U središtu

Zakonska obveza provjere vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja, nekažnjavanosti službenika i namještenika u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj

09.11.2022 U članku dajemo prikaz uvjeta za provedbu provjere vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja službenika i namještenika, odnosno nekažnjavanosti osoba koje zasnivaju ili imaju zasnovan radni odnos u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj sukladno Zakonu o odgoju u osnovnoj i srednjoj školi ("Narodne novine" br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12. - službeni pročišćeni tekst, 94/13., 152/14., 7/17., 68/18., 98/19., 64/20., 133/20.) i Kaznenom zakonu (Narodne novine, br. 25/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19).

Uvod

Obzirom na činjenicu da su odredbom članka 23. stavka 1. Zakona o radu propisani posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu, ugovor o radu može se sklopiti samo s onom osobom koja udovoljava navedenim uvjetima (npr. za stranog državljanina je to posjedovanje dozvole za boravak i rad sukladno odredbama Zakona o strancima).

Provedba vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja u odgojno-obrazovnim ustanovama

Imajući u vidu činjenicu, da je za potrebe kako novog zapošljavanja, tako i postojećeg rada djelatnika u odgojno-obrazovnim ustanovama (dječjim vrtićima, školama) potrebno provesti proceduru provjere vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja službenika i namještenika (diplome, svjedodžbe) i to u ustanovi koja je navedenu ispravu izdala, uz napomenu da se navedena provjera za one osobe koje su iste stekle u inozemstvu provodi putem Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske koje se tada obraća nadležnoj instituciji u drugoj državi koja je predmetnu obrazovnu ispravu izdala.

Provedba provjere vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja, odnosi se ne samo sa službenike i namještenike u odgojno-obrazovnim ustanovama, nego i na odgovorne osobe navedenim ustanova npr. ravnatelje škola koji su dužni uspostaviti proceduru provjere vjerodostojnosti prilikom novog zapošljavanja.

Provjera nekažnjavanosti zaposlenika u odgojno-obrazovnim ustanovama

Odredba članka 106.Zakona o odgoju u osnovnoj i srednjoj školi predstavlja poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa na način da su istom navedene zapreke za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.

Naime, radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda i protiv službene dužnosti, a koje je propisano Kaznenim zakonom.

Nadalje, radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, protiv krivotvorenja, a koje je propisano Kaznenim zakonom.

Ako osoba u radnom odnosu u školskoj ustanovi bude pravomoćno osuđena za neko od prethodno navedenih kaznenih djela, školska ustanova kao poslodavac dužna je otkazati ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a po proteku tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika.

Međutim, ukoliko školska ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u školskoj ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od navedenih kaznenih djela, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova. Također, ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen od odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvoga dana udaljenja.

Obveza podnošenja dokaza o nekažnjavanosti građana

Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji ("Narodne novine" br. 143/12., 105/15., 32/17., 53/22.) propisano je da nitko nema pravo od zahtijevati od građana da sami podnesu dokaze o svojoj osuđivanosti ili neosuđivanosti u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske kao nadležno tijelo vodi predmetnu kaznenu evidenciju za fizičke i pravne osobe koje su za kaznena djela pravomoćno osuđene u Republici Hrvatskoj, kao i za državljane Republike Hrvatske i za pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su za kaznena djela pravomoćno osuđene izvan Republike Hrvatske, ukoliko su ti podaci dostavljeni Ministarstvu pravosuđa.

Međutim, odredbom članka 14. stavka 2. navedenog Zakona, propisana je iznimka koja se odnosi na zasnivanje radnog odnosa, odnosno ili povjeravanje poslova čije obavljanje podrazumijeva redovite kontakte s djecom. Naime, svaki poslodavac (npr. ravnatelj škole) može, uz prethodnu suglasnost osobe za koju se podaci traže (npr. nastavnika u osnovnoj ili srednjoj školi), zatražiti izdavanje navedenog posebnog uvjerenja za fizičku osobu od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Uprave za kazneno pravo koji se podnosi na obrascu koji je dostupan putem sljedećeg linka.

Alan Vajda, mag. iur.