Ocjena stanja i trendovi voznog parka u Hrvatskoj
Još 2017. prosječna starost je bila devet godina, 2014. bila je 8,3 godine, a 1990. samo šest godina. Očigledno je da ljudi teže žive nego prije, a povećanoj starosti voznog parka u prilog ide i činjenica da su novi automobili, nažalost, sve skuplji.
Ako izuzmemo okolnosti uzrokovane pandemijom Covid-19, u posljednjih nekoliko godina nema recesije u Europi, u većini država živi se dobro pa se starost voznog parka ne može pripisati gospodarskim padovima.
Britansko Ministarstvo prometa iznijelo je podatak da je početkom dvijetisućitih prosječni automobil u toj državi bio star šest i pol godina, a danas je prosječna starost automobila u Velikoj Britaniji 8 godina, a benzinaca čak 9.1 godinu. U ostatku Europske unije prosjek je 11,1 godinu, a u SAD-u prosječna starost automobila radikalno raste i sad je na preko 12 godina. Naravno, o tome jesu li današnji automobili kvalitetniji nego prije trebalo bi provesti ozbiljnu studiju, ali činjenica je da oni danas bez problema izdržavaju na cestama mnogo duže od deset godina, a to sve više pogađa proizvođače automobila, koji gube zaradu na novim vozilima.
Prosječna se starost voznog parka u Hrvatskoj u 2020. godini - u odnosu na 2019. - povećala s 13,83 na 14,18 godina, pokazuju nam podaci Centra za vozila Hrvatske (CVH). Pritom je 1.594.975 (67,72 posto) vozila staro deset i više godina, no njihov se udio nije bitno povećao, bez obzira na negativne okolnosti u 2020. godini, dok se zbog povećanih broja odjava starijih autobusa smanjila prosječna starost autobusa. Što se tiče osobnih automobila, tu je postotak starijih deset i više godina 67,08 posto. Prosječna je starost osobnih automobila u 2020. godini bila 12,89 godina, dok je u 2019. bila 12,58 godina.
Zanimljivo je kako je 2020. godine na redovnom tehničkom pregledu pregledano ukupno 2.195.588 vozila, od kojih je 446.410, odnosno 20,33% prilikom prvog pregleda bilo neispravno. Pritom se utvrdilo 2.138.069 neispravnosti, a najveći postotak neispravnosti na sklopovima u odnosu na ukupni broj utvrđen je na uređaju za kočenje (25,76 posto) i na uređajima za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (23,83%).
Događanja u 2020. godini imala su znatan utjecaj u mnogim područjima pa je drastično smanjena i registracija novih vozila. Broj registriranih cestovnih vozila u 2020. iznosio je 2.312 280, što je u odnosu na 2019. više za 1,6%. Broj registriranih osobnih vozila u 2020. iznosio je 1.746 285, što je u odnosu na 2019. više za 1,2%
Broj prvi put registriranih cestovnih vozila iznosio je 132.572, što je u odnosu na 2019. pad za 31,8%. Pad prvih registracija pokazuju sve vrste vozila. Na pad broja prvi put registriranih cestovnih vozila izravno su utjecale okolnosti prouzročene širenjem bolesti COVID-19.
Broj prvih registracija osobnih vozila u 2020. iznosio je 95 577, što je u odnosu na 2019. manje za 35,9%. Pad je prouzročen padom broja prvih registracija polovnih vozila (27,6%) i novih vozila (49,9%).
Ipak, u 2020. godini zabilježen je porast broja vozila na električni i hibridni pogon. Kod osobnih automobila zabilježeno je 1.343 vozila na električni pogon i 8.080 na hibridni pogon, uključujući 553 plug-in hibrida, dok je, primjerice, 2019. godine u Hrvatskoj bilo registrirano 730 električnih automobila, 5.547 hibrida i 352 plug-in hibrida. To znači da je broj auta na struju u samo godinu dana porastao za 45,6%, hibrida za 31,3% te plug-in hibrida za 36,3%.
