenju i razvoju djece. Ove ustanove igraju važnu ulogu u socijalizaciji djece, njihovoj motornoj i kognitivnoj stimulaciji te općenito u njihovom emocionalnom i socijalnom razvoju. Osim što pružaju sigurno okruženje za igru, igraonice također predstavljaju mjesto gdje djeca mogu razviti važne vještine koje su im potrebne za rast i razvoj. Međutim, za uspješno vođenje takvih objekata nužno je pridržavati se određenih zakonskih regulacija i sigurnosnih standarda, koji osiguravaju da djeca imaju sigurno i zdravo okruženje za igru.
Igra je najvažnija aktivnost predškolskog djeteta. U igri dijete stječe spoznaje o svijetu koji ga okružuje i o sebi u tom svijetu, stječe povjerenje u vlastite sposobnosti i stvara pozitivnu sliku o sebi, razvija mišljenje, pamćenje, pažnju, koncentraciju, sposobnost kombinatorike i logičkog zaključivanja, usvaja i razvija govor i druge oblike komunikacije, razvija motoriku i tjelesne sposobnosti, razvija i obogaćuje emocije, iskušava svoje stvaralačke sposobnosti, razvija maštu i kreativnost, stječe prve radne navike, uči socijalno ponašanje, nenasilno rješavanje problema i stvara prijateljstva. U igraonici kao mjestu socijalizacije i razonode djece se ne uče posebni sadržaji koji bi djecu pripremali za školu, ali iskustva i znanja koja stječu u igri pomoći će im u svladavanju školskog gradiva i snalaženju među vršnjacima. Zato je igraonica dobra priprema za školu i za život. Dobar dizajn prostorija igraonice mora omogućiti djeci slobodu kretanja i igre, ali također mora biti dovoljno fleksibilan da podrži raznovrsne aktivnosti koje će stimulirati različite aspekte razvoja – od fizičkog do kognitivnog. Osim toga, važno je napomenuti kako se s razvojem tehnologije pojavljuju i moderni oblici dječjih igraonica. Digitalni alati, interaktivne ploče i edukativni uređaji često postaju dio ponude, no važno je da se, unatoč tome, zadrži ravnoteža između tradicionalnih oblika igre i digitalnih sadržaja, jer previše ekrana može negativno utjecati na fizičko zdravlje djece i njihov socijalni razvoj.1
Utjecaj igre na razvoj djece
Fizička aktivnost u igraonicama također ima pozitivan utjecaj na razvoj motoričkih sposobnosti. Kretanje, penjanje, trčanje i skakanje pomažu djeci u razvoju koordinacije, ravnoteže i snage, što je ključno za njihov fizički razvoj. Igraonice su također važno mjesto za socijalizaciju, gdje djeca uče kako se nositi s različitim situacijama i razvijaju svoje socijalne vještine u interakciji s vršnjacima. Djeca prirodno vole igru, a kada se igra poveže s učenjem, proces postaje mnogo uzbudljiviji i motivirajući. Igra omogućava djeci da istražuju, testiraju ideje i razvijaju kreativnost, dok istovremeno uče kako koristiti svoje tijelo, razum i emocije. Igra potiče emocionalni razvoj djece. Kroz igru, djeca mogu naučiti kako upravljati svojim emocijama, kao što su radost, ljutnja, tuga ili frustracija. Igra je, dakle, most između svijeta zabave i svijeta učenja, jer pruža djeci priliku da se izraze i povežu s drugima. Jedan od najvažnijih aspekata učenja kroz igru jest da djeca imaju mogućnost učiti vlastitim tempom, što im omogućava da istražuju vlastite interese i postavljaju pitanja koja ih zaista zanimaju. Ovaj pristup ne samo da čini učenje prirodnim i zabavnim, već i omogućuje djeci da razviju ljubav prema učenju koja traje cijeli život. U današnjem obrazovnom sustavu, učenje kroz igru postaje sve prepoznatljivije i važnije. Učitelji i roditelji sve više prepoznaju njegovu vrijednost, jer djeca koja uče kroz igru ne samo da stječu nove vještine, već se i bolje pripremaju za buduće izazove u životu. Igra omogućava djeci da budu radoznali, da razvijaju samopouzdanje i da uče iz svojih vlastitih iskustava.
