U središtu

Nove izmjene Zakona o kaznenom postupku

02.05.2022

Posljednjim izmjenama i dopunama iz 2019. godine domaće kazneno procesno zakonodavstvo usklađeno je s Direktivom 2016/1919/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. godine o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga. Potreba zakonodavca za novim devetim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku postoji zbog provođenja reforme kaznenog postupka u smislu proširenja uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija u kaznenom postupku, odnosno uvođenjem e-komunikacije, proširenjem uporabe tonskog snimanja na sve rasprave u kaznenom postupku te proširenjem mogućnosti korištenja audio-video linka. U tu svrhu je izrađen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku koji se trenutno nalazi u zakonodavnoj proceduri u Hrvatskom saboru. Shodno tome, u nastavku teksta bit će više riječi o najznačajnijim izmjenama Zakona o kaznenom postupku.

Podnesci u elektroničkom obliku

Uvest će se komunikacija s tijelom koje vodi postupak (državnim odvjetništvom i sudom) putem informacijskog sustava e- komunikacija. Podnošenje podnesaka i njihovih priloga koji postoje u elektroničkom obliku tijelu koje vodi postupak bit će propisano kao mogućnost kako bi se sudionicima postupka, prvenstveno okrivljenicima fizičkim osobama koji nisu pristali na navedeni način komunikacije ili za navedeni način komunikacije nemaju mogućnosti, omogućilo podnošenje podnesaka i na drugi način. Za određene, taksativno navedene sudionike postupka komunikacija sa sudom putem informacijskog sustava propisat će se kao obligatorna te će tako državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, sudski vještaci, sudski tumači i pravne osobe kao obvezni sudionici e-komunikacije uvijek biti dužni podneske i njihove priloge koji postoje u elektroničkom obliku sudu podnositi na navedeni način, čime će se olakšati komunikacija i smanjiti troškovi postupka.
Podnesak u elektroničkom obliku morat će biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom te će se kao takav smatrati vlastoručno potpisanim.

Nakon podnošenja podneska putem informacijskog sustava, podnositelju će biti poslana potvrda o primitku podneska te će se dan kada je informacijski sustav podnositelju potvrdio primitak podneska smatrati danom predaje podneska sudu kojemu je upućen.
U slučaju kada podnesak podnesen u elektroničkom obliku nije prikladan za obradu, primjerice ako podnesak nije podnesen u odgovarajućem formatu ili se sadržaj podneska ne može prikazati, tijelo koje vodi postupak o tome će obavijestiti podnositelja te mu naložiti da podnesak podnese u odgovarajućem obliku.
Ministar nadležan za pravosuđe donijet će Pravilnik kojim će se detaljnije urediti pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblici zapisa podnesaka u elektroničkom obliku, te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava.

Također, omogućit će se sudionicima postupka koji nisu obvezni sudionici e-komunikacije podnošenje podneska tijelu koje vodi postupak putem elektroničke pošte ili drugog odgovarajućeg telekomunikacijskog sredstva. Da bi se podnesak mogao podnijeti na navedeni način, morat će biti sastavljen u obliku elektroničke isprave kako bi se moglo nedvojbeno utvrditi tko je pošiljatelj navedenog podneska.

Iznimno, obveznim sudionicima e-komunikacije bit će omogućeno podnošenje podneska na isti način u slučaju kada iz opravdanih razloga neće moći podnijeti podnesak u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava.
Podnesak će se smatrati zaprimljenim u elektroničkoj pošti ili drugom odgovarajućem telekomunikacijskom uređaju tijela koje vodi postupak trenutkom potvrde njegova primitka. Ako pošiljatelj ne zaprimi potvrdu primitka obavijestit će o tome primatelja, pa ukoliko u roku kojeg je odredio ne primi tu potvrdu smatrat će se da podnesak nije podnesen.

Dostava putem informacijskog sustava

Dostava putem informacijskog sustava u odnosu na državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe kao obvezne sudionike e-komunikacije bit će obligatorna, dok će se stranci ili drugom sudioniku postupka dostava putem informacijskog sustava moći obaviti uz njihovu suglasnost. Izjavu će stranka ili drugi sudionik postupka davati pisano ili usmeno na zapisnik, s tim da će izjavu moći povući u svakom trenutku tijekom postupka.