U prvom mjesecu 2021. godine u Hrvatskoj je registrirano samo 2.915 novih automobila što je u odnosu na 2020. godinu (3.631) manje za 19,72 posto. U drugom mjesecu 2021. registirano je tek nešto više nego u prvom – 3.439 novih automobila. Da bi tek u trećem mjesecu malo narasla na registiranih 4.165 novih automobila. Isti rezultat je i u četvrtom mjesecu, a peti je nešto bolji sa 4.483 novih registracija. Zato je ugodan mali skok registracije novih automobila u šestom mjesecu kojih je bilo 6.936.
U sedmom mjesecu ih je bilo očekivano manje – 5.675, u osmom mjesecu tek samo 2.841 novih registracija, a u 9. mjesecu tek 2.883 novih registracija, da bi u 10. mjesecu ostalo statu quo sa 2.853 novih registracija. U 11. mjesecu bilo je skromnih 2.560 novih registracija, da bi u 12. mjesecu imali tek 2.484 novih registracija.
Potražnja za automobilima u EU blago je pala u 2021. godini, ponajprije zbog nestašice poluvodiča, dok je Hrvatska uz bok Mađarskoj s najvećim rastom, pokazalo je izvješće udruge proizvođača automobila ACEA1 . Tijekom cijele 2021. u EU je registrirano 9,7 milijuna novih automobila, manje za 2,4 posto nego u 2020., prvoj godini pandemije, pokazalo je ACEA-ino izvješće. Pad je povezan s nestašicom poluvodiča koja je utjecala na proizvodnju posebno u drugoj polovini godine.
Ukupan broj registriranih novih automobila u EU-u manji je za 3,3 milijuna nego u pretpandemijskoj 2019. godini, navodi ACEA. Među vodećim europskim tržištima samo je Njemačka bilježila pad potražnje u 2021., i to za 10,1 posto. Italija je pak bilježila rast za 5,5 posto, a slijede Španjolska s rastom potražnje za jedan posto dok je u Francuskoj potražnja gotovo stagnirala. Hrvatska je, uz Mađarsku, bilježila najveći rast broja registriranih novih automobila u prošloj godini, za 24,7 posto, s ukupno 44.915 registracija. Dvoznamenkasti rast potražnje za novim automobilima bilježile su i Estonija, Grčka i Irska. Najveći pad bilježila je pak Litva, za 22 posto.
Treba istaknuti i 1.467 hibrida što je oko 14% tržišnog udjela, ali tu ima jako puno “mild hibrida”2 koji nisu hibridi u pravom smislu riječi, a broj full i plug-in hibrida je negdje oko polovice ukupnog broja.
U Hrvatskoj je, prema podacima Centra za vozila Hrvatske, u 2019. bilo registirano 6.629 hibridnih i električnih osobnih vozila. Od toga je potpuno električnih osobnih vozila registrirano 730. Kad se te brojke usporede s ukupno registriranim osobnim vozilima kojih je u 2019. bilo 1.728.911, dolazi se do udjela hibridnih i električnih vozila od 0,38 posto dok gledajući samo električna vozila njihov udio u ukupnom broju osobnih vozila iznosi 0,042 posto.
Za primjer, Norveška je pak država koja prednjači po broju registriranih električnih i hibridnih osobnih vozila. U toj zemlji, broj takvih vozila za prvo tromjesečje 2019. iznosi oko 422.000, što je 15,4 posto ukupno registriranih vozila M1 kategorije u Norveškoj. Od toga je potpuno električnih oko 215.000 vozila ili 7,8 posto.
Kako nema stabilne godišnje statistike ukupno registriranih vozila u svijetu, pa i u Europi, vrlo je teško takve podatke usporediti s onima na razini Republike Hrvatske. Iz prikazanih statistika raznih izvora može se zaključiti da Hrvatska prati trend značajnog rasta broja registriranih hibridnih i električnih vozila svake godine, kako je to u Europi, a i na svjetskom tržištu.
Proces elektrifikacije voznog parka
Elektrifikacijom voznog parka otvara se mogućnost napretka za logistička poduzeća jer bi se troškovi održavanja kroz godine mogli znatno smanjiti, a stalnim razvojem tehnologije smanjuje se cijena baterije, u konačnici i samog vozila. Vozni park jednostavno se definira kao skup svih transportnih sredstava prijevozničke organizacije (automobili, autobusi, teretna cestovna motorna vozila, tegljači, prikolice i poluprikolice). U ovom članku pod pojmom voznog parka podrazumijeva se električni vozni park te mogućnost implementacije istog u logističke poslovne procese.
