Nacrt Prijedloga Pravilnika o odgovarajućoj razini i vrsti obrazovanja odgojno-obrazovnih i ostalih radnika u dječjem vrtiću, ustanovama te drugim pravnim i fizičkim osobama koje provode programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Dok se je prijašnji Pravilnik eksplicitno odnosio na dječje vrtiće, novi se bavi i ustanovama te drugim fizičkim i pravnim osobama. Članak 1. tako u prvome stavku govori da se ovim Pravilnikom propisuje odgovarajuća razina i vrsta obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razina i vrsta obrazovanja ostalih radnika u dječjem vrtiću. Međutim, stavak nadalje navodi kako se njime propisuje i potrebna razina i vrsta obrazovanja za izvođenje programa predškolskog odgoja i obrazovanja koji se ostvaruju pri osnovnim školama te kao kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama – obrtnicima. Dakle, novi Pravilnik proširio je krug primjene i na osnovne škole te i na druge fizičke i pravne osobe, uključujući i obrtnike.

Članak 2. u svome prvome stavku bavi se odgojno-obrazovnim radnicima  koji rade u odgojno-obrazovnoj skupini u kojoj se provodi redoviti program ranog ili predškolskog odgoja i obrazovanja u vrtiću. Oni trebaju imati završeni studijski program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Što se tiče razine i vrste studija te stečenog akademskog naziva  propisani su redom sljedeći kriteriji:

Što se je mijenjalo u odnosu na važeći Pravilnik? Sadašnji Pravilnik kao uvjet za odgojitelja propisuje samo da mora biti odgojitelj predškolske djece ili pak nastavnik predškolskog odgoja. Radi se o eri kada su se kao odgojitelji na radnom mjestu zatjecale i osobe sa završenom srednjom stručnom spremom, što Pravilnik i rješava u svome 9. članku. Budući da odgojitelj sada može imati i visoku stručnu spremu, on može imati i akademski naziv magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Dakle, radi se samo o usklađivanju sa sadašnjim stanjem stvari, što je već učinio i Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju člankom 24. ("Narodne novine" br. 10/97., 107/07., 94/13., 98/19., 57/22.).

Stavci 2., 3 i 4. propisuju koje uvjete moraju ispunjavatiodgojno-obrazovni radnici koji rade u odgojno-obrazovnoj skupini u kojoj se provodi poseban program, za djecu s teškoćama. Stavak 2. bavi se edukacijskom rehabilitacijom, stavak 3. logopedijom, a stavak 4. socijalnom pedagogijom. Bez pretjeranog ulaženja u Pravilnikom propisane uvjete, radi se o značajnom i dobrodošlom proširenju u odnosu na postojeći Pravilnik, čime je obuhvaćen veliki broj djece s teškoćama.

Članak 3.određuje koju razinu i vrstu obrazovanja trebaju imati stručni suradnici u dječjem vrtiću. To su, redom: stručni suradnik pedagog, stručni suradnik psiholog, stručni suradnik edukacijski rehabilitator, stručni suradnik logoped i stručni suradnik socijalni pedagog. Svi  navedeni stručni suradnici moraju imati završeni diplomski sveučilišni studij te stečeni akademski naziv magistra odgovarajuće struke. Sadašnji Pravilnik od stručnih suradnika poznaje pak samo pedagoga, psihologa i defektologa. Oni mogu biti i profesori pedagogije, psihologije i defektologije, no novi Pravilnik više ne poznaje tu terminologiju.

Članak 4. bavi se zdravstvenim voditeljem. On mora imati završeni studijski program Sestrinstva. Što se tiče razine i vrste studija te stečenog akademskog naziva  propisani su redom sljedeći kriteriji:

Kakvo je trenutačno rješenje? Trenutno važeći Pravilnik kao jedini uvjet za medicinsku sestru propisuje da mora biti viša medicinska sestra. Slično kao za odgajatelja, u međuvremenu je uveden i diplomski sveučilišni studij sestrinstva čijim se završetkom stječe akademski naziv magistra sestrinstva te je bilo potrebno izvršiti usklađivanje sa postojećim stanjem stvari na području visokog obrazovanja.