Zakonska regulacija
Dječje igraonice, ovisno o njihovoj namjeni i aktivnostima, nisu izričito regulirane jednim zakonom nego se u određenim slučajevima mogu svrstati u obrt ili društvo s ograničenom odgovornošću i pritom biti regulirane različitim zakonima. Ako igraonica nudi kraće programe odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi (do 3 sata dnevno), primjenjuje se Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju2. Međutim, većina igraonica osniva se kao obrt ili trgovačko društvo, te se njihov rad regulira Zakonom o trgovačkim društvima3 ili Zakonom o obrtu4, jer one ne moraju nužno nuditi programe odgojno -obrazovnog karaktera. Ne postoje posebni propisi o sigurnosti i skrbi za djecu u tim prostorima. Nedostatak jasne regulative predstavlja pravnu prazninu i ugrožava sigurnost djece. Naime u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, riječ "igraonice" je izbrisana iz zakona, što znači da igraonice više ne predstavljaju odgojno-obrazovni rad i za njihovo obavljanje nije potrebno ispunjavanje posebnih uvjeta propisanih tim zakonom. U nekim slučajevima, igraonice se mogu registrirati pod NKD 2007 93.29 - Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti pa se sukladno tome mogu registrirati kao obrt sa svrhom zabavnih djelatnosti i rekreacije. Postoje inicijative za donošenje posebnih propisa koji bi regulirali rad dječjih igraonica i poboljšali sigurnost djece, no to su zasad samo inicijative. Dječje igraonice su jedno od područja u kojima godinama nema poboljšanja u osiguravanju sigurnosti djece. I dalje ne postoji propis koji uređuje uvjete za otvaranje dječjih igraonica, osiguravanje prostornih, kadrovskih i sigurnosnih uvjeta za njihov rad, kao niti nadzor nad njihovim radom, a nije niti određeno tijelo koje bi bilo nadležno za ovo područje i donošenje takvog propisa. Navedeno se pritom ostavlja vlasnicima i voditeljima igraonica da interno određuju.
No, općenito govoreći, uočeno je da nema točnih uvjeta za otvaranje i regulaciju dječjih igraonica, no ako poistovjetimo igraonice s npr. obrtom, za otvaranje iste, u Republici Hrvatskoj, postoji nekoliko pravnih regulatora i zakona koji moraju biti poštovani. To uključuje zakonodavne, sanitarne i sigurnosne regulative, kao i nadležna tijela koja su odgovorna za nadzor i izdavanje potrebnih dozvola. Evo glavnih pravnih regulacija koje se odnose na otvaranje dječje igraonice. Zakon o trgovini5 regulira obavljanje trgovačkih djelatnosti, uključujući usluge zabave i rekreacije pod koje možemo svrstati dječje igraonice. Igraonica može biti registrirana kao obrt pod odgovarajućom djelatnošću (npr. zabavne djelatnosti). Zakon o trgovačkim društvima6 slijedimo ukoliko se igraonica registrira kao društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o). Nadalje sanitarni i zdravstveni propisi koje je potrebno uzeti u obzir su Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti7 koji regulira sanitarne uvjete i zaštitu zdravlja u prostorima gdje se okupljaju ljudi, posebno djeca. Naime potrebno je dobiti sanitarnu dozvolu od Zavoda za javno zdravstvo ili nadležne sanitarne inspekcije. Prostor mora biti u skladu s higijenskim standardima, uključujući održavanje čistoće i sigurne uvjete za djecu. Što se tiče sigurnosti djece i samih zaposlenika igraonice Zakon o zaštiti na radu 8 regulira sigurno radno okruženje za zaposlenike, ali i sigurnost prostora za djecu. Također, obavezno je osiguranje da svi zaposlenici imaju osnovnu edukaciju o sigurnosti i prvoj pomoći. Igraonica mora imati sigurnosne elemente koji uključuju evakuacijske putove i protupožarne aparate. Potrebno je dobiti i protupožarnu dozvolu od Vatrogasne zajednice koje regulira Zakon o zaštiti od požara9.
Što se tiče prostora igraonice potrebno je slijediti Zakon o gradnji10. Prostor igraonice mora biti usklađen s građevinskim i urbanističkim propisima. Ako prostor nije u funkciji za javne usluge, može biti potrebno provesti preinake ili dobiti suglasnosti. Prostor mora biti usklađen s propisima vezanim uz sigurnost i funkcionalnost objekta te imati potrebne građevinske i uporabne dozvole. Iako nije zakonski obavezno, preporučuje se sklopiti osiguranje od odgovornosti prema trećim osobama. Osiguranje može obuhvatiti potencijalne nesreće koje mogu nastati u prostoru igraonice (npr. ozljede djece). Zaposlenje regulira prava radnika i obveze poslodavca. Pri zapošljavanju animatora ili drugih djelatnika, potrebno je poštovati općenite odredbe Zakona o radu11. Zaposlenici moraju biti prijavljeni, a njihova prava trebaju biti osigurana u skladu s važećim zakonodavstvom o radu, no i dalje nisu izričito navedene sposobnosti, ni stupovi i smjerovi obrazovanja koje moraju zadovoljavati zaposlenici dječjih igraonica. Ako se prilikom aktivnosti prikupljaju osobni podaci korisnika (roditelja i djece), potrebno je pridržavati se Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka12 koji propisuje na koji način se podaci mogu prikupljati, čuvati i koristiti. Dakle ako se u igraonici provode aktivnosti u kojima dolazi do prikupljanja podataka (npr. prijave za rođendanske zabave), potrebno je osigurati odgovarajuće mjere zaštite podataka. Sanitarna inspekcija i Inspekcija zaštite na radu mogu obavljati nadzor kako bi osigurali da svi uvjeti za otvaranje i rad igraonice budu ispunjeni. Lokalne vlasti (općina, grad) također mogu provoditi nadzor, posebno u vezi s građevinskim propisima i prostornim planiranjem. Iako nije propisana licenca specifično za dječje igraonice, potrebno je osigurati sigurno okruženje za djecu i redovito obučavati zaposlenike za pružanje prve pomoći.