Glavni problemi kod procjene potencijalnog utjecaja električnih vozila na globalnu
mrežu i potrošnju električne energije:
− identifikacija glavnih tehničkih karakteristika za dostupne električne vozne parkove,
− procjena utjecaja na tržište i razvoj električnih vozila u narednom razdoblju.
Vozni park može biti formiran prema organizacijskim i teritorijalnim potrebama. Organizacija voznog parka može se formirati za djelatnosti:
− javnog prijevoza i
− prijevoza za vlastite potrebe.
Formiranje voznih parkova prema teritorijalnim potrebama podrazumijeva sve navedene oblike organizacije voznog parka, ali sa ograničenim teritorijalnim djelovanjem, odnosno zadatkom podmirenja transportnih potreba određenog teritorija. Pod tehničko-eksploatacijskim karakteristikama podrazumijevaju se dimenzije vozila, razmak osovina, dinamička svojstva vozila, masa praznog vozila, korisna nosivost vozila, zapremnina teretnog prostora, ekonomičnost i sl. Ukoliko je vozni park sastavljen od vozila iste marke i tipa, onda je to homogeni vozni park sa istim tehničkoeksploatacijskim karakteristikama. Vozni park je najčešće heterogene strukture, odnosno sastavljen od vozila različitih marki i tipova što znači da vozila imaju različite tehničko-eksploatacijske karakteristike.
Glavne prednosti korištenja električnih vozila:
− Povoljan utjecaj na okoliš – električna vozila ne ispuštaju emisije ugljičnog dioksida (CO2) i štetnih čestica (NOx) tijekom vožnje, njihovom širom uporabom potencijalno se može poboljšati kvaliteta zraka, pogotovo za stanovnike urbanih područja.
− Operativni troškovi – električna vozila jeftinija su za korištenje od dizel alternativa, trošak 'goriva' je manji zbog visokih i nestabilnih cijena naftnih derivata, sastavljena su od manje pokretnih dijelova i lakša su na kočnicama što smanjuje troškove održavanja.
− Poticaji – poticaji pomažu smanjiti operativne troškove što uključuje vladino sufinanciranje nabave takvog vozila u vrijednosti do 20% od ukupne cijene vozila (do najviše 70.000 HRK), donosi porezne olakšice za poslovne i privatne korisnike te postoje i sufinanciranja troškova nabave punionica (blizu radnog mjesta)
− Besplatna energija – trenutačno je u Republici Hrvatskoj električna energija na punionicama besplatna zbog premalog broja takvih vozila i neustaljenog napona punjenja na globalnoj razini. Ljudi koji posjeduju električna vozila ostavljaju pozitivan dojam među društvom zbog njihovog utjecaja na okoliš, stoga ih vlade dodatno podupiru. U Europi se javljaju besplatne parking zone za takva vozila, čak i besplatne zone punjenja.
− Tihi rad – mnogo tiši rad u odnosu na alternative pridonosi pozitivnom iskustvu vozača, ali i otvara nove prilike za dostave u urbana područja u razna vremena kada konvencionalna vozila imaju zabranu dostave.
− Performanse vožnje – električni motori imaju trenutni moment čime se prijenos brzina obavlja jednostavnije i brže. Pri višim brzinama izravan odgovor nestaje, ali u gradskim sredinama takva vozila su okretnija i brža, posebice zbog automatskog mjenjača.
− Pogodnosti kod punjenja – prilikom punjenja većina vozila ima mogućnost održavanja temperature u vozilu čime se izbjegava odleđivanje vozila ujutro. • Imidž – posjedovanje električnog voznog parka pridonosi razvitku poslovanja kod poslovnih korisnika i marketinškoj strategiji tvrtke.
Glavni nedostaci električnih dostavnih vozila:
− Domet - iako se domet vožnje konstantno razvija, električna dostavna vozila još neće moći dostići domet konvencionalnih vozila sa jednim punjenjem. Češća i duža stajanja nisu praktična za putovanja na većim udaljenostima.
