Uvod
Zapošljavanje stranih državljana (državljana trećih zemalja, državljana država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, azilanata, osoba pod privremenom i međunarodnom zaštitom) obuhvaća:
- učitelje u osnovnoj školi koji izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima
- nastavnike u srednjoj školi koji izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima
- strukovne učitelje koji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu
- suradnike u nastavi koji sudjeluju u izvođenju praktične nastave i vježbi pod neposrednim vodstvom nastavnika ili stručnog učitelja
- odgajatelje koji rade s obrazovnom skupinom u učeničkom domu
- stručne suradnike koji obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima te stručno-razvojne i koordinacijske poslove.
Broj djelatnika koje je moguće zaposliti u odgojno-obrazovanim ustanovama, sa ili bez prethodne suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja i Gradskog ili županijskog ureda za obrazovanje, ovisi o vrsti ustanove (osnovna škola, gimnazija, srednja strukovna škola, glazbena ili umjetnička škola itd.), kao i o njezinim specifičnostima (npr. broju učenika, broju smjena, kvadraturi prostora u kojem se obavlja nastava, količini radnog vremena na određenoj vrsti poslova i slično).
Opći i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u odgojno-obrazovnim ustanovama
Uz opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa, prema Zakonu o radu, osoba koja zasniva radni odnos u školskoj ustanovi mora ispunjavati i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa koji su propisani Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima su poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u mjeri koja omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog rada, odgovarajuća vrsta i razina obrazovanja kojom su osobe stručno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.
Nadalje, osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika kao pripravnik, time da mu pripravnički staž traje 1 godinu u kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalni rad, odnosno dužan je položiti stručni ispit u roku od 1 godine od isteka pripravničkog staža.
Priznavanje i vrednovanje inozemne obrazovne kvalifikacije kao preduvjet za zapošljavanje u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj
Kako bi strani državljanin mogao zasnovati radni odnos u odgojno-obrazovnoj ustanovi u Republici Hrvatskoj, potrebno je da posjeduje dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada, odnosno da temeljem provedenog postupka vrednovanja stečene inozemne obrazovne kvalifikacije (svjedodžbe, diplome) posjeduje mišljenje o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji koje sadrži mišljenje o razini, obujmu, profilu i kvaliteti inozemne obrazovne kvalifikacije u odnosu na odgovarajuću kvalifikaciju koja se stječe u Republici Hrvatskoj.
Školske svjedodžbe, diplome i druge javne isprave o stečenoj naobrazbi izdane do 8. listopada 1991. godine na visokim učilištima i odgojno-obrazovnim ustanovama na području bivše SFRJ izjednačene su po pravnoj snazi sa školskim svjedodžbama, diplomama i drugim javnim ispravama obrazovnih ustanova Republike Hrvatske i ne podliježu postupku priznavanja niti vrednovanja.
Obzirom da je na snazi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, njime su uređeni način i postupci vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u profesijama koje nisu uključene u Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, time da pravo na vrednovanje i priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije imaju hrvatski državljani, strani državljani, osobe bez državljanstva, azilanti te stranci pod supsidijarnom zaštitom.
Navedeni postupak u Republici Hrvatskoj provodi:
- Agencija za odgoj i obrazovanje za inozemne obrazovne kvalifikacije o završenom osnovnom i srednjem obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima
- Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih za inozemne obrazovne kvalifikacije o završenom srednjem obrazovanju u strukovnim programima te o završenom programu na razini poslije-srednjoškolskog obrazovanja koje nije visoko obrazovanje
- Agencija za znanost i visoko obrazovanje za inozemne obrazovne kvalifikacije o završenom visokom obrazovanju.
Nakon provedenog postupka vrednovanja nadležna agencija izdaje mišljenje o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji koje mora biti obrazloženo, time da sadrži mišljenje o razini, obujmu, profilu i kvaliteti inozemne obrazovne kvalifikacije u odnosu na odgovarajuću kvalifikaciju koja se stječe u Republici Hrvatskoj.
Vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za azilante, strance pod supsidijarnom zaštitom i strance pod privremenom zaštitom te članove njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj
Vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada te u svrhu nastavka obrazovanja na istoj ili višoj razini obrazovanja mogu tražiti azilant, stranac pod supsidijarnom zaštitom i stranac pod privremenom zaštitom te članovi obitelji azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom, odnosno stranca pod privremenom zaštitom koji zakonito boravi u Republici Hrvatskoj, a koji su pravima i dužnostima izjednačeni s hrvatskim državljanima.