Upravljanje dječjim igraonicama
Upravljanje dječjim igraonicama zahtjeva visoku razinu organizacije i stručnosti. Voditelji igraonica moraju osigurati da su svi aspekti poslovanja – od zapošljavanja osoblja do upravljanja prostorom – u skladu sa zakonodavstvom i sigurnosnim standardima. Djelatnici igraonica trebali bi imati odgovarajuće obrazovanje, najčešće u području pedagogije, psihologije ili obrazovanja, kao i redovite edukacije o sigurnosnim protokolima i zdravlju djece, no nigdje to nije izričito propisano.
Zaposleni u igraonicama također trebali bi biti sposobni prepoznati specifične potrebe djece, kao što su djeca s posebnim potrebama, te pružiti im adekvatnu podršku. Svaka igraonica mora imati jasne procedure za upravljanje nesrećama, pružanje prve pomoći, kao i za obavještavanje roditelja o svim značajnim događajima. Osim toga, uspješno upravljanje zahtjeva i prilagodbu ponude prema različitim dobnim skupinama djece, od novorođenčadi do predškolaraca. Svaka dobna skupina ima specifične razvojne potrebe, pa je izuzetno važno pružiti sigurno okruženje koje potiče njihov rast.
Sigurnosni standardi
Sigurnost djece u igraonicama predstavlja jedan od najvažnijih aspekata upravljanja i regulacije. Prema međunarodnim sigurnosnim standardima, oprema u igraonicama mora biti dizajnirana i postavljena na način koji minimizira rizik od ozljeda. To uključuje materijale koji ne sadrže štetne tvari, glatke rubove, odgovarajuće visine i dimenzije objekata, kao i kvalitetno podnožje koje sprečava klizanje i padove. Dječje pravo na slobodno vrijeme i igru je, prema Konvenciji o pravima djeteta13, jedno od razvojnih prava jer djeci omogućava razvoj sposobnosti te zadovoljavanje interesa i potreba. Za ostvarenje ovog prava potrebno im je osigurati sigurna mjesta za igru. Također, igraonice bi trebale biti opremljene s dovoljno izlaza u slučaju nužde, a svaki prostor, redovito održavan kako bi se spriječile nesreće. Zaštita djece uključuje i praćenje zdravlja, pa tako igraonice moraju biti redovito čišćene i dezinficirane, posebno u sezoni prehlada i gripe. Osoblje bi trebalo biti obučeno za hitne situacije i biti sposobno pružiti prvu pomoć u slučaju nesreće. Također, igraonice bi trebale biti opremljene s kompletnom opremom prve pomoći te u skladu s tim da osoblje bude redovito educirano za krizne situacije. No unatoč svemu u izvješću pravobraniteljice za prava djece ističu se primjeri u kojima djeci nije osigurana sigurna igra, a navedenoj nesigurnosti doprinosi i nepostojanje propisa u ovom području.14
Pravobraniteljica je istaknula primjere problema gdje se ugrožava sigurnost djece i podsjeća na potrebu pravnog reguliranja ovog područja kako bi vlasnici igraonica znali uvjete za rad, a roditelji, u slučaju kršenja prava djeteta, znali kojem se nadležnom tijelu obratiti radi zaštite. Ističemo par primjera pritužbi poslanih pravobraniteljici.15
„Majka četverogodišnjaka iznijela je zabrinutost nakon što je dijete, po dolasku na rođendansku proslavu u igraonici, našla „bez nadzora, bez ostalih članova rođendanske grupe i bez naljepnice s imenom koju je dobio prilikom ulaska u igraonicu”. Od animatorica je dobila oprečna objašnjenja o tome da dječak možda nije bio s rođendanskom grupom dok se posluživala torta već sa svojim roditeljima, što je majku uplašilo ne znajući s kojim je to odraslim osobama bio za vrijeme proslave. Iz razgovora s animatoricama proizašlo je da je tijekom proslave predviđeno i slobodno vrijeme bez strukturiranih aktivnosti, kada se za konkretno dijete u tako velikoj igraonici nije znalo gdje je ni s kime pa je dijete moglo biti udaljeno bez znanja zaposlenih odgovornih osoba. Odgovore odgovornih osoba igraonice nije dobila ni majka, a niti pravobraniteljica za djecu koja je ukazala na to da se, unatoč nepostojanju propisa, u svakoj brizi o djeci i u svakom radu s djecom očekuje najviša razina zaštite prava, dobrobiti i sigurnosti djece.“16
