Prava i dobrobit darovite djece u RH

Pravilnik je normativno utemeljen na Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (čl. 63. i 64.) i Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (čl. 17.), a u širem smislu operacionalizira obveze Republike Hrvatske iz Konvencije o pravima djeteta (KPD) te europskih instrumenata zaštite djece². Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989. godine, koju je Hrvatska ratificirala 1991., u članku 29. propisuje da obrazovanje mora biti usmjereno na razvoj dječje osobnosti, talenata i mentalnih i fizičkih sposobnosti do njihovih najvećih granica. Također, Nacionalni plan za prava djece 2022.–2026.³ predviđa posebne mjere za jačanje zaštite prava djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uključujući i darovitu djecu. Ured pravobraniteljice za djecu i Vijeće za djecu nadziru provedbu prava djece, uključujući i darovite.

Ovaj članak donosi sustavnu pravnu analizu Pravilnika (po područjima uređivanja), ukazuje na ključne inovacije u odnosu na ranije propise te sažima nalaze Izvješća pravobraniteljice za djecu za 2024. koji osvjetljavaju „jaz” između norme i prakse.

Predmet i područje primjene Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika

Čl. 1. Pravilnika propisuje predmet uređenja: od načina zapažanja i utvrđivanja darovitosti, preko poticanja te praćenja i vrednovanja postignuća, do uvjeta i postupaka za prijevremeni upis i završetak programa u kraćem razdoblju. Ovakav katalog ciljeva odgovara standardu sveobuhvatnosti i omogućuje kumulativnu primjenu mjera (npr. razlikovnost + mentorstvo + akceleracija).

Pojam darovitosti i doseg zaštite

Čl. 2. Pravilnika definira darovitost kao sklop osobina, visoko iznadprosječnih općih i/ili specifičnih sposobnosti, kreativnosti i motivacije koji vode „dosljednom postizanju izrazito iznadprosječnih postignuća i/ili radova” u jednom ili više područja (jezično-komunikacijsko, matematičko, prirodoslovno, tehničko-informatičko, društveno-humanističko, umjetničko, tjelesno i zdravstveno). Posebno je važna eksplicitna inkluzija darovitog djeteta/učenika s teškoćama u razvoju⁴, čime se operacionalizira načelo razumne prilagodbe i intersekcijska zaštita (darovitost + teškoća).

Normativno, ova definicija je široka i usklađena sa suvremenim višedimenzionalnim modelima darovitosti. Praktično, ona zahtijeva validirane instrumente i edukaciju profesionalaca kako bi se izbjegla redukcija darovitosti na „visok IQ”.

Postupak zapažanja i utvrđivanja darovitosti

Članci 4. do 6. Pravilnika uvode kontinuirani, timskom radu utemeljen postupak koji obuhvaća svu djecu od predškole do srednje škole. Tim za darovite je stručno tijelo  odgojno obrazovne ustanove čijega voditelja, kao stručnog koordinatora imenuje ravnatelj ustanove. Obvezni članovi Tima za darovite jesu ravnatelj, psiholog, pedagog, odgojitelji / učitelji razredne i predmetne nastave / nastavnici, odgajatelji, prema  potrebi se uključuju i logoped, edukacijski rehabilitator i/ili socijalni pedagog, knjižničar i vanjski stručnjaci. Ako ustanova nema zaposlenog psihologa, ravnatelj mora angažirati psihologa iz druge ustanove – što je normativna garancija kontinuirane psihološke podrške.⁵

Timova zadaća je planiranje i provedba identifikacije, izrada mišljenja i prijedloga oblika potpore, izrada i praćenje individualiziranog kurikula, izvještavanje stručnih vijeća i roditelja, te vođenje evidencija u e-Matici / e-portfoliju. Za utvrđivanje darovitosti koriste se psihologijski testovi (općih/specifičnih sposobnosti), instrumenti kreativnosti i osobina ličnosti, skale procjena i samoprocjene, intervjui i mjerenja postignuća. Ravnatelj, na temelju mišljenja Tima, donosi odluku o darovitosti i obliku potpore.⁶

