Pravo na doplatak za djecu u 2026. godini

Djeca kojima pripada doplatak za djecu

Doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno uzdržava, i to:
• za vlastitu djecu, posvojenu djecu, pastorčad ili djecu za koju ostvaruje roditeljsku skrb na temelju odluke nadležnog tijela
• za uzdržavanu unučad u skladu s propisom kojim se uređuju obiteljski odnosi i
• za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb skrbniku, udomiteljskoj obitelji ili drugim osobama.

Sukladno članku 10. Zakona, doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života. Iznimno, pravo na doplatak za djecu, do završetka osnovnog školovanja, ostvaruje i dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu, ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.

Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Iznimno, za dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, doplatak za djecu pripada do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.

Za dijete, koje po prestanku bolesti nastavi redovito školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi, ali zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku, pravo na doplatak za djecu produžuje se i preko godina do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u srednjim školama, i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti, a najduže do 21. godine života.

Za dijete koje se školuje u skladu s propisima o školovanju djece s teškoćama u razvoju, doplatak za djecu pripada i nakon navršenih 15 godina života, a najduže do 21. godine života. Treba napomenuti da doplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete zbog bolesti spriječeno redovito pohađati školu.

Dohodovni cenzus i svote doplatka za djecu za 2026. godinu

Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 140% proračunske osnovice (dohodovni cenzus). Proračunska osnovica utvrđuje se za svaku godinu Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske², a za 2026. godinu iznosi 441,44 eura. Prema tome, dohodovni cenzus iznosi 618,02 eura.

Zakonom o doplatku za djecu propisano je pet cenzusnih grupa prema kojima se određuju pripadajuće svote doplatka za djecu i to na sljedeći način:
• ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 20 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 14 % proračunske osnovice, po djetetu - 61,80 eura
• ako je ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznad 20 % do 40 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 12,5 % proračunske osnovice, po djetetu - 55,18 eura
• ako je ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznad 40 % do 60 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 11 % proračunske osnovice, po djetetu - 48,56 eura
• ako je ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznad 60 % do 100 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9 % proračunske osnovice, po djetetu - 39,73 eura
• ako je ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznad 100 % do 140 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7 % proračunske osnovice, po djetetu - 30,90 eura.
Za dijete bez oba roditelja ili ako su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost ili su lišeni prava na roditeljsku skrb ili su lišeni poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, uvećava se za 25 % (77,25 eura, 68,98 eura, 60,70 eura, 49,66 eura, 38,63 eura).
Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, ili je lišen prava na roditeljsku skrb ili je lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, uvećava se za 15 % (71,07 eura, 63,46 eura, 55,84 eura, 45,69 eura, 35,54 eura).

Za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 122. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji³ (za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja) svota doplatka za dijete utvrđuje se neovisno o dohodovnom cenzusu i iznosi 77,25 eura.

Korisniku uz utvrđenu svotu doplatka za djecu, pripada i dodatak za treće i četvrto dijete. Što znači, da se uz svotu doplatka za djecu utvrđenu rješenjem, korisniku dodaje 66,36 eura ako ostvaruje pravo na doplatak za troje djece, odnosno 132,72 eura mjesečno ako ostvaruje pravo na doplatak za četvero i više djece.

Podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu

Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće se zahtjevom. Naime, zahtjev se podnosi područnoj službi/područnom uredu i ispostavama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, osobno ili poštom, putem e-Usluga (e-zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu), s tim da se može besplatno predati i u poštanskim uredima u Republici Hrvatskoj, te u Mirovinskim informativnim centrima. Uz zahtjev je potrebno priložiti odgovarajuću dokumentaciju za utvrđivanje prava, ovisno o tome da li je podnositelj zahtjeva već korisnik doplatka za djecu ili zahtjev podnosi prvi put. Preporučljivo je predati potpunu dokumentaciju za ostvarivanje prava na doplatak za djecu kako bi se prevenirale situacije da radi nedostatka pojedinog dokumenta dođe do usporavanja provedbe postupka, a samim time i ostvarivanje prava. Sve informacije o propisanoj dokumentaciji dostupne su na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, www.mirovinsko.hr

Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak. Iznimno, za novorođeno dijete pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.

Kada je pravo na doplatak za djecu već priznato, u svakoj sljedećoj godini od 1. ožujka ponovo se rješava o pravu na doplatak za djecu za tekuću godinu, koje se, ako postoje zakonski uvjeti, ostvaruje do 1. ožujka sljedeće godine.

O nastavnom pravu na doplatak za djecu od 1. ožujka rješava se na osnovi novog zahtjeva, koji se podnosi od siječnja do 1. ožujka tekuće godine, odnosno do 1. ožujka 2026. godine kada se prema ukupnom dohotku kućanstva korisnika ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini ponovo utvrđuju uvjeti za nastavno ostvarivanje prava, odnosno dohodovni cenzus i pripadajući iznosi doplatka za djecu (postupak prevođenja).

