Budući da jednostavna nabava nije podrobnije uređena Zakonom o javnoj nabavi, svaki dječji vrtić postupak jednostavne nabave mora urediti pojedinačno, svojim općim aktom.
Jednostavna nabava prema Zakonu o javnoj nabavi ("Narodne novine" br. 120/16., 114/22.)
Sukladno članku 15. stavku 1. Zakona o javnoj nabavi, jednostavna nabava je nabava do vrijednosti pragova iz članka 12. stavka 1. Zakona. Spomenuti pragovi su do 26.540,00 EUR (nekadašnjih 200.000,00 HRK) za robe usluge te do 66.360,00 EUR (nekadašnjih 500.00,00 HRK) za radove. Dakle, do tih iznosa nema javne nabave.
Stavak 2. propisuje da pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj svojim općim aktom, pri čemu treba uzeti u obzir načela javne nabave te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije. Taj akt i sve njegove izmjene i dopune naručitelj je obvezan objaviti na svojim internetskim stranicama, sukladno stavku 3.
Stavak 4. predstavlja samo iznimku koja nije primjenjiva na dječje vrtiće te propisuje da pravila, postupke i način provedbe jednostavne nabave u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu propisuje pravilnikom čelnik tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove.
Jednostavna nabava prema vrtićkim općim aktima
Kao što je vidljivo iz gore navedenog članka Zakona o javnoj nabavi, Zakon posebno ne uređuje postupak jednostavne nabave. Svaki dječji vrtić mora za sebe donijeti opći akt koji će podrobnije uređivati postupak jednostavne nabave. Taj se akt, primjerice, može zvati Pravilnik o provedbi postupka jednostavne (bagatelne) nabave u dječjem vrtiću te dječji vrtići često rabe upravo tu terminologiju. Imajući na umu mogući vrtićki pravilnik o jednostavnoj nabavi, na dva primjera koji se nadovezuju jedan na drugi prikazati ćemo moguća rješenja.
a) Primjer postupka jednostavne nabave u dječjem vrtiću, iznad iznosa od 2.650,00 EUR
Iznad 2.650,00 EUR (nekadašnjih 20.000,00 HRK), postupak jednostavne nabave provodi s jednim gospodarskim subjektom po vlastitom izboru, i to izdavanjem narudžbenice ili drugog jednakovrijednog dokumenta. Jednako tako, može se po potrebi zaključiti i ugovor, a zavisno o predmetu nabave.
Što se tiče osobe zadužene za provođenje postupka jednostavne nabave u ovoj fazi, to može biti ravnatelj ili pak neka druga osoba koju on za to ovlasti. Dakle, u ovoj fazi postupak jednostavne nabave maksimalno je pojednostavljen te vrtić može, primjerice, prikupiti ponude tri gospodarska subjekta po vlastitom izboru i odabrati onu ponudu koja mu najviše odgovara. Budući da se radi o jednostavnoj nabavi, vrtić nije dužan niti jednu fazu postupka objavljivati u Elektroničkom oglasniku o javnoj nabavi, s izuzetkom plana nabave i registra ugovora jednostavne nabave.
Što se gornje granice praga iznad 2.650,00 EUR tiče, nju vrtići isto propisuju za sebe svojim općim aktom. Primjerice, iznad iznosa od 9.233,75 EUR (nekadašnjih 70.000,00 HRK), može biti detaljnije uređen postupak jednostavne nabave, i to sa tri gospodarska subjekta.
b) Primjer postupka jednostavne nabave u dječjem vrtiću, iznad iznosa od 9.233,75 EUR
Postupak jednostavne nabave iznad iznosa od 9.233,75 EUR započinje donošenjem odluke o imenovanju ovlaštenog predstavnika jednostavne nabave, koju donosi ravnatelj vrtića. Pravilnikom odnosno općim aktom može se propisati što točno ta odluka mora sadržavati. Budući da se ne radi o javnoj nabavi, ovlašteni predstavnici naručitelja odnosno vrtića ne moraju imati certifikat iz područja javne nabave.
Nakon što je određeno tko će biti ovlašteni predstavnik naručitelja, ovlašteni predstavnik dostavlja poziv za dostavljanje ponuda na, primjerice, najmanje tri gospodarska subjekta po vlastitom izboru. Ujedno se može propisati i iznimka kada se poziv dostavlja samo jednom gospodarskom subjektu. Pravilnikom se također može propisati što poziv za dostavu ponude sadrži, kao i rok za dostavu ponuda: primjerice, najmanje osam, a najviše deset dana od primitka poziva. Nakon što pristignu ponude po pozivu sa svom popratnom dokumentacijom, ovlašteni predstavnik naručitelja ih otvara te o tome sastavlja zapisnik.
Konačno, postupak završava odlukom o odabiru ili pak odlukom o poništenju jednostavne nabave, ako pak ni jedna pristigla ponuda nije zadovoljavajuća. Što se tiče pitanja tko bi bio ovlašten za donošenje odluke, to opet ostaje na vrtićima. Može se, primjerice, pravilnikom propisati da odluku o poništenju donosi ravnatelj, dok odluku o odabiru donosi upravno vijeće dječjeg vrtića. Navedeno mora pratiti vrtićki statut budući da niti Zakon o javnoj nabavi niti Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju detaljnije ne uređuju tu materiju. Pravilnikom o jednostavnoj nabavi može se propisati obvezatan sadržaj odluke o odabiru odnosno odluke o poništenju. Također, može se propisati i rok za donošenja odluke – primjerice, dvadeset dana računajući od dana isteka roka za podnošenje ponude. Nakon što je odluka dostavljena, a ukoliko je riječ o odluci o odabiru, tada se sa odabranim gospodarskim subjektom zaključuje ugovor ili mu se pak izdaje narudžbenica. Time je konačno završen postupak jednostavne nabave u dječjem vrtiću.
Zaključak
U članku smo se osvrnuli na postupak provođenja jednostavne nabave u dječjim vrtićima, koju ne regulira Zakon o javnoj nabavi. Bitno je za napomenuti da su prikazani postupci jednostavne nabave u dječjem vrtiću tek jedno od mogućih rješenja. Svaki vrtić treba urediti jednostavnu nabavu sukladno vlastitim potrebama, uzimajući u obzir svoje specifičnosti te pridržavajući se svojih drugih općih akata, osobito sa statutom. Međutim, mišljenja samo da vrtići ne bi trebali zanemariti postupak javne nabave iz Zakona, budući da nema potrebe da jednostavna nabava bude složena kao javna nabava.
Vladimir Mrzljak, mag. iur.