Oblici potpore i individualizirani kurikul

Čl. 6. Pravilnika navodi širok spektar potpora unutar i izvan redovite nastave: individualizirani kurikul, individualni rad, rad s mentorom, izborni/fakultativni predmeti, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, programi izvrsnosti (seminari, kampovi, škole, centri izvrsnosti), natjecanja, rad s vanjskim mentorom; te prijevremeni upis, akceleracija, završavanje stupnja u kraćem roku, suradnja sa stručnjacima i pristup specifičnim izvorima znanja. Članci  7. do 9. Pravilnika razrađuju razlikovnost i individualizirani kurikul (IK) u predškolskoj i školskoj dobi, s obvezom davanja IK-a na uvid roditelju tijekom prvog obrazovnog razdoblja te integriranja IK-a u školski kurikul. Za predškolsku dob, IK se temelji na ranoj formalnoj i neformalnoj identifikaciji, uključuje alternativne metode učenja i komunikacije (osobito za darovite s teškoćama), te se prenosi pri upisu u osnovnu školu i postaje relevantna dokumentacija za rješenja o primjerenom programu. Za osnovnoškolsku/srednjoškolsku dob IK obuhvaća ishode, pristupe, tempo i okružje učenja, provodi se u nastavi i u radu s mentorom, te se donosi do kraja prvog obrazovnog razdoblja svake školske godine.

Katalog mjera je ambiciozan i usklađen s KPD-om (čl. 29.). Međutim, financiranje (satnica, mentorski rad, materijali) i standard kvalitete IK-a ostaju ključne točke rizika u provedbi.

Organizacijski oblici: posebni razredni odjeli i skupine

Čl. 10. Pravilnika predviđa mogućnost ustrojavanja posebnog razrednog odjela / odgojno-obrazovne skupine za darovite učenike s teškoćama u razvoju, uz optimalno do pet učenika, i – uz suglasnost Ministarstva – i kombinirane odjele. Ova odredba otvara prostor za specijaliziranu, resursno intenzivnu podršku, ali i zahtijeva realno planiranje kadrova i mreže ustanova.

Prijevremeni upis i akceleracija

Čl. 11. Pravilnika omogućuje prijevremeni upis u osnovnu školu darovitog djeteta predškolske dobi, na prijedlog Tima i uz suglasnost roditelja, uz uvjet stručne procjene općih sposobnosti, specifičnih vještina i socio-emocionalne zrelosti. Čl. 12. Pravilnika uređuje akceleraciju: mogućnost završavanja dva razreda u jednoj školskoj godini; postupak mogu pokrenuti učitelji/nastavnici, mentor, Tim ili roditelj; predviđena su objektivna ispitivanja (I.–III. razred) i razredni ispiti (IV.–VIII. i srednja škola); odluku donosi ravnatelj, a akceleracija se evidentira u e-Matici.

Norme su jasne i daju okvir za ubrzano napredovanje, ali predmetna neravnomjernost darovitosti (npr. STEM vs. jezici) upućuje na potrebu fleksibilnih modela diferencirane akceleracije (po predmetima / modulima), što nadilazi strogu razrednu logiku.

Praćenje, vrednovanje i dokumentacija

Čl. 13.–14. propisuju praćenje razvoja i napretka radi vrednovanja postignuća i učinkovitosti potpore te pravodobnog mijenjanja oblika podrške; uređuju sadržaj mape odnosno e-portfolija (izvješća, ljestvice procjena, mišljenja, značajne odluke) i obvezu prijenosa dokumentacije između ustanova. Ove odredbe su temelj horizontalne i vertikalne povezanosti sustava i smanjenja rizika od diskontinuiteta podrške pri prijelazima.

Omjeri norme i prakse: nalazi pravobraniteljice (2024.)

Izvješće pravobraniteljice za djecu za 2024.⁷ dokumentira kontinuirane pritužbe roditelja zbog nedostatne podrške: darovitost se ne prepoznaje i ne njeguje, radoznalost se ponekad tretira kao „smetnja”, a škole nerijetko opterećuju djecu natjecanjima iz područja koja nisu njihova primarna snaga, što vodi gubitku motivacije. Posebno su istaknuti:

- nedostatak edukacije odgojno-obrazovnih djelatnika za identifikaciju i rad s darovitima;

- neujednačenost kriterija i pravila sudjelovanja na natjecanjima (AZOO/ASOO), što stvara neravnopravan položaj djece;
- izostanak nacionalne baze podataka i registara podrške;
- potreba da se psiholog sustavno zaposli u svakoj školi (vanjski suradnik ne osigurava kontinuitet);
- nedovoljno jasna uloga djeteta u planiranju aktivnosti Tima (pravo na informiranje i izražavanje mišljenja sukladno KPD-u).

