Krajem 2026. Ministarstvo pravosuđa planira izmjene zakona o registru birača

Stoji to u ažuriranom Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 2026. godinu koji je upućen u javnu raspravu, u kojem se najavljuje 25 zakona na kojima će to ministarstvo raditi u idućoj godini. Cilj je Prijedloga zakona o registru birača da se biračima omogući ostvarivanje njihova biračkog prava na što jednostavniji način te da podaci u registru birača budu potpuni i točni, objašnjava ministarstvo.

U registar birača upisani su svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina i on se razlikuje od popisa birača. Popis birača, koji sadrži podatke o hrvatskim državljanima ovlaštenima za glasovanje na izborima, dio je registra birača i sastavlja za svake izbore nakon zatvaranja registra (10 dana prije dana izbora).

Ovisno o vrsti izbora koji se održavaju, popis birača sadrži podatke o biračima koji imaju prebivalište u RH i važeće osobne iskaznice, onima koji su se privremeno upisali u registar birača izvan mjesta prebivališta, biračima kojima su izdane potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, biračima koji su se prethodno registrirali te aktivno registrirane birače koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

Miješanje i nerazumijevanje pojmova

Postojanje kategorija registar birača i popis birača, kako navodi Ministarstvo u obrazloženju, uzrokuje miješanje i nerazumijevanje pojmova. Osim toga, birači koji nisu upisani u popis birača na izborni dan, jer nemaju važeću osobnu iskaznicu, šalje se po ishođenje tzv. plave potvrde kako bi mogli glasovati. Oni, dakle, mogu ostvariti svoje biračko pravo, ali uz taj dodatni korak koji je uveden 2012. kako bi se, među ostalim, birače motiviralo da imaju važeću osobnu iskaznicu.

Međutim, objašnjava ministarstvo, to ne bi trebala biti zadaća registra birača niti je unazad 10 godina primijećeno da postiže željeni učinak, nego štoviše, odvraća birače od glasanja jer im je odlazak po potvrdu dodatni teret. Osim ukidanja razlike između registra birača i popisa birača, predloženim će se zakonom urediti podatke o biračima kojima je nepoznata adresa prebivališta u inozemstvu. 

Birači kojima je odjavljeno prebivalište u Hrvatskoj ili je adresa u inozemstvu nepoznata upisuju se u registar birača s oznakom države "nepoznato". S vremenom se u evidenciji broj birača s nepoznatim podatkom države prebivališta znatno povećao i ima ih više od 130.000. Zakon o registru birača potrebno je uskladiti i sa Zakonom o prestanku važenja Zakona o matičnom broju koji je stupio na snagu u veljači 2023. jer Zakon o registru birača propisuje da taj registar sadrži i MBG.

Zakoni radi uređenja rada zatvorskog sustava i strože zaštite okoliša

U idućoj bi godini Ministarstvo pravosuđa u proceduru donošenja trebalo uputiti i nekoliko zakona vezanih uz zatvorski sustav - u prvom tromjesečju Zakon o pravosudnoj policiji i Zakon o zatvorskom sustavu te do kraja iduće godine i izmjene Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Cilj im je, kako pojašnjavaju, propisivanje organizacija rada u zatvorskome sustavu, kao i rada sustava osiguranja pravosudnih tijela, propisivanje prava i obveza službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranju pravosudnih tijela, odnosno definiranje postupka izvršavanja kazne zatvora.

Više se zakona koje će uputiti u proceduru usklađuje s EU zakonodavstvom, među njima i Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (EU). U trećem tromjesečju planirane su izmjene Kaznenog zakona radi usklađivanja sa zahtjevima EU direktive o povratu i oduzimanju imovine, a revidirat će se oduzimanje predmeta kao i katalog kaznenih djela na koja je primjenjiv institut proširenog oduzimanja imovinske koristi.

Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, planiranima za prvo tromjesečje, revidirat će se zakonski opisi i sankcije za kaznena djela protiv okoliša čime bi se, u skladu s europskom direktivom, trebala unaprijediti kaznenopravna zaštita na tom području. Također zbog usklađivanja s direktivom o zaštiti okoliša putem kaznenog prava planirane su izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku te Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.