Ako tijelu koje vodi postupak stranka ili drugi sudionik postupka podnesak podnese putem informacijskog sustava, tijelo koje vodi postupak pozvat će stranku ili drugog sudionika da se očituje pisano ili usmeno na zapisnik je li suglasan da mu se dostava obavlja putem informacijskog sustava.
U slučaju da dostava putem informacijskog sustava neće biti moguća ili ako okolnosti slučaja to opravdavaju, tada će tijelo koje vodi postupak dostavu obaviti na drugi način.
Propisat će se i način obavljanja dostave putem informacijskog sustava. Naime, odluke ili dopisi dostavljat će se u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja te će se adresatu na adresu elektroničke pošte dostavljati i informativna poruka o obavljenoj dostavi, koja sadrži upozorenje o presumpciji dostave istekom osam dana od dana kada su odluka ili dopis zaprimljeni u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja. Navedena pravna posljedica nastupit će u slučaju kada primatelj ne preuzme odluku ili dopis u roku od osam dana od kada su pristigli u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac. Takvim zakonskim određenjem nastoji se prevenirati odugovlačenje postupka, ukoliko bi primatelj izbjegavao preuzimanje odluke ili dopisa iz sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca.

Također, putem informacijskog sustava moći će se dostaviti i odluke i dopisi koji imaju izvornike u fizičkom obliku pod uvjetom ako je elektronički (skenirani) prijepis koji je izrađen na temelju izvornika u fizičkom obliku ovjeren kvalificiranim elektroničkim pečatom suda.
Treba naglasiti da će se dostava obavljena putem informacijskog sustava smatrati neposrednom dostavom, odnosno presumira se da su odluka ili dopis dostavljeni neposredno osobi kojoj su upućeni.

Audio snimanje rasprave u kaznenom postupku

Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku iz 2017. godine proširena je mogućnost snimanja rasprave uređajem za audio ili audio-video snimanje. Prednosti snimanja rasprava na navedeni način ogledaju se u bržem tijeku rasprave, lakšem upravljanju raspravom, boljem praćenju iskaza optuženika, svjedoka i vještaka s obzirom na to da se njihov sadržaj ne bi unosio u zapisnik o raspravi. U konačnici, ubrzanju kaznenih postupaka u cijelosti te većoj učinkovitosti pravosudnog sustava. No, navedena mogućnost ipak nije zaživjela u praktičnoj primjeni zbog toga što sve sudnice nisu tehničke opremljene za snimanje rasprave te prijepisa koji je obvezan i kojeg mora odobriti predsjednik vijeća u roku od pet radnih dana.

Stoga, kako bi se ispravili postojeći nedostatci u praksi, novim zakonskim izmjenama drugačije će se urediti audio snimanje rasprave u kaznenom postupku. Shodno tome, mijenjat će se postojeće odredbe Zakona o kaznenom postupku, koje bi stupile na snagu osmog dana od dana objave zakonskih izmjena u „Narodnim novinama“ i to na način koji bi olakšao primjenu važećih odredaba, odnosno potaknulo korištenje mogućnosti audio snimanja rasprava čim se stvore tehničke mogućnosti za to. Naime, predsjednik vijeća će moći odrediti da se rasprava ili pojedini njezini dijelovi (iskazi optuženika, svjedoka, vještaka i važne izjave stranaka) snime uređajem za audio ili audio-video snimanje. U tom slučaju, zapisnik će tvoriti audio ili audio-video snimka rasprave i zapisnik o tijeku rasprave.
Također, predsjednik vijeća će moći donijeti odluku o izradi prijepisa audio snimke kada za to postoje opravdani razlozi, a osobito ako to zatraži okrivljenik koji nema branitelja i u slučaju iz članka 407. Zakona o kaznenom postupku, odnosno ako se izmijenio sastav vijeća, ako se rasprava drži pred drugim predsjednikom vijeća i ako je odgoda rasprave trajala dulje od tri mjeseca. Propisat će se i dodatni rok od deset radnih dana za izradu prijepisa kada se iz opravdanih razloga prijepis ne može izraditi u roku od pet radnih dana.
Treba naglasiti da prijepis neće zahtijevati ovjeru predsjednika vijeća, već će prijepis audio snimke imati funkciju pomoćnog sredstva, s tim da će samo snimka rasprave biti relevantna kod dokazivanja.
Takvim zakonskim određenjem nastojat će se potaknuti korištenje postojeće odredbe koja propisuje samo mogućnost audio snimanja u prijelaznom razdoblju do uvođenja obveznog snimanja rasprava u kojem će se sudnice opremati odgovarajućom tehničkom opremom. Ujedno će se tako sudovima omogućiti postupno privikavanje na vođenje rasprava uz audio snimanje.