U vrijeme javnog savjetovanja dodatne kritike roditelja i stručnjaka isticale su izostanak financijskih jamstava za provedbu (satnica, mentorstvo, materijali), nedovoljnu razradu kompetencijskih standarda članova Tima za darovite, te rizike „opće akceleracije” kod djece s izrazito specifičnom darovitošću.

Usklađenost s KPD-om: najbolji interes i participacija

Pravilnik implicira, ali ne svugdje eksplicira, participaciju djeteta. KPD zahtijeva da dijete bude pravodobno informirano i da može izraziti mišljenje u svim odlukama koje ga se tiču (npr. izbor oblika potpore, sadržaj IK-a, akceleracija). Stoga bi provedbene smjernice trebale:

- standardizirati obvezno savjetovanje s djetetom (primjereno dobi i zrelosti) u postupcima Tima;

-  uvesti obrasce bilježenja mišljenja djeteta i načina uvažavanja tog mišljenja u odlukama;

-  osigurati da se sukobi očekivanja (škola/roditelji) rješavaju u korist najboljeg interesa djeteta uz stručnu medijaciju.

Preporuke za provedbu i normativne dorade

1. Financiranje i kadrovi. Donijeti provedbeni akt koji uređuje satnicu, mentorstvo i materijalne troškove rada s darovitima; osigurati obvezno radno mjesto psihologa u svakoj školi ili mrežu psihologa s definiranim omjerima opterećenja.

2. Standardi identifikacije. Nacionalno uskladiti instrumente i pragove za utvrđivanje darovitosti; osigurati periodičnu re-procjenu i edukaciju procjenitelja; definirati etiku testiranja i zaštitu podataka.

3. Nacionalna baza i registri podrške. Uspostaviti registar darovitih (upravljačko-analitičke svrhe) i katalog dostupnih potpora (centri izvrsnosti, programi, mentori), uz jasne GDPR mehanizme i pristupna prava.

4. Participacija djeteta. Normativno propisati obvezu informiranja i konzultiranja djeteta te dokumentiranja njegova mišljenja pri izradi IK-a i odlukama o akceleraciji.

5. Natjecanja i izvrsnost. Uskladiti i transparentno objaviti pravila sudjelovanja (AZOO/ASOO), omogućiti sudjelovanje prema razini kompetencije (a ne striktno prema razredu), te izbjegavati prekomjerno natjecateljsko opterećenje.

6. Diferencirana akceleracija. Razraditi mogućnost predmetne/modularne akceleracije i „kompaktiranja” kurikuluma za učenike sa specifičnim profilom darovitosti, uz osiguranje temeljnih općih ishoda.

7. Kvaliteta IK-a i vanjsko vrednovanje. Uspostaviti rubrike kvalitete IK-a, cikličko vanjsko vrednovanje provedbe i sustav stručne pomoći školama (coaching, mentorska mreža).

8. Rana identifikacija i prijelazi. Propisati obvezu dvostranog prijenosa dokumentacije vrtić-škola-srednja škola-visoko obrazovanje-tržište rada te kontinuitet mentorstva kroz prijelaze.

Zaključak

Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika ("Narodne novine" br. 71/25.) predstavlja ključan normativni iskorak: definira pojam darovitosti, uspostavlja Tim za darovite, propisuje IK, akceleraciju i prijevremeni upis, te uređuje praćenje i dokumentaciju. Međutim, da bi se ustavna i konvencijska jamstva pretvorila u stvarne obrazovne prilike, potrebno je: osigurati resurse, standardizirati identifikaciju, ojačati participaciju djeteta, urediti natjecanja i omogućiti diferencirane oblike akceleracije. Tek tada će se ostvariti svrha čl. 29. KPD-a – razvoj talenata do „najvećih granica“– bez zanemarivanja dobrobiti, motivacije i socio-emocionalne stabilnosti djeteta.

Jasminka Blažinović Grgić, mag. iur.

Literatura 

Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, NN 71/2025.
Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika, NN 34/91.; Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju darovitih učenika, NN 90/93.
Konvencija o pravima djeteta, UN, 1989.
Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava (RH: na snazi od 1. 8. 2010.).
Nacionalni plan za prava djece 2022.–2026., Vlada RH.
Izvješće pravobraniteljice za djecu za 2024., pogl. 2.3.5: Prava i dobrobit darovite djece.
Medijski izvori o e-savjetovanju i kritikama nacrta (https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nakon-pune-33-godine-daroviti-ucenici-konacno-docekali-novi-pravilnik-pljuste-reakcije-pa-tko-ce-to-financirati-15510369 ).