Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« u hrvatskom osnovnoškolskom sustavu provodi se od rujna 2023. godine u 60-ak osnovnih škola diljem Republike Hrvatske. Planirano je da pilot-projekt traje do školske godine 2027./2028. te se očekuje da u tom razdoblju što više osnovnih škola ispuni infrastrukturne i organizacijske uvjete kako bi se mogli uključiti u ovaj projekt.
Cilj Ministarstva je postupno uvođenje modela cjelodnevne nastave u tri faze, pa je tako prva faza uvođenje programa u odabranim osnovnim školama, druga faza jest provođenje programa kojega će u području svoje nadležnosti provesti odabrani osnivači. Završnu treću fazu predstavljalo bi uvođenje ovog modela u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj.
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih navode da su glavni ciljevi programa: „smanjenje razlika u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećanje obrazovne jednakosti, pravednosti i pravičnosti u osnovnim školama“.
Model cjelodnevne nastave nastao je na temelju iskustava nekoliko država članica Europske unije (npr. Njemačka, Danska, Francuska, Austrija), nekoliko hrvatskih škola koje su uvele cjelodnevnu nastavu u niže razrede osnovne škole u hrvatskim školama, iskustva provođenja produženog boravaka te na temelju dostupne znanstvene i stručne literature.
Svaka škola koja se uključi u ovu eksperimentalnu provedbu cjelodnevne nastave dobiti će financijsku injekciju od oko 300 tisuća eura za potrebe nabave potrebne opreme i ostalih troškova.
Za sudjelovanje u ovom eksperimentalnom programu propisan je i financijski stimulans za sve zaposlenike škole. Učitelji razredne nastave dobivaju 20% mjesečnog dodatka na osnovnu plaću tijekom cijele školske godine, također povećava se i iznos dodataka za razredništvo na 5% koje je ranije iznosilo 2,5%.
Program cjelodnevne nastave
Jedna od najvažnijih promjena uvedenih u cjelodnevnoj školi odnosi se na samu strukturu nastave.
Cjelodnevna nastava podijeljena je na obvezni i neobvezni dio. U obveznom dijelu sudjeluju svi učenici, te obuhvaća dvije vrste nastavnih aktivnosti; obvezne i izborne.
U obveznom programu obuhvaćeni su svi obvezni nastavni predmeti i sat razrednog odijela. Izborni program sačinjen je od izbornih predmeta, dopunske i dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti. Navedene programe izvode zaposlenici škole, nastavu je potrebno organizirati u vremenskom razdoblju od 8 do 15 sati.
Neobvezni dio sastoji se od različitih izvanškolskih aktivnosti u kojima sudjeluju učenici koji ih biraju u skladu s vlastitim sklonostima i potrebama. U izvedbi izvanškolskih aktivnosti sudjeluju zaposlenici škole i druge organizacije poput plesnih i glazbenih škola, sportska društva, škole stranih jezika, razne udruge itd. Takve aktivnosti organiziraju se nakon 15 sati i traju najkasnije do 17 sati.
Model cjelodnevne škole sastoji se od četiri odgojno-obrazovna programa: obvezni program i obvezni izborni program (A1), programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), izvannastavnih aktivnosti (B1) i izvanškolskih aktivnosti (B2).
Povećanje satnice i novi predmeti
U programu A1 nacionalnoga kurikuluma dolazi do povećanja satnice za neke predmete poput hrvatskog jezika i matematike od prvog do osmog razreda, nastavnog predmeta geografije u petom razredu, tehničke kulture u petom i šestom razredu, likovnog i glazbenog od prvog do četvrtog, tjelesnog u četvrtom razredu.
U programu cjelodnevne nastave uvedeni su i novi predmeti, pa se tako od prvog do osmog razreda uvodi predmet Svijet i ja kao alternativa vjeronauku koji je zamišljen da vodi učenike prema prepoznavanju stvari, donošenju vlastitog mišljenja te prihvaćanju stvarnosti i činjenica.
Od prvog do četvrtog razreda uveden je predmet Praktične vještine koji je sličan nekadašnjem domaćinstvu. „Praktične vještine stimulirat će manualne sposobnosti kod učenika, ali i fizičku aktivnost. Imat će priliku naučiti niz praktičnih stvari, sukladno njihovom uzrastu” rekao je ministar Fuchs.
Predmet Informacijske i digitalne kompetencije uveden je kao obvezan predmet od prvog do osmog razreda. Također, predmet Priroda i društvo podijeljen je na dva predmeta pa tako učenici pohađaju predmete Društvo i zajednica od prvog do četvrtog razreda te Prirodoslovlje od prvog do šestog razreda.
Novinu predstavlja i odluka da tjelesnu kulturu u prva četiri razreda osnovne škole više neće predavati učitelji razredne nastave, već magistri kineziologije.
Izborna nastava, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti
Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) odvija se u obveznom dijelu programa od 4 sata za sve učenike, a u izbornom dijelu od također 4 sata sudjeluju učenici koji biraju prema vlastitim interesima. A2 program usmjeren je na pojedina odgojno-obrazovna područja, odnosno pismenost učenika. Pa se tako nudi jezično-komunikacijska, matematička, prirodoslovna pismenost i pismenost iz ostalih područja. Učenici mogu iskoristiti ove nastavne sate za rješavanje domaćih zadaća i za pomoć od učitelja u dijelovima gradiva koje im treba bolje pojasniti. Time se želi smanjiti potreba za plaćanjem instrukcija i povećati slobodno vrijeme učenika.
B1 program izvannastavnih aktivnosti sastavni je dio školskog kurikuluma koji se organizira i izvodi u funkciji nacionalnoga kurikuluma kroz zadovoljenje potreba i interesa učenika. Sudjelovanje u ovom dijelu nastave izborno je, nije uključeno u vrednovanje i ocjenjivanje te je besplatno. Učitelji koji sudjeluju u programu B1 dodatno su za to plaćeni, povrh osnovne plaće. Primjeri izborne nastave uključeni u B1 program su: ritmika, dramsko-scenska radionica, modni dizajn, matematička, novinarska, likovna i tehnička grupa, futsal itd.
Program B2 izvanškolskih aktivnosti dio je školskoga kurikuluma koji se organizira i ostvaruje kroz suradnju škola, osnivača škola i drugih nositelja odgojno-obrazovnih aktivnosti. To znači da se određene aktivnosti odvijaju u prostorima škole, poput odbojke, šaha, mali nogomet, stolni tenis, škola kuhanja za djecu, gimnastika i sl.
Duži odmori i prehrana u školama
Obvezni dio nastave ima nešto drugačiji raspored malih i velikih odmora. Pa tako niži razredi imaju male odmore između sati u trajanju od 10 minuta umjesto klasičnih 5 minuta, a svi učenici od 1. do 8. razreda imaju rekreativnu pauzu u trajanju od 25 minuta za učenike nižih i 20 minuta za učenike viših razreda.
Također učenici imaju pauzu za ručak u trajanju do maksimalno 40 minuta.
Na slici niže prikazan je primjerak dnevnog rasporeda prema programima eksperimentalne nastave.
Slika: Primjer predmetne nastave, Cjelodnevna škola
Laura Hrešć, mag. iur.
IZVORI:
https://mzom.gov.hr/vijesti/cjelodnevna-skola/5409
https://www.educentar.net/Vijest/22102/Kako-ce-izgledati-cjelodnevna-nastava/