− Vrijeme punjenja – varira, ovisno o vrsti punionice, ali i u najboljim uvjetima električnom vozilu treba puno dulje da bi se napunilo. Brze punionice u 40 minuta mogu napuniti do 80% ukupnog kapaciteta, punionice kod kuće mogu kompletno napuniti preko noći, a konvencionalne punionice zahtijevaju skoro jedan cijeli dan za punjenje.
− Pogodnost punjenja – traženje najbliže punionice još nije toliko jednostavno kao naći najbližu benzinsku postaju.
− Trošak kupnje – ova tehnologija je i dalje u „dječjoj fazi“, a dijelovi se proizvode od individualno skupih dijelova (dijelovi baterije su najskuplji), stoga su ovakva vozila u početku skuplja od alternativa.
− Masa i nosivost – BEV3 tehnologija je teža, a trenutačnim manjim električnim dostavnim vozilima homologacijom se povećava bruto nosivost kako bi održali isti kapacitet kao ne-električni ekvivalenti. Time je nosivost električnih kombi vozila povećana sa 3,5 tone na 4,25 tone (masa baterije).
− Varijacije dometa – kao i sa svim kombi vozilima, proizvođačeve karakteristike efikasnosti za električna vozila treba uzeti sa dozom rezerve. Većina proizvođača tvrdi da će EV sa jednim punjenjem prijeći do 170 km, no u praktičnoj primjeni taj iznos je bliži 120 km. Na domet također utječu i drugi faktori kao što su masa robe koja se prevozi, način vožnje te vremenski uvjeti (zimski uvjeti generiraju povećanu potrošnju energije).
− Gubitak učinkovitosti baterije – baterije gube kapacitet s vremenom te postepeno počinju zadržavati manje energije, iz tog razloga baterije imaju produljena jamstva (najviše do 8 godina).
− Pad vrijednosti – u ovom trenutku, nesigurnost tržišta električnim vozilima rezultira bržim padom vrijednosti od primjerice kombi vozila na diesel pogon. Renault uvodi model leasinga na baterije za svoja električna kombi vozila, ali to nije značajno utjecalo na prodaju i vrijednost.
Upravljanje voznim parkom podrazumijeva dio informacijskog sustava za potporu odlučivanju u poduzećima koji se bave prijevozom roba i ljudi. Pod voznim parkom podrazumijeva se skup svih transportnih sredstava nekog transportnog poduzeća. Vozni park može se nazvati i flota vozila. Flota predstavlja skupinu službenih i gospodarskih vozila. To mogu biti teretna i dostavna vozila, autobusi, zrakoplovi, taksi vozila, teretna motorna vozila, tegljači, poluprikolice, prikolice.
Ukoliko je određena tvrtka odlučila uvesti program smanjenja CO2, a upravitelj voznog parka dobio pomalo izazovan zadatak provesti ga u stvarnost dajemo pregled isprobane strategije koja će olakšati taj proces. Na temelju iskustva voditelja voznih parkova koji su se već upustili u elektrifikaciju, ove upute mogu predstavljati putokaz za daljnje prilagodbe.
Prvi korak je temeljito upoznavanje s dugoročnim ciljevima vaše tvrtke. Koji su ciljevi za smanjenje emisije ugljika i kako ćete ih mjeriti? Koliko je električnih vozila već uvedeno u flotu, a koliko će ih vjerojatno biti u budućnosti? Je li kilometraža optimizirana i kako? Nakon što sagledate cjelokupnu sliku, planiranje vaše strategije bit će manje složen proces.
Za početak je korisno napraviti korak unatrag i pogledati što se događa u širem prometnom kontekstu u smislu zakonske regulative, oporezivanja i poticaja - elemenata izvan vaše kontrole. Oni se uvelike razlikuju od jedne zemlje do druge. U najrazvijenijim zemljama (u smislu prijelaza na zelenije gospodarstvo) već se uvode propisi za jačanje ugljične neutralnosti do 2025. i ograničenje upotrebe konvencionalnih vozila, s predviđenim zabranama dizela i visokim kaznama.