Međutim, za osobe koje iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti dostaviti dokumentaciju kojom dokazuju inozemnu obrazovnu kvalifikaciju, nadležna Agencija će provest vrednovanje prema raspoloživim podacima i izraditi informativni dokument o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji, time da su obvezni dijelovi informativnog dokumenta o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji podaci o odgojno-obrazovnoj ustanovi ili visokom učilištu koje je izdalo kvalifikaciju, podaci o profilu, razini i procjeni obujma kvalifikacije.
Ispunjavanje posebnog uvjeta posjedovanja dozvole boravka i rada, te potvrde o prijavi rada za strane državljane koji namjeravaju zasnovati radi odnos u odgojno-obrazovnim ustanovama u RH
Uvjeti boravka i rada državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj regulirani su na različit način u odnosu na uvjete za boravak i rad koji važe za državljane država članica Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora i članove njihovih obitelji.
Zakonom o strancima je propisano da državljani trećih zemalja mogu u Republici Hrvatskoj boraviti i raditi na temelju pribavljene dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, time da se u postupku podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad prilaže i pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (www.hzz.hr).
Također su propisane određene kategorije poslova za koje Ministarstvo unutarnjih poslova kao nadležno tijelo putem nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje, izdaje dozvolu za boravak i rad bez prethodno pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (npr. za EU plavu kartu, investitore, pružatelje usluga itd.).
Naime, državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada i to samo na onim poslovima za koje mu je ista izdana i to samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos.
Postupak izdavanja dozvole za boravak i rad
Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad može podnijeti državljanin treće zemlje ili poslodavac prema mjestu namjeravanog boravka ili rada državljanina treće zemlje ili sjedištu poslodavca, time da o tome rješenjem odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.
Dozvola za boravak i rad izdaje se državljaninu treće zemlje na vrijeme koje je potrebno za obavljanje određenog posla, odnosno vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najduže na 1 godinu. Međutim, što se tiče produljenja dozvole zahtjev se podnosi najkasnije 30 dana prije isteka važenja postojeće dozvole za boravak i rad, time da o produljenju odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova prije isteka roka važeće dozvole za boravak i rad.
Izdavanje dozvole za boravak i rad na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Ministarstvo unutarnjih poslova može izdati dozvolu za boravak i rad državljaninu treće zemlje isključivo na temelju prethodnog pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je po službenoj dužnosti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražiti, time da se uz isti prilaže:
Obveza provedbe testa tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, poslodavac je dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, osim ako se radi o produljenju dozvole za boravak i rad kod istog poslodavca, te za istog državljanina treće zemlje.
Naime, test tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada.
Područna služba odnosno ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provodi postupak posredovanja, ako u evidenciji nezaposlenih osoba ima osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanjem, time da će o rezultatu testa tržišta rada obavijestiti poslodavca najkasnije u roku od 15 dana od dana traženja poslodavca.
Međutim, ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti dozvolu za boravak i rad, u roku od 180 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.
Prethodno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostavit će se nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji Ministarstva unutarnjih poslova, ako poslodavac:
Nadalje, Hrvatski zavod za zapošljavanje neće izdati pozitivno mišljenje ako je broj zaposlenih radnika državljana Republike Hrvatske odnosno državljana države članice Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije kod poslodavca manji od 1/4 ukupno zaposlenih radnika.
Iznimka od obveze provedbe testa tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Na temelju stanja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada u pogledu broja i strukture nezaposlenih osoba te potreba pojedinih gospodarskih djelatnosti, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donosi Odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada.
Navedena procjena stanja i potreba utvrđuje se na temelju kriterija koji se odnose na:
Zaključak
Kako je rad u odgojno-obrazovnim ustanovama vrlo dinamičan i nepredvidiv, te često nije moguće predvidjeti situaciju koja će nastupiti, biti će potrebno dodatno poraditi na skraćivanju rokova za izdavanje dozvole za boravak i rad, odnosno potvrde o prijavi rada za strane državljane, odnosno pridonijeti znatnom skraćivanju rokova za dobivanje prethodne suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja a što trenutno nije slučaj, pa ravnatelji škola ne mogu predvidjeti kada će uopće dobiti navedenu suglasnost, kako bi mogli započeti s postupkom raspisivanja javnog natječaja za zapošljavanje u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj.
Alan Vajda, mag. iur.