Ukoliko su dječji vrtići pri posebnim ustanovama ili ukoliko imaju dvije ili više odgojno-obrazovnih skupina koje provode posebne programe ranog ili predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama, tada se, ovisno o vrsti oštećenja djece s teškoćama, mogu zaposliti i dodatni radnici, sukladno članku 5. Dodatni radnici, između ostalog, mogu biti psihoterapeut, ritmičar, fizioterapeut, fonetičar i drugi radnici. Svi su taksativno navedeni i za svakog od radnika propisana je razina i vrsta studija kao i stečeni akademski naziv: ritmičar, primjerice, mora biti magistar ili prvostupnik, fonetičar magistar ili sveučilišni prvostupnik fonetike, itd. Radi se o značajnom proširenju u odnosu na postojeći Pravilnik te se uvode i nove kategorije radnika, poput psihoterapeuta koji nije predviđen sadašnjim Pravilnikom.

Članci 6. i 7. bave se programom predškole.  Ukoliko se radi o redovitom obveznom programu predškole, članak 6.za odgojno-obrazovne radnike koji ga provode propisuje razinu i vrstu obrazovanja. Što se tiče studijskog programa i smjera, on može biti Studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Učiteljski studij te Učiteljski studij na hrvatskome i talijanskome jeziku. Razina i vrsta obrazovanja te stečeni akademski naziv za svaki od navedenih studijskih programa i smjerova podrobno su propisani šestim člankom. Članak 7.je novina i bavi se posebnim obveznim programu predškole za djecu s teškoćama. Slično kao i članak 3., članak 7. se u stavku 1. bavi studijskim programom edukacijske rehabilitacije, stavak 2. logopedijom, a stavak 3. socijalnom pedagogijom, ovisno o vrsti oštećenja koje dijete ima.

Članak 8. odnosi se na posebne cjelodnevne ili poludnevne odgojno-obrazovne programe koji se provode u dječjem vrtiću. To mogu, primjerice, biti glazbeni program, likovni program, sportski program, program engleskog i općenito stranog jezika, itd. Sve osobe koje provode te programe moraju ispunjavati uvjete iz članka 2. stavka 1. Pravilnika: završen studijski program Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, sa odgovarajućom razinom i vrstom studija te stečenim akademskim nazivom. Pored tih uvjeta, moraju obaviti i dodatno obrazovanje koje ovisi o vrsti posebnog programa koji provode.

Članak 9. odnosi se na posebne kraće odgojno-obrazovne programe za djecu rane i predškolske dobi. Kraći programi, osim u vrtiću, mogu se provoditi i pri osnovnim školama, u knjižnicama, u zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, pri udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama – obrtnicima. Kraće programe mogu provoditi i osobe koje ispunjavaju uvjete za učitelja pri osnovnoj školi, sa iznimkom dramsko-scenskog programa. Članak 9. općenito je jedna novina, budući da važeći Pravilnik poznaje jedino kraće programe koji se provode u dječjem vrtiću, ne i u drugim ustanovama te fizičkim i pravnim osobama.

Članak 10. odnosi se na odgojno-obrazovne radnike koji provode vjerski program za djecu predškolske dobi. Osim općenitih uvjeta propisanih člankom 2. Pravilnika, radnici koji provode vjerski program moraju ispunjavati i uvjete sukladno ugovorima Vlade Republike Hrvatske i vjerskih zajednica te imati mandat nadležne vjerske zajednice kojim je verificirana dostatna osposobljenost za izvođenje vjerskih programa. Radi se o novini te važeći Pravilnik uopće ne poznaje kategoriju vjerskog programa.

Prema članku 11., odgojno-obrazovni radnici koji u dječjem vrtiću provode programe za djecu pripadnike etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, uz uvjete iz Pravilnika, moraju ispunjavati uvjete utvrđene propisima kojima se uređuju prava pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Istovjetno rješenje prisutno je i u važećem Pravilniku, u članku 7.

