
Vlasnik stana je pred Općinskim sudom u Splitu podnio tužbu radi iseljenja podnositeljice iz dijela dvoetažnog stana u Splitu u kojem je živjela od 1981. godine jer je taj stan koristila bez pravne osnove. Naime, podnositeljica i njen suprug, kao članovi kućanstva, nezakonito su koristili za stanovanje gornji kat stana (potkrovlje) koji nije bio obuhvaćen stanarskim pravom. Podnositeljičin suprug je podnio protutužbu radi utvrđenja da je ex lege postao zaštićeni najmoprimac nakon očeve smrti. Tvrdio je da donji dio stana ne može predstavljati zasebni stan jer nema sanitarni čvor i kuhinju, koji su se nalazili u potkrovlju stana. Iz nalaza vještaka građevinske struke proizlazilo je da prema standardima gradnje, primjenjivima u vrijeme dodjele stanarskog prava, prostorije mogu predstavljati stan, ako zgrada u kojoj se stan nalazi ima zajedničke sanitarne čvorove. Vještak je utvrdio i da se donja etaža može preurediti u stan, uz manju pregradnju, priključivanjem na vodovod i kanalizaciju.
Općinski sud u Splitu je podnositeljičinom suprugu priznao status zaštićenog najmoprimca, ali je utvrdio da su dvije etaže stana činile zasebne stambene jedinice, te da su članovi njegovog kućanstva imali pravo stanovati samo u donjoj etaži stana (55,17 m2), dok su bespravno koristili potkrovlje (36,19 m2). Nakon suprugove smrti, podnositeljica je kao član kućanstva, postala zaštićeni najmoprimac predmetnog stana.
Tijekom ovrhe podnositeljica je tvrdila da je lošeg imovinskog stanja i zdravlja, te da bi joj iseljenje iz potkrovlja učinilo stan neprikladnim za život jer ne bi imala pristup sanitarnom čvoru ili tekućoj vodi. Ovršni sud je odbio zahtjev za odgodom ovrhe jer je u konkretnom slučaju imala stan u kojem je mogla nastaviti živjeti.
Podnositeljica je pred Europskim sudom prigovorila da presuda kojom joj je naloženo iseliti iz potkrovlja stana, predstavlja povredu prava na poštovanje njezina doma. Sud je naveo da je dotična presuda predstavljala miješanje u pravo na dom, koje je bilo zakonito budući da se temeljilo na mjerodavnom hrvatskom zakonodavstvu, te je slijedilo legitimni cilj zaštite prava drugih.
Što se tiče razmjernosti, Sud je primijetio da su podnositeljica i njezin suprug nezakonito koristili potkrovlje, te da je vještak tijekom parničnog postupka utvrdio da bi se donja etaža stana mogla spojiti na vodoopskrbu i kanalizaciju uz manje preuređenje. Budući da je to bilo izvedivo bez velikih radova ili ulaganja, Sud je smatrao da je nalog domaćeg suda da se podnositeljicu iseli iz potkrovlja bio razmjeran legitimnom cilju kojem se težilo. U odnosu na prigovor da domaći sudovi nisu izričito proveli 2 test razmjernosti, Sud je ponovio da se ta obveza ne primjenjuje automatski u slučajevima kada je vlasnik fizička ili pravna osoba (vidi Vrzić protiv Hrvatske).
Slijedom iznesenog, Sud je utvrdio da je zahtjev podnositeljice očito neosnovan, te ga je odbacio na temelju članka 35. stavka 4. Konvencije.
Ova odluka je konačna.
Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud, ESLJP) donio je 27. kolovoza 2026., a objavio 17. rujna 2026. odluku kojom je zahtjev podnositelja proglasio nedopuštenim. ESLJP je odbacio prigovor diskriminacije državnog službenika koji nakon višegodišnjeg rada na određeno vrijeme u državnoj slu...
18.09.2026 08:30
Habijan: Uvodimo dionice s višestrukim pravom glasa
ZAGREB, 17. rujna 2026. (Hina) - Izmjenama Zakona o trgovačkim društvima uvode se dionice s višestrukim pravom glasova, a osim toga trgovačka će društva moći stjecati i raspolagati vlastitim dionicama, rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u četvrtak.
18.09.2026 08:29
VLADA: Novi zakon o georesursima olakšava ulaganja i ubrzava administraciju
ZAGREB, 17. rujna 2026. (Hina) - Vlada je u četvrtak usvojila konačni prijedlog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa koji uspostavlja jedinstven okvir za upravljanje svim energetskim georesursima, omogućuje fleksibilnije modele ulaganja i veću predvidljivost za investitore te...
18.09.2026 08:28
EK predlaže zabranu pristupa društvenim mrežama djeci ispod 13 godina
BRUXELLES/STRASBOURG, 17. rujna 2026. (Hina) - Europska komisija uputila je u četvrtak u zakonodavni postupak prijedlog kojim se djeci ispod 13 godina zabranjuje pristup društvenim mrežama, a tek s 15 godina mogli bi otvoriti vlastite račune na platformama.
18.09.2026 08:15
Europski parlament usvojio izvješće o utjecaju društvenih medija na mlade
STRASBOURG/ZAGREB, 17. rujna 2026. (Hina) - Nakon današnjeg glasanja u Europskom parlamentu o izvješću o utjecaju društvenih mreža na mlade, za koje je kao izvjestiteljica EPP-a bila zadužena zastupnica Sunčana Glavak, Klub zastupnika EPP-a poziva na snažnije zaštitne postavke za maloljetnike, ogran...
18.09.2026 08:14
Sabor danas o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a
ZAGREB, 17. rujna 2026. (Hina) - Hrvatski sabor u petak će raspraviti konačan prijedlog zakona o potvrđivanju konvencije između Vlade RH i Vlade SAD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak i pripadajući protokol, kojim se konvencija dopunju...
18.09.2026 08:09
Više ...