Pravo na pristup informacijama u mjesnoj samoupravi

U dosadašnjoj primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama, uočeno je da sve veći broj građana traži informacije od mjesnih odbora, gradskih četvrti i gradskih kotareva. Problem koji se pojavljuje u praksi je da građani sve teže dolaze do informacija neposredno od mjesnih odbora, a čime se zasigurno ne osigurava transparentnost i otvorenost mjesne samouprave, što posljedično dovodi i do gubitka povjerenja. Naime, mjesni odbori, odnosno gradske četvrti i gradski kotarevi nemaju potrebne kapacitete za tu svrhu te se stoga ne može ni očekivati da građani izravno od njih mogu dobiti sve potrebne informacije na koje zakonski imaju pravo.

S druge strane, uzimajući u obzir ulogu i značaj mjesne samouprave za potrebe građana, neophodno im je osigurati nesmetan pristup informacijama o radu mjesnih odbora, gradskih četvrti i gradskih kotareva, primjenom odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Shodno navedenom, u nastavku teksta obradit će se tematika ostvarivanja prava na pristup informacijama u mjesnoj samoupravi, sukladno zakonskim propisima.

Pravo na pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama je Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo svakoga građanima ili pravne osobe na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj, neovisno o svrsi u koju se informacija namjerava koristiti. Iz Ustava Republike Hrvatske proizlazi da se jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju, te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom. U Republici Hrvatskoj ostvarivanje prava na pristup informacijama uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama.

U smislu Zakona o pravu na pristup informacijama, informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti. Pravo na pristup informacijama obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.

Status mjesne samouprave

Sudjelovanje građana u pitanjima koja se odnose na njihov svakodnevni život, odnosno u sukreiranju politike na lokalnoj razini i rješavanje potreba lokalne zajednice ostvaruje se kroz mjesnu samoupravu. Naime, mjesna samouprava realizira se kroz osnivanje mjesnih odbora, gradskih kotareva ili gradskih četvrti kao oblika mjesne samouprave.

Sukladno članku 57. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Sredstva za rad mjesnih odbora osiguravaju se u proračunu općine odnosno grada. Naime, financiranje mjesnog odbora ovisiti će o odluci tijela jedinice lokalne samouprave, i to sukladno financijskim mogućnostima svake pojedine lokalne jedinice.

U gradovima se mogu osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana. Treba istaknuti da su mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi pravne osobe.

No, inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu dati građani i njihove organizacije i udruženja te druga tijela određena u statutu općine, odnosno grada. Statutom općine, odnosno grada, u skladu sa zakonom, uredit će se postupak davanja inicijative i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora, način financiranja njihove djelatnosti, obavljanje administrativnih i drugih poslova za njihove potrebe, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim aktom predstavničkog tijela.

Također, statutom općine odnosno grada može se mjesnom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga općine ili grada, koja su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesnog odbora. Tu treba naglasiti da se ovlast mjesnog odbora zapravo sastoji od praćenja, raspravljanja i predlaganja pitanja koja su značajna za lokalnu zajednicu, a o kojima odlučuju tijela jedinica lokalne samouprave. Za obavljanje povjerenih poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave, predsjednik vijeća mjesnog odbora odgovara općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku, s tim da općinski načelnik/gradonačelnik obavlja i nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesne samouprave.

Iz navedenog proizlazi da sva pitanja vezana za mjesnu samoupravu ulaze u samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave.

Ostvarivanje prava na pristup informacijama u mjesnoj samoupravi

Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (u nastavku teksta: Zakon), pod tijelima javne vlasti smatraju se tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se temeljem posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja…) kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.