Slijedom toga, proizvođači u takvim kontekstima također su pod pritiskom da smanje vlastite emisije CO2, u nekim slučajevima i do 55% do 2030. godine, s mogućim kaznama od milijarde eura. U međuvremenu, istraživanje i razvoj zelenog pogona poboljšavaju se, a već se pojavljuju i učinkovitiji modeli. U tom kontekstu radna praksa će se promijeniti, oslanjajući se na sve složenije tehnologije, a ponašanje zaposlenika će se također s vremenom prilagoditi jer se ukorijenjuje razmišljanje o obzirnosti, poput konkretnije brige za okoliš i veće želje za učinkovitošću, fleksibilnošću i izborom - zamah čiju snagu je pandemija naravno još ojačala.
Sad kad ste potpuno svjesni ciljeva svoje tvrke kao i šireg konteksta u kojem poslujete, važno je uspostaviti jasnu sliku o tome gdje se vaša tvrtka trenutno nalazi, kako biste odredili kriterije prema kojima se budući napredak može jasno mjeriti.
Logičan sljedeći korak je prepoznati slobodan prostor za manevriranje, uzevši u obzir da je upravljanje promjenama složen proces. Kakvo je trenutno ponašanje vozača i korištenje vozila? Hoće li rad kod kuće utjecati na zahtjeve mobilnosti? Kakvo je stanje infrastrukture u smislu punjenja električnih vozila kod kuće ili u uredu? Postoji li mogućnost prebacivanja pogonskih sklopova, s dizelskog ili benzinskog na električni ili hibridni? Mogu li se odabrati učinkovitiji modeli? Je li moguće ograničiti veličinu voznog parka, veličinu vozila ili prijelazni dio vaše flote na električna vozila?
Koliko ima prostora za održavanje radionica ekološke vožnje radi podizanja svijesti i osposobljavanja? Treba li alternativna mobilnost, poput bicikala, dijeljenja automobila (car sharing) ili budžet za mobilnost, biti uključena u Politiku korištenja službenih vozila? Imate li podršku odjela za upravljanje ljudskim resursima u zalaganju za podizanje svijesti i posljedično promjenu navika?
Isprobajte konzervativne, umjerene i progresivne modele da vidite kakve rezultate možete svakim od njih postići. Razgovarajte s odjelom za upravljanje ljudskim resursima, odjelom nabave i odjelom financija o svojim očekivanjima i o tome jesu li u skladu s njihovim ciljevima. I iznad svega, identificirajte glavne KPI-ove (ključne pokazatelje) kojima ćete mjeriti napredak u odnosu na početnu stituaciju. Naravno, vremenski rokovi mogu varirati, ali strategija je bitna bez obzira na vremenski okvir.
Da bi vaša strategija uspjela, potrebno je involvirati vozače. To će uključivati zdrav stupanj komunikacije o predstojećim promjenama, odgovaranje na sva pitanja i ublažavanje strahova. Što je još važnije, morat ćete educirati i uključiti svoje vozače u proces. Treninzi i testne vožnje električnih vozila bitni su za olakšavanje prijelaza. Također ih informirajte o prednostima vožnje električnim vozilima kako biste ih potaknuli - prikazati to kao priliku za vožnju vozilima s kojima je zabavno upravljati, ali i bolje kako za njihovu razinu stresa, tako i za planet. Sve će to pomoći u stvaranju pozitivnijeg mišljenja.
Posljednji korak u ovom putovanju uključuje redovito praćenje vašeg napretka kroz KPI-ove. To će uključivati povremeno revidiranje vaše strategije kako bi se osiguralo da ostane relevantna, ostvarivanje željenih rezultata i prilagođavanje po potrebi (najmanje jednom godišnje). Imajte na umu da gradimo nove strategije u vrijeme kada se i samo tržište ubrzano razvija. Ono što je istina 2021. godine neće nužno biti točno 2023., ali ipak moramo najbolje iskoristiti informacije koje su nam dostupne danas.
Danas je većina flota u ranoj fazi usvajanja EV-a i njihov pristup je postupni - npr. Kupujte nekoliko vozila i nekoliko punjača svake godine. Ipak, preporuka je menadžerima voznih parkova da umjesto toga razviju dugoročni plan koji uključuje koliko će vozila i punjača (i koje vrste punjača) biti kupljeno godišnje, kao i gdje i kada će se vozila puniti.
Današnji inkrementalni pristup zasad djeluje, ali će brzo dovesti do prekomjernih kapitalnih troškova i smanjiti operativne uštede za flotu. Iako dugoročni plan zahtijeva više napora, to je vrhunski pristup koji će samo profitirati na dnu flote.