Budući da u dječjem vrtiću osim odgojno-obrazovnih radnika rade i drugi radnici, njima se bavi članak 12. Koji su to radnici? To su, redom: tajnik, voditelj računovodstva, administrativno-računovodstveni radnik, glavni kuhar, kuhar, pomoćni kuhar, domar (vozač, ložač), ekonom, švelja/pralja, spremačica i pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju. U čemu je razlika u odnosu na postojeći Pravilnik? Dok je prije domar bio i ekonom, vozač i ložač, sada su radna mjesta ekonoma i domara izdvojena, pri čemu se za ekonoma traži srednja stručna sprema ekonomskog usmjerenja a za domara srednja stručna sprema sa potrebnom kvalifikacijom. Tajnici i voditelji računovodstva i dalje mogu biti i osobe sa visokom stručnom spremom i osobe sa višom stručnom spremom. Administrativno-računovodstveni-radnik (djelatnik po važećem Pravilniku) može biti i osoba sa višom stručnom spremom, dok sadašnji Pravilnik traži isključivo srednju stručnu spremu. Ukratko, što se tiče ostalih radnika u vrtiću, razlike nisu krupne i dobar dio članka 12. ne razlikuje se od članka 8. važećeg Pravilnika.

Članak 13. novina je koje nema i u dalje važećem Pravilniku. Prema njemu, u dječjem vrtiću mogu se zaposliti i osobe koje su:

– državljani država ugovornica Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji su stekli stručne kvalifikacije u državi ugovornici Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji,

– državljani država ugovornica Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije te trećih zemalja koji su stručne kvalifikacije stekli izvan države ugovornice Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije, odnosno u trećim zemljama,

– državljani trećih zemalja koji su stekli stručne kvalifikacije u državi ugovornici Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji.

Navedene osobe moraju imati rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.

Naposljetku, članci 14, 15, 16. i 17. predstavljaju Prijelazne i završne odredbe. Posebno je značajan članak 15. prema kojemu osobe koje se na dan stupanja na snagu Pravilnika zateknu u radnome odnosu na neodređeno vrijeme u vrtiću, a nemaju odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja propisanu Pravilnikom, nastavljaju s obavljanjem poslova svoga radnog mjesta ako su radni odnos zasnovali u skladu s propisima koji su u trenutku zasnivanja radnoga odnosa bili na snazi. Dakle, slično kao i sadašnji članak 9., članak 15. novoga Pravilnika rješava situaciju zatečenih osoba.

Zaključak (praktične implikacije)

Da li postoji kategorija radnika koji nisu obuhvaćeni novim Pravilnikom? To su pomoćnici za djecu s teškoćama u razvoju  i stručni komunikacijski posrednici. Za ta dva radna mjesta je člankom 24. a stavkom 6. Zakona o Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ("Narodne novine" br. 10/97., 107/07., 94/13., 98/19., 57/22.)propisano da ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom propisuje načine uključivanja te način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika. Navedeni pravilnik nije još objavljen u Narodnim novinama niti dostupan na e-savjetovanju.

Što se ostalih radnika tiče, promjene nisu krupne te samo prate postojeće stanje stvari. Tako, primjerice, odgajatelji sada mogu imati i visoku stručnu spremu te je to kao uvjet trebalo propisati i novim Pravilnikom. Budući da je Nacrt Prijedloga Pravilnika tek na e-savjetovanju, on je kao takav podložan i mišljenju zainteresirane javnosti. Najviše prijepora predstavljaju članci 8. i 9. Pravilnika koji se bave posebnim programima koje mogu, između ostaloga, provoditi i učitelji razredne nastave. Budući da je ovaj stručni članak, kao i primarno Pravilnik, fokusiran na dječje vrtiće, problem osnovnoškolskog obrazovanja prepustiti ćemo kolegama koji se bave navedenim područjem.

Novi Pravilnik o odgovarajućoj razini i vrsti obrazovanja odgojno-obrazovnih i ostalih radnika u dječjem vrtiću, ustanovama te drugim pravnim i fizičkim osobama koje provode programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja podzakonski je akt čije donošenje pozdravljamo. Naime, postojeći Pravilnik o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću tekovina je jednoga starijega doba, kada su odgajatelji i zdravstveni voditelji mogli biti jedino osobe sa višom stručnom spremom, a u slučaju odgajatelja i zatečene osobe sa srednjom stručnom spremom. Da li će se na e-savjetovanju dostupan Nacrt Prijedloga Pravilnika u međuvremenu izmijeniti, ostaje nam još za vidjeti, ali zasigurno donosi praktične implikacije i novine koje će se odraziti na rad dječjih vrtića.

Vladimir Mrzljak, mag. iur.