Mjesni odbori, gradske četvrti i kotarevi kao posebni oblici mjesne samouprave nisu izravno navedeni u Zakonu kao tijela javne vlasti. No, uzimajući u obzir njihov značaj i ulogu u samoupravnom djelokrugu lokalnih jedinica, posebice za građane te karakteristike koje obilježavaju tijela javne vlasti, a koje su svojstvene i mjesnim odborima (obavljanje poslova u javnom interesu na osnovu propisane ovlasti ili djelokruga, financiranje javnim sredstvima, osnovao ih grad ili općina, te imaju svojstvo pravne osobe), može se zaključiti da se i na mjesne odbore kao tijela javne vlasti trebaju primjenjivati pravila Zakona o pravu na pristup informacijama. Problem koji se pojavljuje u praksi je da mjesni odbori nemaju uspostavljenu stručnu službu niti službenika za informiranje. Također, ne raspolažu ni s potrebnim kapacitetima, kako tehničkim tako i stručnim, kao npr. posjedovanje samostalne mrežne stranice, adrese elektroničke pošte, službenog telefonskog broja, ljudskih resursa za provođenje odredbi Zakona.

Stoga se postavlja pitanje kako realizirati pravo na pristup informacijama u mjesnoj samoupravi?

S obzirom na to da je mjesna samouprava ustrojena statutom jedinice lokalne samouprave i djeluje u okviru samoupravnog djelokruga jedinice, za provedbu Zakona, odnosno odredbi Zakona koje se odnose na osiguravanje javnosti rada i pristupa informacijama mjesnih odbora, gradskih četvrti i kotareva, nadležna je i odgovorna jedinica lokalne samouprave, odnosno grad ili općina. Shodno tome, poslove ostvarivanja prava na pristup informacijama mjesne samouprave treba obavljati službenik za informiranje nadležne jedinice lokalne samouprave, to jest općine ili grada. Stoga, u slučaju interesa za informacijama koje se odnose na mjesnu samoupravu, zahtjev za pristup informacijama korisnici podnose službeniku za informiranje jedinice lokalne samouprave, koji je dužan o zahtjevu odlučiti prema odredbama članka 23. Zakona. Ako je zahtjev za pristup informacijama podnesen izravno mjesnom odboru, tada ga predsjednik vijeća treba žurno proslijediti službeniku za informiranje jedinice lokalne samouprave. Nakon provjere radi li se zaista o zahtjevu za pristup informacijama, službenik za informiranje svaki zahtjev za pristup informacijama u posjedu mjesnih odbora treba evidentirati u službenom upisniku o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, koji je tijelo javne vlasti (grad ili općina) dužno voditi prema odredbama članka 14. Zakona. Uzimajući u obzir kratkoću rokova za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, posebnu pozornost treba posvetiti zajedničkoj suradnji službenika za informiranje sa službom za mjesnu samoupravu ako je ustrojena, a u slučaju da nije, s predsjednikom vijeća mjesne samouprave.

Proaktivna objava informacija i javnost rada

Sva tijela javne vlasti obvezna su na svojim internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije iz članka 10. Zakona. S tim da su jedinice lokalne samouprave obvezne i objavljivati informacije koje se odnose na mjesne odbore, odnosno koje su primjenjive na oblike mjesne samouprave, kao na primjer: opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje, godišnje planove, programe, strategije, upute, izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti, podatke o izvoru financiranja, proračun, financijski plan ili drugi odgovarajući dokument kojim se utvrđuju prihodi i rashodi tijela javne vlasti, te podatke i izvješća o izvršenju proračuna, financijskog plana ili drugog odgovarajućeg dokumenta, informacije o unutarnjem ustrojstvu tijela javne vlasti, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt, zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti na kojima se odlučuje o pravima i interesima korisnika, odgovore na najčešće postavljena pitanja, o načinu podnošenja upita građana i medija, kao i ostale informacije (vijesti, priopćenja za javnost, podaci o aktivnostima), u svrhu informiranja javnosti o svom radu i ostvarivanju njihovih prava i izvršavanju obveza.

