U drugo čitanje Saboru upućene izmjene zakona o strancima

Izmjenama se zakon usklađuje s europskim zakonodavstvom, a premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice istaknuo je da se želi i bolje i sustavnije regulirati pravni okvir kako bi se "na pravi način reagiralo na fenomen većeg broja stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku".

Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku, rekao je premijer. Tijekom prošle godine podneseno je 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, 22 posto više nego u 2023., a izdano je 206.529 dozvola što je 210 posto više nego 2020. godine kada ih je izdano 66.655.

Najviše ih je izdano u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i veza te trgovine. Od ukupnog broja izdanih dozvola, naveo je premijer, za novo zapošljavanje je izdano 132 tisuće, a za produljenje gotovo 57 tisuća te 17,5 tisuća dozvola za sezonske radnike, najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva.

Najveći broj dozvola za boravak je u 2024. godini izdan državljanima BiH (38.100) i Nepala (35.635), a slijede iz Srbije (gotovo 28 tisuća), te Indije (20.000), Filipina (14.600), Sjeverne Makedonije (nešto manje od 14.000, Bangladeša (13.600), Kosova (8000), Uzbekistana (7000) i Egipta (nešto manje od 7 tisuća).

Predloženim zakonom, uredit će se status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku, naglasio je premijer.

Implementira se EU direktiva o plavoj karti

Izmjenama se implementira EU direktiva o tzv. plavoj karti čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage, a izmjene se odnose na produženje važenja plave karte s 24 na 48 mjeseci.

Plavu kartu moći će dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, a vještine, i to isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom, što će procjenjivati Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Nositelj plave karte morat će imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.

Izmjenama zakona, među inim, regulira se i da se dozvole za boravak i rad izdaju do 3 godine (sada se izdaju do jedne godine), dozvole za boravak i rad za sezonski rad izdavat će se do devet mjeseci (sada se izdaju na šest mjeseci), a propisuju se i pravila za smještaj stranih radnika. Poslodavcima se uvodi obveza davanja novčanog jamstva RH u za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu.

U odnosu na prvo čitanje izmjenama zakona omogućava se produljenje privremenog boravka u druge svrhe osobama koje se nalaze na liječenju u Hrvatskoj uz mišljenje ministarstva nadležnog za zdravstvo, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Također, za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo niti kvalifikaciju (pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica...), a plaća stranih radnika neće smjeti biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici u tom određenom zanimanju.

Radi prilagodbe poslodavca propisan je i odgodni učinak prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine, a propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi (Bolt, Wolt i sl.) ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike.

Govoreći o izmjenama zakona u okviru Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ministar Marin Piletić među inim je istaknuo da do sada nije bio reguliran promet kod poslodavaca koji uvoze stranu radni snaga, a sada je stavljena odredba da u posljednjih šest mjeseci kod pravnih osoba minimalni mjesečni promet mora biti 10 tisuća eura, a za fizičku osobu odnosno obrtnika 15 tisuća eura u šest mjeseci.

Ministar Ivan Šipić istaknuo je novine u okviru nadležnosti Ministarstva demografije i useljeništva te rekao da se uvodi nova, posebna kategorija privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka iseljeništva za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja te se oni više neće tretirati kao stranci.

Iseljenici će tako, odmah nakon odobrenja boravka moći podnijeti zahtjev za primitak u državljanstvo, a imat će pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez dozvole za boravak i rad, na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe te obrazovanje i studiranje.

Prijedlog zakona o logopedskoj djelatnosti

Vlada je Hrvatskom saboru na donošenju uputila prijedlog zakona o logopedskoj djelatnosti kojim se uređuje ta djelatnost odnosno moći će je obavljati magistar logopedije koji ima odobrenje za samostalni rad i upisan je u Registar magistara logopedije pri Hrvatskoj komori logopeda.

Stoga je zakonom regulirano i osnivanje i organizacija rada Hrvatske komore logopeda, koju zajedno osnivaju Ministarstvo zdravstva i Hrvatsko logopedsko društvo, a regulirano je i vođenje Registra. Logopedska djelatnost je zdravstvena djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku čija je svrha unaprjeđenje kvalitete života, verbalne i neverbalne komunikacije te procesa gutanja i hranjenja.

Prema prijedlogu zakona, stručni nadzor nad radom magistara logopedije obavljat će Komora, upravni nadzor nad zakonitošću rada Komore provodit će Ministarstvo zdravstva, a inspekcijski nadzor nad provođenjem logopedske djelatnosti provodit će zdravstvena inspekcija.

Logopedska djelatnost moći će se obavljati u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu za obavljanje zdravstvene djelatnosti, privatnoj logopedskoj praksi i u sustavu socijalne skrbi te odgoja i obrazovanja.