Istražujući važne probleme kojima će se menadžeri flote morati baviti dok skaliraju elektrifikaciju svoje flote pažljivije promatramo ključnu komponentu dugoročnog plana elektrifikacije flote, posebno:
− Odlučivanje o omjeru vozila i punjača (i tipova punjača) i buduća izolacija skladišta flote kako bi se smanjili troškovi za buduće instalacije i
− Razvoj strategije upravljanja energijom i punjenjem.
Jedan od najvažnijih dijelova dugoročnog plana elektrifikacije flote je odrediti koliko će se punjača i koji tipovi instalirati i kada. Sa većim brojem vozila, voznim parkovima će možda trebati brzo punjenje DC, ne samo da bi se prilagodili potrebama i rasporedima punjenja voznog parka, već i zbog udobnosti vozača. Ispravnim brojem i vrstom punjača osigurat će se nesmetan prijelaz na EV-ove s malim prekidima rada, uz minimaliziranje troškova infrastrukture i potpuno korištenje infrastrukture za punjenje.
Jedna od najznačajnijih blagodati postojanja dugoročnog plana (tj. poznavanja broja i vrsta potrebnih punjača i načina na koji će se oni postupno postupiti) je ta što menadžer voznog parka može „zaštititi budućnost“ lokacije prilikom instaliranja prve faze stanice za punjenje. Odnosno, tijekom prve faze mogu instalirati svu ožičenje i električnu infrastrukturu na strani komunalnih uređaja potrebnih za sve buduće punjače. To znači da je za buduće instalacije potrebno samo uključiti punjač, a ne stvarati skupe troškove rovova tokom svake faze.
Što se tiče punjenja, uobičajena zabluda među operaterima flote i vozačima je da se svako vozilo mora odmah priključiti na struju svaki put kad se vrati u skladište kako bi se osiguralo da se „napaja“za sljedeću vožnju. U stvarnosti, naplata voznog parka ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući raspored voznog parka i specifikacije vozila i punjača. Variranje lokalnih komunalnih tarifa dodatno usložnjava ovu složenost i operaterima koji žele poboljšati isplativost naplate može biti teško.
Korištenje vozila s nultom emisijom štetnih plinova u poslovne svrhe još uvijek je rijetkost u Hrvatskoj, ali u posljednje vrijeme bilježimo sve više pozitivnih primjera i značajan interes tvrtki za prelazak na znatno čišću električnu energiju.
Ipak, ima i pozitivnih slučajeva, pa je tako upravo Hrvatska pošta jedan od takvih primjera. Već 2015. godine započela je s postepenom elektrifikacijom voznog parka, a u posljednje tri godine je taj put ka smanjenju štetnih plinova još značajno ubrzan. Naime, Hrvatska pošta donijela Strategiju upravljanja održivošću u kojoj su društveno odgovorno poslovanje i briga o okolišu vrlo važne odrednice. Dovoljno je reći da je u proteklim godinama postignut rezultat smanjenja emisije štetnih plinova za više od 150 tona godišnje.
Sredinom 2015. godine, pošta je nabavila 180 bicikala s pomoćnim električnim pogonom. Osim što je time olakšano kretanje brojnim poštarima, neki od njih su i svoje stare mopede mogli zamijeniti elektrificiranim biciklima. Hrvatska pošta je tijekom 2019. godine kupila i svojih prvih 20 električnih četverocikala, a 2020. godine je udvostručila tu brojku. Tim praktičnim četverociklima omogućila se bolja i tiša mobilnost u gradskim jezgrama, a dodatno su se smanjili i operativni troškovi flote vozila.
Dosad su u flotu vozila dodana i 26 električna mopeda, čime je ukupna brojka porasla na čak 246 električnih vozila u floti. Korištenjem električnih mopeda emisije štetnih plinova bit će smanjene za gotovo 20 tona godišnje. Naravno, za navedena vozila je potrebno pripremiti i dobru infrastrukturu pa je Hrvatska pošta 2020. godine započela s postavljanjem punionica. Trenutno su postavljene četiri punionice, od toga dvije po 50 kW snage u Velikoj Gorici i Osijeku te dvije od 22 kW snage u Zadru.