Ako se zahtjev za nastavno ostvarivanje prava podnese nakon 1. ožujka 2026. godine, tada se pravo može ostvariti, ali ne nastavno od 1. ožujka, već od datuma kada je zahtjev podnesen.

Korisnicima kojima u postupku nastavnog ostvarivanja prava na doplatak za djecu u odnosu na prethodnu godinu nije utvrđena promjena u visini doplatka za djecu, doplatak će se nastaviti isplaćivati na temelju ranije donesenog rješenja. Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donosi rješenja onim korisnicima kojima se visina doplatka u odnosu na prethodnu godinu smanjuje ili povećava.
Okolnosti koje mogu utjecati na izmjenu donesenog rješenja

Sukladno članku 28. Zakona, korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj područnoj službi/uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prijaviti svaku promjenu u tijeku godine, radi koje je došlo do promjene u ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu (npr. rođenje djeteta, razvod braka, preseljenje, stupanje u radni odnos, prebivalište ili boravak djeteta u inozemstvu, zaposlenje korisnika ili bračnog druga u drugoj državi ili članici EU, stjecanje mirovine korisnika ili bračnog druga u drugoj državi članici EU, priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja djetetu, prestanak redovitog školovanja djeteta, stupanje u brak korisnika ili djeteta) ili izmjenu svote doplatka za djecu (npr. zbog prestanka radnog odnosa, umirovljenja, ostvarivanja prava na novčanu naknadu, promjene broja članova kućanstva, stjecanja prihoda u inozemstvu) i to u roku od 15 dana od dana nastale promjene.

Kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmijene činjenice i okolnosti u pogledu visine ukupnog dohotka kućanstva koje su isključivale stjecanje prava na doplatak ili zbog kojih je korisniku pripadao manji iznos doplatka za djecu (zbog promjene u broju ili svojstvu djece ili članova kućanstva), korisnik stječe pravo na doplatak ili mu se povećava iznos doplatka za djecu od prvog dana idućeg mjeseca po prijavi nastale promjene.

Kada se u tekućoj kalendarskoj godini poveća ukupni dohodak kućanstva koji uvjetuje prestanak prava na doplatak (povećanje broja članova kućanstva koji ostvaruje prihod/dohodak, smanjenje broja članova kućanstva), pravo na doplatak za djecu prestaje od prvoga dana idućeg mjeseca od dana nastale promjene, o tome se donosi rješenje, a isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu u kojem je nastala promjena.

Iznimno, kada korisniku doplatka prestaje pravo zbog gubitka svojstva osobe koja može biti korisnik ili dijete umre ili izgubi svojstvo za koje je utvrđeno pravo, isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu i bez donošenja rješenja, osim kada to korisnik izričito zahtijeva.

Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece, tada će nadležno tijelo socijalne skrbi donijeti odluku o imenovanju posebnog skrbnika za isplatu doplatka za djecu i o tome izvijestiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Žalba protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu podnosi se Središnjoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje preko područne službe/područnog ureda HZMO-a koji je donio rješenje.

U praksi se često događaju situacije da korisnici doplatka za djecu ne prijavljuju promjene koje mogu utjecati na ostvarivanje prava na doplatak za djecu, a što može dovesti do negativnih posljedica, od gubitka prava pa do nepripadne isplate doplatka za djecu, te pokretanja ovršnog postupka. U Zakonu je jasno definirano da se svaka promjena mora prijaviti u roku od 15 dana od dana nastale promjene.
Doplatak za djecu isplaćuje se preko banaka na račun korisnika doplatka u mjesečnim svotama i to u tekućem mjesecu za protekli mjesec.

U slučaju da je račun ovršen, korisnik doplatka u poslovnici Financijske agencije (FINA) obavezno treba prijaviti primanje doplatka za djecu i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao uplatitelja, nakon čega FINA otvara poseban račun za isplatu doplatka za djecu. Na taj način spriječiti će se ovrha doplatka za djecu.

Zaključno

Jedan od ciljeva uvođenja doplatka za djecu je osiguravanje ekonomske potpore obiteljima s djecom, posebice obiteljima s više djece, kao i poticanje nataliteta koji bi pridonio daljnjem demografskom oporavku Republike Hrvatske. Međutim, propisane svote doplatka za djecu u Republici Hrvatskoj nisu na odgovarajućoj razini u odnosu na druge države članice Europske unije. Iako je bilo određenih poboljšanja sa strane zakonodavca u obliku povećanja doplatka za djecu, to i dalje nije dovoljno, te ne pruža u trenutnim ekonomskim okolnostima dostatnu financijsku potporu korisnicima tog prava. Stoga je neophodno što prije stvoriti zakonske preduvjete za povećanje visine doplatka za djecu, posebice uzimajući u obzir kontinuirani pad nataliteta u Republici Hrvatskoj, te općenito lošu demografsku sliku.

Autor: Bernard Iljazović

______________
¹ Zakon o doplatku za djecu, NN, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18, 156/23.
² Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, NN, br. 152/25.
³ Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, NN, br. 121/17, 98/19, 84/21,

156/23.