Naime slijedi pritužba koja je pristigla pravobraniteljici od gospođe u čijem je susjedstvu u obiteljskoj kući otvorena igraonica „u potpuno stambenom naselju iz koje dopire nesnosna buka svako poslijepodne. „Remeteći mir stanara, a na primjedbu vlasniku kuće da je to neprimjereno, isti je odgovorio da mu je rečeno da može obavijati djelatnost do 23 sata“. Pitanje je pri tome tko je to objektu, koji „nema nikakve ploče iz koje bi bilo vidljivo da li je obrt, d.o.o. ili je rad na crno”, ali se oglašava na Facebooku, odredio radno vrijeme ako propis ni nadležno tijelo u ovom području ne postoje“.17
„Nereguliranost ovog područja stvara nesigurnost i vlasnicima koji žele raditi po propisima i u najboljem interesu djece. S ovim primjerom pravobraniteljica je upoznata prilikom posjete dječjoj igraonici „Kid’s Jungle“ u Zagrebu, gdje su pravila regulirana interno, vezano za kontrolu sigurnosti prostora i sprava, edukaciju zaposlenika, higijenskih uvjeta i dr. Pravobraniteljica ističe kako ne može odrediti u kojoj mjeri takva improvizacija štiti dobrobit djece jer to zahtijeva multidisciplinarni pristup i procjenu, no ukazuje na namjeru postupanja u najboljem interesu djece, a svojevrsna kvaliteta rada je potvrđena priznanjem uručenim od strane inspektora za igrališta Centra za kvalitetu i sigurnost (ujedno i stalni sudski vještak za sigurnost na igralištima).“ Pravobraniteljica pozdravlja ovakav savjestan način rada jedne igraonice.18
Zaključak
Dječje igraonice predstavljaju ne samo mjesto za igru, već i ključnu komponentu u razvoju djeteta. Uspješno upravljanje i poštovanje zakonskih regulativa i sigurnosnih standarda omogućavaju stvaranje sigurnog okruženja koje potiče razvoj svih aspekata dječje ličnosti. Kroz igru, djeca razvijaju svoje motoričke, kognitivne i socijalne vještine, čime igraonice doprinose njihovom zdravlju i sveobuhvatnom razvoju. Zbog toga, pravilno upravljanje dječjim igraonicama, uz poštivanje svih sigurnosnih i zakonskih smjernica, izuzetno je važno za dobrobit djece i njihov napredak. Potrebno je mnogo raditi te usmjeriti pažnju na važnost regulacije ovih objekata i ustanova kako bi osigurali djeci pravilan i siguran rast kroz igru, jer ipak „djeca – to su naši sutrašnji suci“19.
Katarina Hadaš
_____________________________________
^ 1 https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg%3A669/datastream/PDF/view
^ 2 Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju ("Narodne novine" br. 10/97., 107/07., 94/13., 98/19., 57/22., 101/23., 145/23., 145/24.)
^ 3 Zakon o trgovačkim društvima ("Narodne novine" br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 152/11. - službeni pročišćeni tekst, 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23., 136/24.)
^ 4 Zakon o obrtu ("Narodne novine" br. 143/13., 127/19., 41/20.)
^ 5 Zakon o trgovini ("Narodne novine" br. 87/08., 96/08., 116/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20., 33/23.)
^ 6 Op. cit. bilj. 3
^ 7 Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine" br. 79/07., 113/08., 43/09., 130/17., 114/18., 47/20., 134/20., 143/21.)
^ 8 Zakon o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.)
^ 9 Zakon o zaštiti od požara ("Narodne novine" br. 92/10., 114/22.)
^ 10 Zakon o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13., 20/17., 39/19., 125/19., 145/24.)
^ 11 Zakon o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.)
^ 12 Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka ("Narodne novine" br. 42/18.)
^ 13 Konvencija o pravima djeteta ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" br. 4-26/17)
^ 14 Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2024.godinu : https://dijete.hr/hr/izvjesca/izvjesca-o-radu-pravobranitelja-za-djecu/ (str.141)
^ 15 Op. cit. bilj. 14
^ 16 Op. cit. bilj. 14
^ 17 Op. cit. bilj. 14
^ 18 Op. cit. bilj. 14
^ 19 Maksim Gorki: Djeca sunca (Deti solnca, 1905), drama u 4 čina