Hrvatska pošta je tako napravila već ozbiljan korak za smanjenje emisija štetnih plinova u svojem poslovanju. Usprkos neplaniranim izazovima, Hrvatska pošta nastavlja i dalje sa zelenom tranzicijom te nam poručuju da je sve navedeno tek početak pa se svakako veselimo vidjeti što nas očekuje i u budućnosti.
Pomoć države u zelenoj tranziciji - subvencije
Jedna od ključnih mjera poticanja energetske učinkovitosti u prometu je poticanje korištenja energetski učinkovitih vozila. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, emisije CO2 u ukupnom domaćem prometu iznose oko 5,6 milijuna tona, od čega na cestovni promet otpada gotovo 3 milijuna tona. U Hrvatskoj je danas registrirano više od 2 milijuna cestovnih vozila, od čega je gotovo 1,5 milijuna osobnih automobila. Prosječna starost osobnih vozila je više od 12 godina te prosječno osobno vozilo u RH godišnje emitira oko 3 tone CO2. Za ilustraciju, hibridno vozilo godišnje emitira 1 tonu CO2, dok električna vozila uopće nemaju emisija niti zagađuju okoliš bukom.
S ciljem poticanja čistijeg transporta u Hrvatskoj i smanjenja onečišćenja zraka, 2014. godine je pokrenut projekt Vozimo ekonomično, kroz koji se građanima i tvrkama dodjeljuju bespovratna sredstva za kupnju energetski učinkovitijih vozila. Od 2014. do 2020. godine je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 153 milijuna kuna sufinancirao nabavu više od 4.500 energetski učinkovitijih vozila (električnih, hibridnih te plug in hibridnih vozila). Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, evidentan je porast električnih i hibridnih vozila u posljednjih nekoliko godina. U Hrvatskoj je 2012. godine bilo svega 13 električnih automobila, dok ih je u 2020. godini registrirano preko 1.300.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u 2021. godini osigurao 105 milijuna kuna za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila - 90 milijuna za fizičke i pravne osobe te 15 milijuna za javni sektor. Za građane i tvrtke prijavu su podnosili prodavatelji vozila putem prijavne aplikacije Fonda dok će se javni sektor, kao obveznik Zakona o javnoj nabavi, prijavljivati izravno na Javni poziv Fonda.
Prvi korak u provedbi novog modela sufinanciranja je bila objava Javnog poziva za proizvođače, generalne zastupnike ili uvoznike motornih vozila, koji su Fondu prijavili prodajna mjesta i dostupne modele energetski učinkovitih vozila. Pritom je svako prodajno mjesto dobilo korisnički račun za prijavnu aplikaciju Fonda. Lista vozila, koja uključuje modele svih dostupnih energetski učinkovitih vozila, može se pronaći na stranici vozimoeko.fzoeu.hr.
Nakon što je Fond objavio Javni poziv za građane i tvrtke, prodavatelji su putem prijavne aplikacije Fonda korisnike prijavljivali za sufinanciranje. Unosom obveznih podataka prijavitelja i učitavanjem potrebne dokumentacije u sustav, za korisnika se automatski rezervirao dostupan iznos poticaja. Kako bi ostvario pravo na sufinanciranje, kupac u određenom roku mora uplatiti i obvezni minimalni predujam za vozilo, u iznosu od 7% traženih sredstava Fonda. Za fizičke osobe to će maksimalno biti 4.900 kuna, dok je za pravne osobe do 28.000 kuna.
Nabavka vozila se sufinancira s do 40% po vozilu, a maksimalni iznos poticaja ovisi o kategoriji. Za električna vozila L1-L7 kategorije osigurano je do 20.000,00 kuna, za plug-in hibride do 40.000,00 kuna, dok će se za kupnju vozila s električnim pogonom ili čak na vodik moći dobiti do 70.000,00 kuna. Sredstva su dostupna i za vozila N1 kategorije i to plug-in hibridna vozila (do 40.000,00 kuna) te ona s električnim pogonom ili pogonom na SPP, UPP ili vodik, za koja se može dobiti do 70.000,00 kuna. S maksimalno 400.000 kuna sufinanciraju se i vozila kategorije N2, N3, M2, M3 s električnim, „plug-in“ hibridnim pogonom, pogonom na SPP, UPP ili vodik.