Stoga je u svrhu poštivanja zakonskih odredbi potrebno objaviti opće akte koje donose vijeća mjesnih odbora, odnosno Poslovnik o radu mjesnih odbora, odluke o raspolaganju imovinom mjesnih odbora, Pravila mjesnih odbora, te druge opće akte koje sadrže informacije kojima se utječe na interese korisnika. Uz to, potrebno je objaviti i druge akte mjesnih odbora kao što su: financijski plan i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana, program rada, programe održavanja komunalne infrastrukture gradskih četvrti, planove komunalnih aktivnosti gradskih četvrti, (posebno planove malih komunalnih akcija mjesnih odbora na području gradske četvrti koji su sastavni dio planova komunalnih aktivnosti), izvješća o radu i druge dokumente npr. programe i projekte unapređenja kvalitete života građana…

Također, potrebno je objaviti kontakte mjesnih odbora: ime i prezime predsjednika te sastav vijeća mjesnih odbora, adresu sjedišta, uz objavu odluke o područjima, granicama i sjedištima mjesne samouprave, odluke o davanju na privremeno ili povremeno korištenje poslovnog prostora u objektima mjesne samouprave u vlasništvu jedinice lokalne samouprave ako su navedene odluke donesene, informacije o radnom vremenu, kontakt brojeve telefona i telefaksa te elektroničke pošte Vijeća putem kojih građani mogu uputiti svoja pitanja, prijedloge, zahtjeve, pritužbe ili inicijative.

Na internetskim stranicama lokalnih jedinica objavljivati informacije o radu predstavničkih tijela mjesne samouprave na kojima se odlučuje o pravima i interesima korisnika. To se prije svega odnosi na objavu poslovnika i pravila o radu tijela mjesne samouprave, odluke o izboru članova vijeća, najave sjednica vijeća, obavijesti i zapisnika/zaključaka sa sjednica te službene dokumente usvojene na tim sjednicama.

Sukladno članku 12. Zakona, tijela javne vlasti su obvezna javnost informirati o dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad i broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja. U tu svrhu, potrebno je objaviti dnevne redove sjednica vijeća mjesnih odbora i vremenu njihova održavanja, te obavijest (generalnu ili pojedinačnu - za svaku sjednicu) o mogućnosti prisustvovanja javnosti.

Predsjednik vijeća može ograničiti broj građana koji prisustvuju sjednici zbog prostornih uvjeta i radi održavanja reda na sjednici. Također, tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad kada se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup, sukladno članku 15. Zakona. Stoga se sjednica ili dio sjednice Vijeća održava bez prisustva javnosti, ako se na njoj raspravlja o materijalima za koje postoje ograničenja iz navedenog članka Zakona.

Ako statutom jedinice lokalne samouprave ili općim aktom mjesne samouprave nisu utvrđeni rokovi u kojima je predsjednik vijeća dužan dostaviti sve akte vijeća nadležnom upravnom tijelu grada/općine, tada je potrebno na razini jedinice lokalne samouprave dogovoriti rokove i način dostave informacija službeniku za informiranje odnosno osobi koja objavljuje sadržaj na internetskoj stranici jedinice lokalne samouprave, s ciljem da informacije objavljene na internetskoj stranici budu ažurne i pravovremene. U svrhu veće preglednosti i olakšavanja pristupa korisnicima, preporučuje se jedinicama lokalne samouprave da formiraju podstranicu ili posebnu rubriku za mjesne odbore, a unutar nje rubrike/podrubrike za informacije svakog mjesnog odbora, odnosno gradske četvrti i kotara. Pojedine lokalne jedinice već ispunjavaju zakonske obveze u pogledu objavljivanja informacija vezanih za mjesnu samoupravu, što bi trebao biti dobar primjer i ostalim jedinicama lokalne samouprave.

U konačnici, jedinice lokalne samouprave trebaju osigurati pristup informacijama mjesne samouprave, pri tome se pridržavajući odgovarajućih zakonskih normi.

Bernard Iljazović

Pravni izvori:

1. Ustav Republike Hrvatske, NN, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10., 05/14.

2. Zakon o pravu na pristup informacijama, NN, br. 25/13., 85/15., 69/22.

3. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN, br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15., 123/17., 98/19., 144/20.

4. Smjernice o postupanju mjesne samouprave u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje, siječanj 2022. godine