
Izmjenama se zakon usklađuje s europskim zakonodavstvom, a premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice istaknuo je da se želi i bolje i sustavnije regulirati pravni okvir kako bi se "na pravi način reagiralo na fenomen većeg broja stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku".
Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku, rekao je premijer. Tijekom prošle godine podneseno je 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, 22 posto više nego u 2023., a izdano je 206.529 dozvola što je 210 posto više nego 2020. godine kada ih je izdano 66.655.
Najviše ih je izdano u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i veza te trgovine. Od ukupnog broja izdanih dozvola, naveo je premijer, za novo zapošljavanje je izdano 132 tisuće, a za produljenje gotovo 57 tisuća te 17,5 tisuća dozvola za sezonske radnike, najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva.
Najveći broj dozvola za boravak je u 2024. godini izdan državljanima BiH (38.100) i Nepala (35.635), a slijede iz Srbije (gotovo 28 tisuća), te Indije (20.000), Filipina (14.600), Sjeverne Makedonije (nešto manje od 14.000, Bangladeša (13.600), Kosova (8000), Uzbekistana (7000) i Egipta (nešto manje od 7 tisuća).
Predloženim zakonom, uredit će se status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku, naglasio je premijer.
Implementira se EU direktiva o plavoj karti
Izmjenama se implementira EU direktiva o tzv. plavoj karti čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage, a izmjene se odnose na produženje važenja plave karte s 24 na 48 mjeseci.
Plavu kartu moći će dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, a vještine, i to isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom, što će procjenjivati Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Nositelj plave karte morat će imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.
Izmjenama zakona, među inim, regulira se i da se dozvole za boravak i rad izdaju do 3 godine (sada se izdaju do jedne godine), dozvole za boravak i rad za sezonski rad izdavat će se do devet mjeseci (sada se izdaju na šest mjeseci), a propisuju se i pravila za smještaj stranih radnika. Poslodavcima se uvodi obveza davanja novčanog jamstva RH u za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu.
U odnosu na prvo čitanje izmjenama zakona omogućava se produljenje privremenog boravka u druge svrhe osobama koje se nalaze na liječenju u Hrvatskoj uz mišljenje ministarstva nadležnog za zdravstvo, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Također, za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo niti kvalifikaciju (pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica...), a plaća stranih radnika neće smjeti biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici u tom određenom zanimanju.
Radi prilagodbe poslodavca propisan je i odgodni učinak prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine, a propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi (Bolt, Wolt i sl.) ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike.
Govoreći o izmjenama zakona u okviru Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ministar Marin Piletić među inim je istaknuo da do sada nije bio reguliran promet kod poslodavaca koji uvoze stranu radni snaga, a sada je stavljena odredba da u posljednjih šest mjeseci kod pravnih osoba minimalni mjesečni promet mora biti 10 tisuća eura, a za fizičku osobu odnosno obrtnika 15 tisuća eura u šest mjeseci.
Ministar Ivan Šipić istaknuo je novine u okviru nadležnosti Ministarstva demografije i useljeništva te rekao da se uvodi nova, posebna kategorija privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka iseljeništva za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja te se oni više neće tretirati kao stranci.
Iseljenici će tako, odmah nakon odobrenja boravka moći podnijeti zahtjev za primitak u državljanstvo, a imat će pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez dozvole za boravak i rad, na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe te obrazovanje i studiranje.
Prijedlog zakona o logopedskoj djelatnosti
Vlada je Hrvatskom saboru na donošenju uputila prijedlog zakona o logopedskoj djelatnosti kojim se uređuje ta djelatnost odnosno moći će je obavljati magistar logopedije koji ima odobrenje za samostalni rad i upisan je u Registar magistara logopedije pri Hrvatskoj komori logopeda.
Stoga je zakonom regulirano i osnivanje i organizacija rada Hrvatske komore logopeda, koju zajedno osnivaju Ministarstvo zdravstva i Hrvatsko logopedsko društvo, a regulirano je i vođenje Registra. Logopedska djelatnost je zdravstvena djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku čija je svrha unaprjeđenje kvalitete života, verbalne i neverbalne komunikacije te procesa gutanja i hranjenja.
Prema prijedlogu zakona, stručni nadzor nad radom magistara logopedije obavljat će Komora, upravni nadzor nad zakonitošću rada Komore provodit će Ministarstvo zdravstva, a inspekcijski nadzor nad provođenjem logopedske djelatnosti provodit će zdravstvena inspekcija.
Logopedska djelatnost moći će se obavljati u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu za obavljanje zdravstvene djelatnosti, privatnoj logopedskoj praksi i u sustavu socijalne skrbi te odgoja i obrazovanja.
ZAGREB, 11. prosinca 2025. (Hina) - Pretposljednjeg radnog dana u ovoj godini, u petak, Hrvatski sabor će se baviti samo jednom temom, izjašnjavanjem o 300-tinjak amandmana na tri 'Bačićeva zakona', odnosno zakone o gradnji, o prostornom uređenju i o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
12.12.2025 07:30
Na paket prostorno-građevinskih zakona podneseno 300-tinjak amandmana
ZAGREB, 11. prosinca 2025. (Hina) - Na paket prostorno-građevinskih zakona ministra graditeljstva Branka Bačića podneseno je čak 300-tinjak amandmana, od čega najviše na, oporbi najsporniji, Zakon o prostornom uređenju, zbog čega je predsjednik Sabora Gordan Jandroković morao izmijeniti dnevni red s...
12.12.2025 07:25
Novi zakon EU-a otežat će skrivanje dohodaka i imovine
ZAGREB, 11. prosinca 2025. (Hina) - Svima koji žive u Hrvatskoj će od četvrtka biti teže skrivati dohodak, imovinu ili transakcije preko offshore društava, kripto imovine i platformi.
12.12.2025 07:20
Šest prijedloga UGP-a za izmjene Zakona o strancima
ZAGREB, 11. prosinca 2025. (Hina) - Udruga Glas poduzetnika (UGP) predlaže izmjene Zakona o strancima ističući šest zahtjeva ispunjenjem kojih bi prema njezinom mišljenju mali i srednji poduzetnici bili izjednačeni s velikima, a gospodarstvo bi brzo i učinkovito dobilo prijeko potrebne strane radnik...
12.12.2025 07:15
Prosječna zagrebačka plaća 1.648 eura
ZAGREB, 11. prosinca 2025. (Hina) - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za rujan ove godine iznosila je 1.648 eura, što je nominalno za 1,4 posto više nego u kolovozu te 8,8 posto više u odnosu na rujan prošle godine.
12.12.2025 07:10
Na kraju studenog 198,3 tisuće građana s blokiranim računima
ZAGREB, 11. prosinca 2025. (Hina) - Na kraju studenog ove godine u Hrvatskoj su bili blokirani računi 198,3 tisuće građana s ukupnom glavnicom duga od tri milijarde eura, kao i 13,7 tisuća poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 692,5 milijun eura, objavila je u četvrtak Financijska agen...
12.12.2025 07:05
Više ...