Građani sufinanciranje mogu ostvariti za jedno novo vozilo, dok tvrtke mogu kupiti i više njih, ali maksimalno mogu dobiti do 400.000 kuna bespovratnih sredstava. I jedni i drugi kupljena vozila moraju zadržati u vlasništvu dvije godine.
Javni poziv za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila se privremeno zatvorio 10.6.2021. godine. U manje od 8 sati ukupno je zaprimljeno 1.464 zahtjeva za sufinanciranje 1.950 vozila. Fond je u četvrtak 24.6.2021. godine od 8 sati ponovno otvorio Javni poziv. Naime, korisnici kojima su prodajna mjesta rezervirala poticaje, imali su rok od 8 dana za uplatu obveznog minimalnog predujma. U tih je 8 dana predujam uplaćen za 1.910 od prijavljenih 1.950 vozila, čime je od ukupnog budžeta od 90 milijuna kuna dostupno ostalo oko 1.8 milijuna kuna.
Javni poziv za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila za građane i tvrtke je 24.6.2021. godine trajno zatvoren čime je iskorišten ukupni budžet od 90 milijuna kuna. U periodu od oko sat vremena, koliko je poziv trajao, zaprimljeno je još 32 zahtjeva za sufinanciranje 33 vozila. Time je ukupno zaprimljeno 1.496 zahtjeva za sufinanciranje 1.983 vozila.
Električna vozila prošle su godine polako postala pravi hit u Hrvatskoj, a potpore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prema najavama bit će raspoloživa i u 2022. godini.
Ivan VIDAS, struč. spec. oec.
Izvori:
1. https://revijahak.hr/2020/02/11/hrvatska-protiv-francuske-razlika-u-starosti-voznog-parka-se-smanjuje/
2. https://revijahak.hr/2019/07/14/jesu-li-automobili-kvalitetniji-nego-prije-ili-kupci-ne-zele-ulagati-u-nova-vozila-prosjecna-starost-radikalno-raste-na-svim-najvaznijim-trzistima/
3. https://automania.hr/u-2021-godini-u-hrvatskoj-je-registrirano-45-289-novih-automobila/
4. https://www.vecernji.hr/biznis/u-hrvatskoj-i-madarskoj-zabilljezen-najveci-rast-potraznje-za-automobilima-u-2021-1556124
5. https://www.zemobility.hr/5687/U-Hrvatskoj-2021-registrirana-152-elektricna-automobila
6. https://www.vecernji.hr/auti/hrvatska-ima-730-a-norveska-cak-215-000-elektricnih-automobila-1384622
7. Bukvić L.: Isplativost električnog voznog parka u prijevoznoj logistici,Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2019.
8. https://www.aldautomotive.hr/za-vasu-kompaniju/ald-electric/osnove-elektrifikacije
9. https://bs.ecogreenground.com/10263848-fleet-owners-for-big-savings-plan-now-for-electrification
10. https://www.fzoeu.hr/hr/sufinanciranje-nabave-energetski-ucinkovitijih-vozila/7713
11. https://www.strujnikrug.hr/hrvatska-posta-odlican-je-primjer-zelenog-poslovanja/
12. https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2021/05-01-04_01_2021.htm
(^ 1) Europsko udruženje proizvođača automobila glavna je skupina za lobiranje i standardizaciju automobilske industrije u Europskoj uniji.
(^ 2) Blagi hibridi su obično automobili s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, opremljenim električnim strojem koji omogućuje isključivanje motora kad god se automobil slijedi, koči ili zaustavlja, a opet se brzo pokreće
(^ 3) Električno vozilo (EV) složen je pojam koji, u najširem smislu, obuhvaća svaki automobil koji koristi električnu energiju za pogon. Električna vozila mogu se podijeliti na električna vozila na baterije (BEV), hibridna električna vozila (HEV) i električna vozila na gorive ćelije (FCEV). Električna vozila na baterije oslanjaju se isključivo na elektromotore za pogon. Svoju električnu energiju dobivaju ponajprije iz za to predviđenih mjesta za punjenje strujom i pohranjuju je u baterije. Ono što čini hibridna električna vozila različita od BEV-ova je da njihov električni motor ujedno prati i motor s unutrašnjim sagorjevanjem.