Uvode se i nove zakonske odredbe, odnosno članci 409.a i 411.a temeljem kojih će se uvesti obvezno audio snimanje svake rasprave, ali s odgodom stupanja na snagu tih odredaba. Naime, te odredbe će stupiti na snagu kada ministar nadležan za pravosuđe donese odluku o ispunjavanju uvjeta za tonsko snimanje rasprave na općinskim i županijskim sudovima, odnosno kada sve sudnice u Republici Hrvatskoj budu opremljene tehničkom opremom koja omogućuje snimanje rasprave i kada suci i sudski zapisničari budu educirani za korištenje opreme.
Stupanjem na snagu novih članaka 409.a i 411.a prestat će važiti odredbe o fakultativnom snimanju rasprava, kao i odredbe o klasičnom vođenju zapisnika o raspravi – kada rasprava nije snimana.

Novim člankom 411.a Zakona o kaznenom postupku, određuje se sadržaj zapisnika. Prema tome, u uvodu zapisnika morat će se naznačiti sud pred kojim se održava rasprava, mjesto i vrijeme zasjedanja, ime i prezime predsjednika vijeća, članova vijeća i zapisničara, prisutnih tužitelja, optuženika i branitelja, oštećenika i njegova zakonskog zastupnika ili opunomoćenika, tumača, vještaka, svjedoka i drugih osoba koje sudjeluju na raspravi, kazneno djelo koje je predmet raspravljanja te je li rasprava javna ili je javnost isključena. Uz to, zapisnik će morati sadržavati broj i oznaku optužnice na temelju koje se vodi postupak, dokaze koji su izvedeni na raspravi, važne odluke koje je donosio predsjednik vijeća ili vijeće o prijedlozima stranaka i upravljanju raspravom te popis drugih bitnih radnji koje su poduzete na raspravi bez navođenja njihovog sadržaja. U zapisnik će se unijeti i izreka presude.

Ako je svjedok ili vještak ranije ispitan pred sudom ili državnim odvjetnikom u smislu članka 234. i 235. Zakona o kaznenom postupku u slučaju odstupanja ili dopune takvog njegovog ranijeg iskaza i vještačenja, prema potrebi, reproducirat će se snimka njegovog prijašnjeg iskaza ili dijela iskaza danog pred sudom ili državnim odvjetnikom, odnosno taj dio njegovog iskaza će se pročitati.
S druge strane, ako svjedok ili vještak nije ispitan pred sudom ili državnim odvjetnikom na način propisan člankom 234. i 235. Zakona o kaznenom postupku, na raspravi će se moći reproducirati snimka ranijeg iskaza ili dijela iskaza tako ispitanog svjedoka ili vještaka, i to u dijelu koji sadrži odstupanja u iskazima, odnosno taj dio njegovog iskaza će se pročitati. No, na takvom iskazu ne može se isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda.

Proširenje uporabe audio – video linka

Strankama će se omogućiti da na pripremnom ročištu i sjednici optužnog vijeća prisustvuju uz pomoć zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj) kojim rukuje stručna osoba. U zapisnik o pripremnom ročištu/ sjednici optužnog vijeća unijet će se činjenica da su stranke bile prisutne na pripremnom ročištu/sjednici optužnog vijeća uz pomoć audio-video uređaja, vrsta uređaja te ime stručne osobe koja je njime rukovala.
Na taj način omogućit će se daljnje proširenje uporabe audio – videolinka u kaznenom postupku, uz napomenu da o njezinu korištenju odlučuje predsjednik vijeća, ovisno o specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja.

Zaključno

Nove zakonske izmjene u predmetnom području donijet će određene pozitivne učinke. Naime, stvorit će se nužni preduvjeti za proširenje uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija u kaznenom postupku, kako bi se povećala učinkovitost i ubrzalo vođenje kaznenog postupka, omogućila efikasnija razmjena pismena i brže ostvarivanje prava te smanjili troškovi postupka. Uvođenjem elektroničke komunikacije u kazneni postupak omogućit će se slanje pismena u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, što će skratiti vrijeme slanja podnesaka sudu, kao i dostavu sudskih pismena, ali i smanjiti troškove postupka, a sudionicima postupka olakšat će se komunikacija sa sudom. Također, proširivanjem tonskog snimanja na sve rasprave u kaznenom postupku u narednom razdoblju, kada za to budu ispunjeni tehnički preduvjeti na sudovima, skratit će se vrijeme trajanja rasprave dok će sudionicima postupka biti olakšano praćenje njezinog tijeka.

Bernard Iljazović